Pekarske plate veće od doktorskih: Ovo su delatnosti u kojima manjka radnika

Srbija se poslednjih godina suočava sa manjkom radne snage u pojedinim zanimanjima iz oblasti ugostiteljstva, nastave i drugih delatnosti, zbog čega su oglasi za ove poslove konstantno aktuelni.
Pekarske plate veće od doktorskih: Ovo su delatnosti u kojima manjka radnika
Foto: Pixabay
Kako za Danas kažu iz Nacionalne službe za zapošljavanje, tokom cele 2023. godine u našoj zemlji poslodavci su iskazali veći broj potreba za zapošljavanjem programera, mašinskih radnika, elektrotehničara, građevinskih radnika, medicinara i ekonomista.
 
Kada su u pitanju poslovi za koje je potreban visoki nivo kvalifikacija, najveća potražnja bila je za diplomiranim ekonomistima, pravnicima, inženjerima iz oblasti IT, inženjerima elektrotehnike, mašinskim inženjerima, lekarima sa odgovarajućim specijalizacijama, farmaceutima, stručnjacima za finansije, računovođama.
Srednji nivo kvalifikacija bio je najtraženiji za obavljanje poslova prodavca, krojača, vozača, kurira, magacionera, konobara, kuvara, medicinske sestre, gerontodomaćice, zavarivača, tesara i bravara.
 
Osvrćući se na profile nižih kvalifikacija, iz NSZ kažu da je primetan trend tražnje u oblasti uslužnih delatnosti, proizvodnje, ugostiteljstva, saobraćaja, trgovine i građevinarstva.
 
Najplaćeniji poslovi su i dalje u IT industriji i najčešće plate u ovoj oblasti kreću se između 230.000 i 350.000 dinara, a u zavisnosti od radnog iskustva i pozicije, neretko značajno prelaze pomenute iznose.
Kao kadar koji zahteva diplomu visokog obrazovanja, računovođe mesečno u Srbiji mogu zaraditi između 130.000 i 175.000 dinara, dok su lekari osetno manje plaćeni i njihove zarade se kreću do 147.000 dinara.
 
Ako pogledamo oglase za poslove koji zahtevaju srednji nivo kvalifikacija, plate trgovaca kreću se oko 60.000 dinara, pomoćnog kuvara između 70.000 i 100.000, a recimo montažera alu i pvc stolarije i do 150.000 dinara.
 
Od zanimanja koja iziskuju nizak nivo kvalifikacija, trenutno je najviše aktuelih oglasa za konobare i šankere, i u ovoj delatnosti neto plata iznosi 57.000 i više, a dnevnica oko 2.500 dinara. Takođe, dosta poslodavaca traži kasire i prodavce, čija bi fiksna plata bila između 60.000 i 70.000 dinara.
 
S druge strane, istraživanje Infostuda ukazuje na to da je deficit i dalje najviše uočljiv među zanatskim i niže kvalifikovanim zanimanjima, te da je poslodavcima najteže da nađu radnike za pozicije mesara, mehaničara, frizera, pekara, metalostrugara, stolara i vodointalatera.
 
Kako pojašnjavaju, do toga dolazi zbog nezainteresovanosti đaka da upišu stučne škole koje bi ih usmerile na pomenuta zanimanja, bez obzira na to što bi mogli biti plaćeniji nego da rade poslove koji zahtevaju fakultetsko obrazovanje.
 
U prilog tome ide činjenica da automehaničar može imati platu i do 180.000, varilac do 200.000, burek majstor i preko 200.000, a profesionalni vozač do 300.000 dinara.
 
Nasuprot tome, diplomirani ekonomisti neretko zarađuju između 70.000 i 150.000, a lekari specijalisti do 147.000 dinara.
 
To potvrđuje i predstavnik Unije pekara Srbije Zoran Pralica, koji upozorava da postoji nekoliko razloga zbog kojih u našoj zemlji nedostaje ljudi za ovaj kadar.
 
"Plate pekara se kreću od 80.000 do 180.000 dinara. Imamo problema sa malim brojem radnika, posebno kada je letnja sezona, jer dosta njih ode u Crnu Goru ili Hrvatsku, zato što su tamo bolje plaćeni. Velike poteškoće stvara i činjenica da se mali broj dece upisuje u stručne škole pekarstva. Pojedine škole već počinju polako da gase odeljenja za te delatnosti, ili spajaju pekare i mesare da sastave razred. Dosta škola i nema potrebnu prateću opremu ne kojoj bi učenici mogli da vežbaju, a mi smo kao udruženje skoro sponzorisali i donirali opremu školama, da bi imali na čemu da uče", priča Pralica.
Plate pekara i do 200.000 dinara
 
Sagovornik Danasa pojašnjava da na visinu plate utiče kvalitet majstora, ali i grupa pekarskih proizvoda koje pravi. Zato su, kako kaže, najskuplje plaćeni burek majstori, jer je to težak posao koji se mora raditi ručno, i iziskuje dosta pažnje i truda da ne bi došlo do greške, pa neki radnici ostvaruju i više od 200.000 dinara mesečne zarade.
 
On dodaje da je Unija pekara razmatrala opciju osnivanja pekarske akademije, u kojoj bi stariji majstori obučavali i pripremali nove ljude za ovaj posao.
 
"To je još na nivou ideje, ne znamo kako bi plaćali starije majstore da drže obuke i predavanja. Opcija bi možda bila i da se mogu upisati đaci po završetku osnovne škole, odnosno osobe sa osnovnim obrazovanjem", nagoveštava Danasov sagovornik.
  • dr

    15.02.2024 19:32
    Lekari jesu slabo plaćeni. Prosečan specijalista u Beogradu pregleda 30-50 pacijenata i kada se njegova mesečna plata podeli sa brojem pregleda on zarađuje jedan i po evro po pacijentu. Pregled majmuna kod veterinara košta više nego pregled čoveka kod lekara. To ne postoji nigde u svetu (sem možda na Kubi). Neki u komentarima tvrde da lekari zarađuju enormne sume novca radeći privatno. To nije tačno, ja kao specijalista pregledam jednog ili najviše dvojicu pacijenata privatno nedeljno. Užasava me činjenica da ja u Srbiji u 2024 godini ljudima moram da objašnjavam da lekar treba da zarađuje više od pekara. Ali jedini način da lekari u Srbiji stignu do zasluženog statusa i plata je upravo da imaju plate manje od pekarskih i da pregleda pedeset pacijenata dnevno za male pare. Onda će svi lekari otići trbuhom za kruhom i vlast će morati da im poveća plate kao što je to bio slučaj u Rumuniji.
  • Mile

    14.02.2024 18:51
    @hm
    To je zato sto lekar ume i da skuva i da umesi, i da servira, i da nahrani. Ali,pekar/majstor ne umeju da pregledaju, operisu, porađaju i ordiniraju adekvatne lekove. Eto, "samo" to je razlika.
  • Djordje

    13.02.2024 07:13
    Čudo
    Neznam iz kog to razloga "doktori stučnjaci" moraju da budu nekakav reper za uporedjivanje sa drugim profesijama. Po čemu je jedan radnik u zdravstvu koji je naučio 2% LJUDSKOG ORGANIZMA a koga nazivamo lekarom, (koji nema nikakvu odgovornost za svoje brljotine) vredniji od bilo kog STRUČNJAKA iz druge profesije?!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Šta stoji iza "turbo uzleta" Pro Tenta?

Iako je Pro Tent na kraju 2022. godine imao više od 8.600 radnika, najveći broj njih samo je formalno zaposlen u ovom preduzeću, a suštinski radi u Elektroprivredi Srbije.

Srbija nasuprot svetskog trenda

Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.