"Predizborni" budžet za 2024. godinu: Hoće li se isplatiti zaduživanje za Ekspo i Nacionalni stadion
Odbor za finansije usvojio je Predlog zakona o budžetu za narednu godinu, koji, između ostalog, predviđa oko 600 milijardi dinara za kapitalne investicije.
Foto: FoNet (Zoran Mrđa)
Ipak, iako je Fiskalni savet izneo ocenu da je, pod određenim uslovima, predlog ekonomski dobar, mišljenja je da je bilo prostora za veće smanjenje deficita, piše Danas.
Iz Fiskalnog saveta takođe su naveli da je u planu zaduživanje Srbije sa dodatnih 6,5 milijardi evra, što je potvrdio i ministar finansija Siniša Mali.
"Mi planiramo za sve ove projekte, ako bude potrebno, da se zadužimo šest milijardi, tu su u pravu. Ali su zaboravili da kažu da ćemo u međuvremenu vratiti 4,5 milijarde, kao što je predviđeno budžetom", tvrdi ministar.
Osim toga, Mali ističe da, čak i kada se zadužimo, novac ide u kapitalne investicije, odnosno u ono od čega, prema njegovim rečima, građani Srbije imaju koristi.
Ipak, profesor na fakultetu Fefa Goran Radosavljević ocenjuje da mnogi projekti uračunati u budžet nisu važni za građane, te da bi sredstva mogla da budu racionalnije raspoređena.
"Budžet za 2024. je izborni budžet, u njega je stavljeno šta god, ali posle izbora ćemo videti kako će on zaista izgledati. Mnoge projekte treba uzeti sa rezervom", kaže on.
Dodaje i da su projekti Nacionalnog stadiona i Ekspo izložbi prioriteti za vlast, a ne za Srbiju.
"Postoji bitnijih projekata, počev od obrazovanja pa preko raznih drugih vrsta infrastrukture. Ipak, ostaje pitanje za vlast kuda ide njihova politika, i čemu investiranje u takve projekte – koji ne mogu biti isplativi", kaže Radosavljević.
Osvrćući se na izjavu ministra da će deo sredstava biti vraćen, profesor ističe da to nema veze sa deficitom, napominjući da je Fiskalni savet izneo opravdane opaske kada je reč o budućem budžetu.
"To što će 4,5 milijarde biti vraćeno nema veze sa visokim deficitom. To je skretanje pažnje sa onoga što je Fiskalni savet dobro primetio. Deficit će biti veliki, a on je visok već nekoliko godina. Da budžet nije predizborni, verovatno bi deficit bio manji", smatra sagovornik Danasa.
Radosavljević dodaje i da je teško govoriti o budžetu kada se rade izmene po nekoliko puta godišnje.
"Samo nedelju dana nakon prethodne izmene predsednik je rekao da će dati dodatni novac penzionerima, te u rebalans budžeta ti troškovi nisu ušli. Budžet se menja u skladu sa potrebama vlasti, a pretpostavljam da će, ukoliko ista koalicija bude formirala vlast i posle izbora, praviti budžet koji će biti drugačiji od ovog sada. Možda sa manjim, možda sa većim deficitom. Deluje da se u trenutnom planu nisu mnogo obazirali na deficit, javni dug i ostale stvari na koje je normalno obratiti pažnju prilikom izrade budžeta. Gledali su koje rupe je potrebno popuniti, i gde investirati prema svojim prioritetima", upozorava on.
Po pitanju mogućnosti ulaganja u rentabilnije grane privrede, sa Radosavljevićem je saglasan i ekonomista Saša Đogović, koji smatra da je u planu opredeljivanje značajnih sredstava za projekte za koje nije sigurno da će se isplatiti.
"Kada je u pitanju Nacionalni stadion, pametnije bi bilo da se izdvojilo za poljoprivredu, povećanje subvencija, podsticaj stočnog fonda, sistema za navodnjavanje i bilo koje druge vrste infrastrukturnih projekata", smatra on.
Đogović dodaje i da je trebalo da budu stimulisana javno-privatna partnerstva u domenu energetike, "gde bi se kapital oplođivao, umesto da se realizuje mrtav kapital kao što je stadion".
"Tačno je da će biti komercijalnog sadržaja, ali ako hoćemo da razvijamo i jug Srbije, to zahteva značajno ulaganje u poljoprivredu, turizam, energetiku, i to u saradnji sa lokalnom samoupravom. Svakako da postoje drugi privredni segmenti na kojima bi budžetska sredstva mogla bolje da se iskoriste, u funkciji razvoja privrede", kaže sagovornik Danasa.
