Infekcije urotrakta pogađaju široku populaciju ljudi, a koji je pravilan pristup prevenciji i lečenju objašnjava urolog Klinike za urologiju Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije, Ass. dr Uroš Bumbaširević.
Ko je u riziku od urinarnih infekcija?
Istraživanja pokazuju da gotovo 50% žena doživi najmanje jednu epizodu urinarne infekcije tokom života, a oko 30% njih pre 24 godine života.
Zbog anatomskih razloga, žene su sklonije urinarnim infekcijama (blizina spoljašnjeg otvora mokraćne cevi anusu), dok faktore rizika za nastanak urinarnih infekcija kod žena predstavljaju i seksualni odnosi, upotreba spermicida, promena seksualnog partnera, ali i istorija urinarnih infekcija u detinjstvu i sklonost majke ka urinarnim infekcijama, što ukazuje na nasledni mehanizam.
Kada je neophodan pregled lekara?
Pojava simptoma infekcije donjeg urinarnog trakta je signal da se poveća unos tečnosti (preko 1.5 L dnevno) i pacijentkinja može uzeti lek protiv bolova, kao i neki biljni preparat.
Trenutak kada pacijent obavezno treba da se javi lekaru je trajanje simptoma duže od dva dana, pogoršavanje simptoma, pojava bolova u slabinama, krvi u urinu ili povišene telesne temperature. Ponavljane nekomplikovane urinarne infekcije ili pojava komplikovanih urinarnih infekcija su razlog da se pacijent uputi urologu, jer zahtevaju različite metode dijagnostikovanja i lečenja.
Kako se potvrđuju urinarne infekcije?
Minimum ispitivanja koja bi trebalo sprovesti kod pacijenta sa sumnjom na urinarnu infekciju je razgovor sa pacijentom i analiza urina. U sedimentu urina se može očekivati povišen broj leukocita i bakterija u mokraći. U tim situacijama pre započinjanja antibiotske terapije savetuje se i urinokultura, kada će biti identifikovana bakterija izazivač infekcije, a izbor adekvatne antibiotske terapije olakšan, jer ćemo znati na koje antibiotike je bakterija osetljiva.
Lečenje urinarnih infekcija
Lečenje urinarnih infekcija počiva na antibiotskoj terapiji. Nekomplikovani cistitisi se uglavnom leče primenom antibiotika tokom kraćeg vremenskog perioda. Kod pacijenata sa komplikovanim, ili ponavljanim urinarnim infekcijama značajno je imati nalaz urinokulture i antibiograma da bi se izbor antibiotske terapije mogao modifikovati na osnovu osetljivosti bakterija na određene antibiotike.
Zbog čega je potrebno pažljivo birati antibiotike?
Otkriće i primena antimikrobnih lekova su nedvosmisleno imali povoljan uticaj na lečenje infekcija kod ljudi. Ali preterana, nepotrebna i neadekvatna upotreba su dovele do pojave otpornosti, pre svega bakterija, na ove grupe lekova. Danas antibiotska rezistencija predstavlja ozbiljan javno-zdravstveni problem.
U cilju izbegavanja ovog problema potrebno je da se antimikrobni lekovi upotrebljavaju racionalno; to se postiže edukacijom medicinskih profesionalaca, praćenjem lokalnih, nacionalnih i internacionalnih vodiča dobre kliničke prakse, konsultacijama sa lekarima specijalistima infektivnih bolesti, kliničkih mikrobiologa i farmakologa, zatim praćenjem efekata lečenja i lokalnih profila rezistencije određenih mikroorganizama na antimikrobne lekove. Izostanak efikasnosti antibiotika u lečenju urinarnih infekcija dovelo je do povećanja značaja alternativnih metoda lečenja i prevencije njihovog nastanka.
Biljni proizvodi u tretmanu urinarnih infekcija
Poslednjih godina biljni preparati zauzimaju važno mesto u tretmanu nekomplikovanih urinarnih infekcija. Ostvaruju pozitivne efekte na urinarne infekcije, pritom nemaju neželjena dejstva i klinički su ispitani u mnogim studijama. U cilju racionalizacije primene antibiotika i sprečavanja daljeg porasta rezistancije bakterija na antibiotike postoji povećanje interesa naučne zajednice za ispitivanjem alternativnih načina prevencije i tretmana urinarnih infekcija.
Dosadašnja instraživanja su ukazala da upotreba biljnih preparata kao što je Naturoplex® može pomoći da se tegobe poput bola, peckanja i učestalog mokrenja ublaže već na početku primene. Takođe u kombinaciji sa antibioticima njegovi aktivni sastojci mogu ubrzati eliminaciju Ešerihije i pomoći da se tegobe ne ponavljaju.
Mere prevencije kod ponavljanih urinarnih infekcija
Mere prevencije ponavljanih urinarnih infekcija pored pravilnog održavanja lične higijene jesu i povećan unos tečnosti (preko 1.5 L dnevno), izbegavanje odlaganja mokrenja, mokrenje nakon seksualnog odnosa, brisanje od otvora uretre prema anusu, nošenje pamučnog veša i izbegavanje upotrebe irigatora.
Kod žena nakon menopauze se može savetovati lokalna upotreba krema sa estrogenom, primena probiotskih kultura na bazi Lactobacillus-a i konzumiranje proizvoda od brusnice. U slučaju neefikasnosti prethodnih mera prevencije može se primetiti i dugoročna antibiotska terapija u manjim dozama ili jednokratna upotreba antibiotika nakon svakog seksualnog odnosa ukoliko je on okidač za urinarnu infekciju.
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da su u Srbiji, od početka godine do 10. maja, prijavljena 1.364 slučaja velikog kašlja.
U Srbiji je od 29. aprila do 5. maja prijavljeno 3.218 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut".
Gojazni ljudi u Evropi su 2,5 puta češće odlazili na bolovanje od ljudi koji nisu gojazni, pokazuje istraživanje predstavljeno na Evropskom kongresu o gojaznosti u Veneciji.
Prvi primalac genetski modifikovanog svinjskog bubrega preminuo je skoro dva meseca nakon što je operisan, saopštili su njegova porodica i bolnica koja je izvršila hirurški zahvat.
Švedska, uprkos sličnom nivou ukupnog korišćenja nikotina među svojim stanovnicima, ima znatno niže stope oboljevanja od bolesti povezanih s pušenjem u poređenju s drugim evropskim narodima.
Naučnici Univerziteta u Kembridžu tvrde da su uspešnim eksperimentima na miševima došli na korak od stvaranja vakcine koja će moći da zašiti ljude od širkog spektra korona virusa.
Više od 60 procenata svetske populacije veruje vakcinama i spremno je da se ponovo vakciniše protiv kovida 19, kao i protiv drugih rasprostranjenih bolesti.
Danska vlada saopštila je da ublažava ograničenja za abortus prvi put u poslednjih 50 godina i da je ženama sada dozvoljen prekid trudnoće do 18. nedelje, umesto kao do sada do 12. nedelje.
Demencija je pogubna dijagnoza kako za obolelu osobu tako i za članove porodice i prijatelje. To je stanje koji dolazi sa grupom simptoma koji utiču na kontinuirano slabljenje funkcija mozga.
Generalni direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus pozvao je države da pristanu na sporazum kako bi pomogle u borbi protiv buducih pandemija dok se pregovori približavaju krajnjem roku.
U 2023. godini postignut je veći obuhvat redovne vakcinacije i revakcinacije nego u 2022. godini, ali je manji broj onih koji su primili treću dozu vakcine protiv tetanusa.
Hirurzi u Beču od početka godine pacijente operišu pomoću mašine za minimalno invazivnu hirurgiju "Da Vinči". Ovakav robot u Srbiji i dalje ne postoji.