SARAJEVO, BANJALUKA - Iako ne mogu postići saglasnost o poprilično banalnim pitanjima, političari u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko mjeseci, a uz "pomoć" međunarodne zajednice, otvorili su "teme" u kojima je praktično nemoguće doći do dogovora zbog dijametralno suprotnih stavova Srba, Hrvata i Bošnjaka.
Pitanja izbornog zakona, imovine, odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH već decenijama opterećuju političku scenu i svima je manje-više jasno da su za jedne, druge i treće to "crvene linije" i pitanje je da li ova generacija političara ima kapaciteta da ih riješi. Zanimljivo je da na ovim pitanjima, osim Ustavnog suda BiH i odlaska stranih sudija, na određen način insistiraju i predstavnici međunarodne zajednice, prije svih OHR, koji, kako stvari sada stoje, ima u planu da ih "riješi" mimo domaćih političara, što će sasvim sigurno dovesti do još veće krize.
Dok Hrvati insistiraju na tome da sami sebi biraju predstavnike, prije svega u Predsjedništvu BiH i federalnom Domu naroda, a što se postiže kroz izmjene Izbornog zakona i Ustava BiH, Bošnjaci na to ne žele da pristanu, jer na taj način praktično gube jednog člana Predsjedništva BiH, istovremeno insistirajući na reformama koje bi ojačale Centralnu izbornu komisiju. To jačanje CIK-a ni u kom slučaju ne odgovara Srbima, pa i Hrvatima, i vrlo vjerovatno na njega neće pristati s tim da su u Republici Srpskoj otišli korak dalje najavljujući usvajanje izbornog zakona Republike Srpske, kojim bi se praktično razvlastila Centralna izborna komisija BiH.
Kada je riječ o imovini, na rješavanju tog pitanja najviše insistira OHR, ali uz svesrdnu pomoć Bošnjaka, a što Srbi ne žele ni da čuju, jer imovina pripada entitetima, a što je opet za Bošnjake neprihvatljivo, jer smatraju da je Bosna i Hercegovina titular te imovine. Na pitanju odlaska stranih sudija u Ustavnom sudu BiH insistiraju Srbi i Republika Srpska, dok Bošnjaci to neće ni da čuju, insistirajući na tome da ostanu strane sudije, a u čemu imaju popriličnu podršku i međunarodne zajednice, koja bi sasvim sigurno odlaskom trojice stranih sudija izgubila jednu od poluga moći.
"Problem nije u otvaranju problema koji se moraju riješiti, već u krutosti domaćih donosilaca odluka i njihovoj nespremnosti da se odreknu mrvice u maksimalističkim ujedno i isključivim pozicijama. Upravo otvaranje ovih tema domaćim političarima je garancija i nastojanje da ostanu na vlasti do biološkog opstanka. Na tome se bildaju nacionalni mišići i pojačava nacionalni naboj. Njima nije stalo do dogovora i to svi znaju unaprijed, međutim dobro je baciti kosku među građane da je glođu i ne postavljaju pitanja koja se odnose na životni standard i kvalitet usluga koje život znače", rekla je za "Nezavisne novine" Tanja Topić, politički analitičar.
Ona ističe da se preko tih tema provocira i međunarodna zajednica, a paradoks je da to što joj se upravo zamjera "kolonijalni stil vladanja BiH" u uslovima kada domaći akteri ne žele da postignu dogovor.
U vezi sa svim ovim pitanjima već godinama unazad se lome koplja, ali se nije pomjerilo ni milimetar naprijed. Recimo, prije opštih izbora 2022. godine sve političke partije u nekoliko navrata pokušale su postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona, ali na kraju se nije desilo ništa, a Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, izborna pravila izmijenio je na dan izbora, a kasnije i suspendovao važenje Ustava FBiH kako bi se formirala vlast.
Slično je i sa Ustavnim sudom BiH. Recimo, još 2016. godine, nakon jednog od sastanaka Dragana Čovića, lidera HDZ-a i Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, u Banjaluci je dogovoreno je da ove dvije partije u proceduru upute zakon o Ustavnom sudu BiH, a na kraju i to je doživjelo fijasko.
"Takav prijedlog bi bio prvi u BiH da bude prijedlog dvije partije iz dva naroda", rekao je tada Dodik, međutim do danas se praktično ništa nije desilo, osim što je u vezi s tim pitanjem situacija dodatno zaoštrena.
Što se tiče imovine, u posljednjih najmanje 20 godina, nijedna vlast nije bila spremna da riješi to pitanje, jer potpuno različiti stavovi onemogućuju bilo kakav dogovor. Još u decembru 2004. godine Savjet ministara BiH osnovao je Komisiju za državnu imovinu zaduženu da "izradi kriterijum za utvrđivanje državne imovine i njenu raspodjelu između BiH, entiteta i Brčko distrikta". Kasnije, formirana je i komisija koja je trebalo da popiše imovinu, ali nikad taj posao nije dovela do kraja, zbog čega se u priču uključio OHR, koji je formirao tu komisiju i koji je na kraju popisao državnu imovinu. Poslije toga u nekoliko navrata intervenisao je visoki predstavnik u vezi s pitanjem imovine, ali rješenja još nema.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.