Takođe, govoreći o projektima kao što je Ekspo, Đogović ističe da će on biti "bum" prve godine kada u toku bude izložba, u segmentima kao što su turizam i maloprodajni promet, ali da ostaje pitanje kako će se čitav prostor na duže staze koristiti.
Sa druge strane, komentarišući predstojeće prognoze zaduživanja, smatra da ćemo u narednom periodu imati skuplji dug, odnosno, da će kamatna stopa na nove zajmove biti veća.
"Fiskalni savet je rekao da nam je potrebno oko 4,8 milijardi evra za otplatu dela starih dugova, a 1,7 milijardi za finansiranje budžetskog deficita, što je oko 6,5 milijardi zaduženja u narednoj godini. Tih 4,8 milijardi zadužićemo se da otplatimo stare dugove, s tim što će kamatna stopa verovatno biti viša nego u prethodnom periodu kada su se uzimali krediti", poručuje Đogović.
Nasuprot tome, ekonomista Ivan Nikolić ističe da je jedno pitanje zaduživanja, a drugo deficita, i da nema realnih osnova za strepnju da će država imati veće obaveze u narednom periodu.
"Deficit je projektovan da bude niži nego, relativno posmatrano, u BDP-u, rebalansom za ovu godinu. Stoga, nema govora o neodgovornoj potrošnji, odnosno potrošnji koja širi deficit. Čak i prihodi i rashodi su planirani da rastu sporije od nominalnog BDP-a", navodi on.
Nikolić dodaje da je nominalni BDP 8,3, prihodi su planirani 7,2 a rashodi pet odsto.
"S tim u vezi, ne postoji osnov za tvrdnje da se većim deficitom traže veća zaduženja. Vratili smo se najviše na prošlogodišnji deficit, odnosno na deficit planiran za 2023. godinu od 2,8 odsto BDP-a. Veći deficit nije planiran, a takav je stav i MMF-a. Ni nagoveštaja nema sa njihove strane da postoji veća potrošnja države koja bi uzrokovala veće obaveze u budućnosti", tvrdi on.
Osim toga, naglašava da projekti čije se finansiranje predviđa budžetom, mogu samo doprineti rastu naše zemlje, te da su stoga potrebni, posebno sada, u uslovima recesije u Evropi.
"Ukupno posmatrano, infrastrukturni projekti nam omogućuju viši rast nego što je rast Evrozone i Evrope, čak i susednih zemalja, izuzev Hrvatske. To je nešto što nam je potrebno, u recesivnom okruženju u kom nas Evropa vuče naniže, ovo je kanal koji nas održava u pozitivnoj zoni rasta. Štaviše, predviđa se ubrzanje srpskog BDP-a na tri odsto. Iz tog razloga, projekti su potrebni. Ovo je način i jedina mogućnost da održavamo viši rast u odnosu na druge u ovom trenutku. Svako ulaganje u infrastrukturu je dobrodošlo", kaže Nikolić, dodajući da je ulaganje u, recimo Ekspo, pozitivna stvar.
Podsećamo, na predlog budžeta, Fiskalni savet izneo je ocenu da je smanjenje deficita moglo biti i veće, kako bi se osigurala makroekonomska stabilnost i lakše stiglo do deficita od 1,5 odsto BDP-a, koliko je maksimalno propisano fiskalnim pravilima.
Krajnji rezultat budžeta za 2024. godinu je deficit od 197 milijardi dinara ili oko 2,2 odsto BDP-a, što je smanjenje za 30 milijardi dinara ili 0,6 odsto BDP-a u odnosu na ovu godinu.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Kako "jeftini kineski proizvodi" utiču na tržište Srbije i domaće firme? Države G7 uvode mere
01.06.2024.•
0
Ministri finansija G7 (Kanada, Francuska, Nemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD) planiraju da preduzmu dodatne mere protiv, kako navode, subvencionisanih jeftinih proizvodima iz Kine.
Ministarstvo objavilo da je postignut dogovor, a malinari demantuju
31.05.2024.•
0
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je pre nekoliko sati da je postignut dogovor sa malinarima o otkupnoj ceni od 250 dinara.
Država izvukla imovinu PKB-a u novu firmu koju gasi posle 50 dana
31.05.2024.•
2
Država je novo preduzeće za prodaju nekretnina "Agroindustrijska korporacija – nekretnine" osnovala 2. aprila.
Postignut dogovor: Početna otkupna cena malina 250 dinara
31.05.2024.•
2
Udruženja proizvođača malina i otkupljivači, vlasnici hladnjača, postigli su danas dogovor na sastanku sa ministrom poljoprivrede Srbije Aleksandrom Marinovićem.
U prvom kvartalu 2024. u Srbiji prodata 224 polovna električna automobila
31.05.2024.•
2
U Srbiji su za četiri meseca ove godine prodata 224 polovna električna automobila.
