Život

Asim Kurjak: Nikad ne zaboravljam moj Kotor Varoš

Asim Kurjak: Nikad ne zaboravljam moj Kotor Varoš
Foto: Glas Kotor Varoša | Asim Kurjak: Nikad ne zaboravljam moj Kotor Varoš

KOTOR VAROŠ – Liječenje nerođenog djeteta još u materici nova je revolucionarna metoda u ultrazvučnoj dijagnostici koju je otkrio doktor Asim Kurjak, stručnjak svjetskog glasa.

Kurjak je član nekoliko svjetskih  akademija nauka i autor 108 knjiga iz oblasti  medicine. Ekskluzivno  govori o  svom najnovijem naučnom poduhvatu iz ginekologije,  ali i o brojnim angažmanima širom svijeta. Pred  polazak u Džordžiju za Glas Kotor Varoša otkriva da je u  Australiji osnovao stotu školu ultrazvuka te da se  u bazi podataka o njemu može pronaći 660 radova i  5.350 citata.

Moždane paralize

"Četverodimenzionalni ultrazuk omogućava prikaz  nerođenčeta u tri dimenzije, ali i sve pokrete koji  se zbivaju, što nas je navelo na novo područje,  studij funkcije mozga fetusa. Test smo dvije godine  ispitivali u četiri istraživačka centra, Dohi,  Istanbulu, Zagrebu i Barceloni. On je konsenzus 22  stručnjaka iz perinatalne medicine, a na prijedlog  stručnjaka iz Japana prozvan je po meni KANET  (Kurjak's Antenatal Neurobehavioral Test). U  Bukureštu je preporučen za rutinsko korištenje  nakon što je deset univerzitetskih centara  potvrdilo njegovu vrijednost, korisnost i  neštetnost. Moj tim utvrdio je da se, čitajući lice  i prateći mimiku bebe, mogu donositi zaključci o  funkciji mozga, a lice fetusa je ogledalo mozga. Na  osnovu tih pokreta moguće je otkriti i moždanu  paralizu koja se kasnije može javiti kod djeteta",  kaže dr Kurjak.

Pojašnjava da je za tzv. moždane paralize utvrđeno  da u 90 odsto slučajeva počinju u materici majke, a  da se učestalost obolijevanja troje do četvoro  živorođene djece na njih 1.000 nije promijenila od  1951. godine.

Kurjak: Najbolji odlaze iz BiH 

"Nije to genetska bolest, ali je trajna. Samo u  Americi ima oko milion takvih osoba. Ne može se  uobičajenim metodama pretrage ništa zaključiti, ali  sada tzv. plastičnost mozga otkrivamo u materici.  Ubrzo šaljemo jednu od naših doktorica u Sarajevo,  koja će na jednoj poliklinici obučavati ekipu.  Sarajevo će brzo moći primati pacijente sa sumnjom  na tu bolest", otkriva eminentni ljekar,  dodajući kako će ova nova ohrabrujuća metoda  zaživjeti nakon što prođe međunarodnu verifikaciju.

Neizbježno pitanje za dr Kurjaka je i ono o rodnoj  BiH i tome koliko ga je ona odredila na velikom  naučnom polju otkrića.

Povratna za mlade

"Iako svakodnevno putujem po svijetu, nikad ne  zaboravljam Kotor Varoš. S ponosom kažem da je tajna mog  uspjeha u Kotor-Varoši, odakle sam ponio ovu  genetsku komponentu. Nešto ima u tim našim  gudurama. Imamo taj naš prirodni intelekt,  a sve drugo je puno rada. Zato uvijek ističem da  naše nisu bogatstvo ni šume ni vode, nego  kvalitetni ljudi, kojih ima puno.

BiH nadarenih ljudi više nego što je toga  svjesna. Nažalost, proces njihovog daljnjeg  školovanja kaska u BiH. Nemate metoda da se makar  dva posto najboljih studenata stipendira i pošalje  u svijet povratnom kartom. Vlast treba da zna da im  je to pravi kapital. A odlaze iz BiH najbolji", odgovara eminentni sagovornik.

"U Sent Luisu najpametnija  pitanja dobio sam od dvije mlade osobe iz  Bugojna i Sarajeva, najboljih studentica Cornel  univerziteta u Kataru. Kad sam ih kasnije pitao da  li bi se vratile natrag u BiH, rekle su da bi, kada  bi dobile posao. Potom sam pitao dva ugledna  rukovodioca u Sarajevu imaju li mogućnost da  zaposle takve, oba su mi glatko odgovorila – ne. To  je ta tragedija. Odriče se ljudi koji bi se  vratili i u svoju zemlju znanje uložili. BiH mora  shvatiti da su pravi kapital za ovu zemlju mozgovi  njenih talentiranih mladih ljudi", naglašava dr Kurjak.

Dr Kurjak je odnedavno član Ruske akademije nauka,  kao i sedam svjetskih i evropskih akademija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije