Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden je pod sve većim pritiskom da obuzda izraelsku vojnu kampanju protiv Hamasa u Gazi. Hiljade civilnih žrtava i očajni humanitarni uslovi doveli su do mnoštva kritika unutar njegove administracije.
Istovremeno, Biden nastoji da ubijedi izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da preduzme korake za koje američki zvaničnici vjeruju da bi mogli spriječiti daljnju eskalaciju sukoba u Gazi, što zaoštrava odnose dvojice saveznika, pišu svjetski mediji.
Strpljenje ponestaje
U protekle dvije sedmice, Biden je nastojao da ubijedi Netanjahua po pitanjima koja se kreću od ograničavanja civilnih žrtava do pristanka na pauzu u borbama do oslobađanja talaca.
Mada je u nekim oblastima postojao dogovor, američki zvaničnici su i dalje zabrinuti zbog broja palestinskih žrtava kao i konačnih planova Izraela za Gazu, uključujući bilo kakvu produženu okupaciju, napisao je The Wall Street Journal.
Iako su se SAD javno pozicionirale za bezobzirnu podršku za pravo Izraela na samoodbranu, na to su uticali obim i razmjere nasilja unutar Gaze, ističe list dodajući da je administracija također frustrirana nasiljem izraelskih doseljenika usmjerenim na Palestince na Zapadnoj obali.
Američki zvaničnici su sedmicama vršili pritisak na Izrael da izbjegava mete u Gazi koje bi ugrozile veliki broj civila ili koje bi mogle da izazovu prigovore zbog kršenja međunarodnog prava, kao što je slučaj sa nedavnim udarima na izbjegličke kampove i bolnice. Ti razgovori nisu polučili mnogo uspjeha.
List ukazuje da bi američki i izraelski zvaničnici mogli biti u sukobu i oko toga šta će biti s Gazom nakon Hamasa. Iako se obje strane slažu da Izrael ne bi trebao okupirati Gazu nakon rata, Bidenova administracija je rekla da želi osigurati da enklava u konačnici ima palestinsku vladu koja je vodi i da teritorija ostane netaknuta.
Iako Izrael ne želi da upravlja tim područjem, vlada nakon rata želi stvoriti tampon zonu unutar Gaze duž granice s Izraelom, reklo je nekoliko američkih i izraelskih zvaničnika za Wall Street Journal.
Napor da se obuzda Netanjahu i njegova tvrdolinijaška vlada ostaje stalni izazov za Bidenovu administraciju, napisao je Wall Street Journal ukazujući da su zvaničnici administracije oprezni zbog potencijalnih domaćih posljedica pune podrške Izraelu i da su pozvali Netanjahuovu vladu da uzme u obzir da bi neprestane slike mrtvih žena i djece mogle zasjeniti napore da se iskorijeni Hamas.
Zaoštravajući odnose između dva dugogodišnja saveznika, Biden je u subotu, 18. novembra poslao jasan signal Netanjahuovoj vladi da očekuje da će "ekstremističko nasilje nad Palestincima na Zapadnoj prestati i da oni koji počine nasilje moraju biti pozvani na odgovornost".
Također je upozorio da će SAD razmotriti vlastite mjere, poput zabrane viza odgovornim za napade, što je, prema ocjeni američkog lista, prvi javni, opipljiv znak da strpljenje Vašingtona s Izraelom počinje da ponestaje.
Bidenova direktiva
Bidenova direktiva od 18. novembra, kako ističe Politico, dolazi u trenutku kada američka administracija želi pokazati da podržava palestinske civile u nevolji, čak i dok čvrsto brani odmazdu Izraela protiv Hamasa, i u trenutku kada članovi predsjednikove stranke traže uslove za vojnu pomoć savezniku Vašingtona.
Ciljevi za ukor su široko definisani u dopisu i uključuju ljude ili entitete koji su "direktno ili indirektno uključeni u radnje ili politike koje ugrožavaju sigurnost ili stabilnost Zapadne obale" ili povlače poteze "koji predstavljaju kršenje ljudskih prava ili kršenja i radnje koje značajno opstruiraju, ometaju ili sprječavaju napore za postizanje rješenja o dvije države".
U dopisu se navodi da Biden vidi pitanje nasilja među naseljenicima kao "ozbiljnu prijetnju" miru među Izraelcima i Palestincima i destabilizaciju na cijelom Bliskom istoku.
Biden je, dodaje Politico, u početku čvrsto stajao iza Izraela, ali kasnije se administracija suočila s pritiskom da ublaži rastuću humanitarnu krizu, te je na kraju sarađivala s regionalnim partnerima kako bi donijela pomoć u Gazu za njenih 2,3 miliona stanovnika koji su bez hrane, vode, goriva i medicinske pomoći.
To je, prema ocjeni portala, bilo premalo i prekasno za neke američke glasače koji kažu da zbog politike prema ratu Izraela protiv Hamasa neće glasati za Bidena na predsjedničkim izborima 2024.
Neslaganje unutar administracije
Biden se unutar vlastite administracije suočava sa sve većim neslaganjem oko izraelske kampanje u Gazi, gdje su hiljade žrtava i očajni humanitarni uslovi izazvali izuzetan nivo kritika, piše BBC.
U Agenciji za međunarodni razvoj (USAID) kruži otvoreno pismo, dok su drugo u Bijelu kuću poslali članovi osoblja koji predstavljaju desetine vladinih agencija.
Veći dio ovog neslaganja je privatan, a potpisi su često anonimni zbog zabrinutosti da bi protesti mogli uticati na radna mjesta, tako da nije jasan njihov puni obim. Međutim, ukazuje britanski javni servis, prema curenjima koja citiraju brojni izvještaji, stotine ljudi se pridružilo talasu opozicije.
Neimenovani zvaničnik američke administracije rekao je za BBC da su ove zabrinutosti vrlo stvarne i da se o njima vode aktivne rasprave.
U najmanju ruku, u pismima se traži da Biden zahtijeva hitan prekid vatre i mnogo jače gurne Izrael kako bi omogućio da više humanitarne pomoći uđe u Gazu. U nekim slučajevima, jezik je oštriji, što odražava retoriku mladih političkih aktivista i, u određenoj mjeri, generacijsku podjelu koja je kritičnija prema Izraelu i naklonjena Palestincima.
Veliki broj ubijenih Palestinaca je "vrelo straha" u administraciji, kaže Gina Abercrombie-Winstanley, bivša američka diplomatkinja koja je sada predsjednica Vijeća za politiku Bliskog istoka.
Čini se da je podrška administracije izraelskoj vojnoj operaciji za mnoge "previše jednostrana pozicija za američku vladu", rekla je ona uz ocjenu da su reakcije unutar administracije doprinijele značajnim promjenama u američkom tonu i pristupu.
U prvim danima nakon napada Hamasa, Biden je obećao nepokolebljivu podršku Izraelu u emotivnom obraćanju. Međutim, ističe BBC, potaknuta razaranjem u Gazi i sve većim gnjevom u arapskom svijetu, retorika administracije o zaštiti civila postala je upornija.
"Previše Palestinaca je ubijeno" u Gazi, rekao je nedavno američki državni sekretar Antony Blinken.
Blinken je svjestan nemira koji tinja u njegovoj zgradi i odlučio je da se pozabavi time. "Slušamo", napisao je nakon povratka sa svog nedavnog putovanja na Bliski istok, u mailu do kojeg je došao BBC.
Međutim, naglasio je britanski medij, to nije promijenilo temeljne političke pristupe, niti se činilo da je imalo značajan utjecaj na izraelsku vojnu kampanju.
Promjene u društvu
Prigovori službenika zbog američke vojne i druge podrške izraelskoj kampanji u Gazi dijelom su, kako ističe The Associated Press, rezultat promjena koje se šire u američkom društvu.
Kako broj smrtnih slučajeva raste u Gazi, Biden i Kongres suočavaju se s neuobičajenim javnim izazovima iznutra zbog njihove podrške izraelskoj ofanzivi, napisao je AP, dodajući da stotine zaposlenih u administraciji i na Kapitol Hilu potpisuju otvorena pisma, razgovaraju s novinarima i održavaju bdjenja, a sve u nastojanju da pomjere američku politiku prema hitnijim akcijama za zaustavljanje većeg stradanja Palestinaca.
Istraživanja pokazuju da se javno mnijenje mijenja u vezi s američkim saveznikom Izraelom, pri čemu sve više ljudi izražava nezadovoljstvo zbog tvrdo desničarske vlade izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Nakon sedmica gledanja slika okrvavljene djece i porodica koje bježe u Gazi, značajan broj Amerikanaca, uključujući i Bidenovu Demokratsku stranku, ne slaže se s njegovom podrškom izraelskoj vojnoj kampanji.
Anketa koju su sproveli The Associated Press i NORC Centar za istraživanje javnih pitanja početkom novembra pokazala je da 40 posto američke javnosti vjeruje da je odgovor Izraela u Gazi otišao predaleko.
Rat je također uzburkao univerzitetske kampuse i pokrenuo proteste širom zemlje.
Do kraja prošle sedmice, naglasio je AP, otvoreno pismo je podržalo 650 službenika iz više od 30 saveznih agencija, rekli su organizatori. Agencije se kreću od Izvršnog ureda predsjednika do Biroa za popis stanovništva i uključuju State Department, Američku agenciju za međunarodni razvoj i Ministarstvo odbrane.
Organizatori multiagencijskog otvorenog pisma rekli su da su djelovali iz frustracije nakon što se činilo da drugi napori, posebno napeti sastanci zvaničnika Bijele kuće i arapskih zemalja nisu imali efekta.
Šutanjem ili ostavkom bi se izbjegla njihova odgovornost prema javnosti, rekao je službenik. "Ako samo odemo, nikada neće biti nikakve promjene."
Facebook Forum