Nove cene goriva: Benzin pojeftinio, dizel ni da mrdne
31.05.2024.•
4
Litar evrodizela će u narednih nedelju dana koštati maksimalno 201 dinara, dok će se za benzin izdvajatido 192 dinara.
EPS: U prvom kvartalu ostvarena dvostruko veća dobit od planirane
31.05.2024.•
8
Skupština Akcionarskog društva Elektroprivreda Srbije (A.D. EPS) usvojila je Izveštaj o realizaciji trogodišnjeg plana poslovanja za prvi kvartal 2024. godine.
"Novom kralju šećera" cvetaju poslovi nakon optužbi da je tajkun
30.05.2024.•
13
Biznismen iz Valjeva, Goran Omerović, novi je srpski kralj šećera.
"Nisan" upozorio vlasnike vozila: Stari vazdušni jastuci mogu da izazovu povrede i smrt
30.05.2024.•
3
Japanski "Nisan" pozvao je vlasnike 84.000 starijih automobila da prestanu da ih voze, jer prilikom sudara postoji rizik od eksplozije vazdušnih jastuka marke "takata".
Bitkoin pao na 62.700 evra
29.05.2024.•
1
Bitkoin je danas u 15.15 časova na najvećoj svetskoj berzi kripto valuta Bajnens pao za jedan odsto na 62.700,27 evra.
Kako su Dodikova deca da bi izbegla sankcije prebacila firme na članove familije
29.05.2024.•
11
Krajem aprila na adresi Gornji Podgradci bb, Gradiška, osnovano je preduzeće "Zelena jabuka", čiji je direktor i vlasnik Mirko Dobrić, rođak porodice Dodik.
Poreski dug zastareva za pet godina, ali se to skoro nikad ne desi: Objašnjeno zašto
29.05.2024.•
13
U poslednjih nekoliko godina u Srbiji je postalo gotovo nemoguće da se izbegne plaćanje poreskog duga.
Statistika o prosečnoj plati stvara pogrešnu sliku o životu građana: "Te cifre se 'naduvavaju'"
29.05.2024.•
12
Iznos medijalne plate u Srbiji, odnosno one koju prima polovina zaposlenih u zemlji, jasno pokazuje veoma nizak životni standard građana, smatraju stručnjaci.
Orbanov zet stoji iza novog brenda koji upravlja poslovima s nekretninama u Beogradu
28.05.2024.•
28
Zet mađarskog premijera Viktora Orbana početkom ove godine ozvaničio je kupovinu pet biznis parkova u Beogradu, koji obuhvataju 11 modernih poslovnih zgrada.
"Za one koji ne znaju šta će s parama": Sada možete da investirate u jedan kvadratni metar prostora
28.05.2024.•
17
U Narodnoj banci Srbije predstavljen je projekat investiranja koji prvi put na srpskom tržištu uvodi mogućnost direktnog investiranja u nekretnine, dostupan svim građanima.
Malinari nastavljaju pregovore sa vlasnicima hladnjača: "Ako se ovako nastavi neće biti malina"
27.05.2024.•
23
Proizvođači malina u Srbiji nastaviće razgovore u petak, 31. maja, sa vlasnicima hladnjača o otkupnoj ceni tog voća.
Mali o Nacionalnom stadionu: To je sidro investicija, biće ogromni pozitivni efekti za ekonomiju
27.05.2024.•
19
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da su "besmisleni komentari" opozicije o prezaduživanju Srbije.
Više od osam odsto poljoprivrednog zemljišta u Srbiji se navodnjava
26.05.2024.•
2
U Srbiji se navodnjava 8,3 odsto korišćenog poljoprivrednog zemljišta.
Više od 100 miliona Amerikanaca će do 2028. koristiti kriptovalute
26.05.2024.•
6
Više od 100 miliona Amerikanaca, odnosno trećina celokupne populacije te zemlje, do 2028. će koristiti kriptovalute, prenosi specijalizovani portal Altindeks.
U toku pripremni radovi za "Ekspo 2027": Cena - sitnica, a to je tek početak
26.05.2024.•
18
Prvi, pripremni radovi na projektu "Ekspo 2027" koštaće poreske obveznike više od 125 miliona evra bez poreza.
Paradoks u Srbiji: Hrana se kupuje na kredit, a stanovi za keš
26.05.2024.•
17
Najava Evropske centralne banke da će u junu doći do smanjenja kamatnih stopa za zadužene u evrima u Srbiji neće značiti mnogo.
Komentari 13
Rumpelstiltskin
Инспектор Вишекруна
Вероватно и мој!
T
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar