Baltik, strateški plovni put koji povezuje velike evropske nacije, sada je jedna od najzagađenijih vodenih površina na svijetu jer su neeksplodirane granate, bombe, projektili i hemijski agensi ostavljeni u moru nakon dva svjetska rata.
Odlaganje u more se tada smatralo brzim, bezbjednim i jeftinim rješenjem za otklanjanje neželjene municije, a mnogo toga su savezničke snage bacile 1945. jer su se plašile gerilskog ustanka u postnacističkoj Njemačkoj.
Već jedan vijek, ovo oružje se nalazi na dnu Baltičkog okeana, polako puštajući otrovne hemikalije uključujući TNT, iperit, fozgen i arsen.
Dok se evropski komesar za životnu sredinu Virginijus Sinkevičijus sastaje sa ministrima baltičkih država u Litvaniji kako bi razgovarali o rješenjima, stručnjaci kažu za Euronews da je problem predugo ignorisan.
Ekološka katastrofa
Hemikalije koje se oslobađaju iz podmorske municije mijenjaju kiselost i temperaturu morske vode, destabilizujući ekosisteme. Oni takođe izazivaju rak kod mnogih vrsta, a ostaci municije pronađeni su čak i u ribljem tkivu.
Stručnjaci strahuju da bi konzumiranje ribe ulovljene blizu deponija moglo dovesti do nakupljanja kancerogenih materija kod ljudi.
Terens Long, osnivač Međunarodnog dijaloga o podvodnoj municiji, rekao je za Euronews da je potrebno više javne svijesti kako bi se izvršio pritisak na vlade.
"Podvodna municija pušta toksine koji štete morskim ekosistemima i ugrožavaju naš morski život. Bez obzira da li ste uporni zagovornik klimatskih promjena ili ne, ovo pitanje utiče na sve nas. TNT u municiji može da spali i izbeli korale i stvori priliv hranljivih materija koje izazivaju štetno cvetanje algi. Gas iperit se razlaže u neorganski arsen koji se širi morskim dnom, ubijajući sve što je na putu. Hemikalije takođe utiču na fotosintezu planktona i stopu izlijeganja jaja rakova. Takva je situacija danas na Baltiku. Ne možemo spasiti mora ako ne prihvatimo realnost u vodi", rekao je Long.
Iako su naučnici decenijama pružali dokaze koji potkrepljuju takve zabrinutosti, političari su odugovlačili s obzirom na poteškoće u definisanju zakonskih obaveza za zaboravljeno oružje.
I dok je javnost svjesna opasnosti od zagađenja plastikom i mikroplastikom u našim okeanima, malo se zna o opasnostima bačene municije po bezbjednost životinja i ljudi.
Političari "treba da postave prioritete"
Ranije ove godine, Njemačka je najavila program vrijedan 100 miliona evra za pilot oporavak i uništavanje municije.
Problem sa količinom ribe na Baltiku - izazvan toksičnim koktelom municijalnih hemikalija, đubriva, industrijskog otpada i kanalizacije - takođe je ozbiljno uticao na ribarsku industriju i izvršio pritisak na vlade da djeluju. Evropska komisija je u avgustu uvela nova ograničenja ulova za dvije vrste ribe na Baltiku.
"Ako uporedimo ponašanja i izjave vlada, postoji značajna razlika. Ali iznad svega postoji nizak nivo akcije", rekao je za Euronews Klaus Bočer, nezavisni konsultant za JPI Oceans.
Terens Long takođe smatra da neuspeh država da u Konvenciju o hemijskom oružju uključe bilo kakvo upućivanje na podvodnu municiju pokazuje da vlade pokušavaju da sklone odgovornost.
"Ugovori često zahtijevaju kompromise koji mogu da oslabe efikasnost sporazuma, posebno kada je u pitanju zaštita životne sredine. Vlade mogu biti zaštićene sporazumima, ali to ih ne oslobađa posljedica njihovih postupaka", objasnio je on, prenosi Euronews.rs.
Tehnološka rješenja postoje
Ali Bočer vjeruje da je u protekloj deceniji došlo do pozitivnog zamaha da bi se postigla potrebna promjena paradigme. Inženjeri, naučnici, kreatori politike i finansijeri konačno se okupljaju da identifikuju najbolje načine za bezbjedno uništavanje oružja.
Napredak u pomorskoj tehnologiji, uključujući upotrebu vještačke inteligencije, olakšava otkrivanje i mapiranje podmorske municije. Neka municija se razoruža pomoću vodenih mlaza prije nego što se ukloni sa morskog dna, dok se druga izvlači da bi se detonirala ili spalila na kopnu.
"Razvili smo tehnologiju koja dokazuje da je čišćenje okeanskog dna moguće. Municija je vidljiva i opipljiva i može se ukloniti", rekao je Bočer.
Oba stručnjaka kažu da konvencionalno i hemijsko oružje treba da se tretiraju sa istim nivoom prioriteta. Oružje takođe treba pažljivije pratiti, jer neko nosi minimalan rizik od eksplozije zbog nestabilnog stanja hemikalija koje sadrži.
Ova tehnološka rješenja takođe mogu biti od vitalnog značaja za čišćenje Crnog mora kada se rat u Ukrajini na kraju privede kraju. Iako se malo zna o odlaganju municije u regionu, stručnjaci kažu da vlade moraju da uče iz grešaka iz prošlosti kako bi izbjegle katastrofalno ponavljanje.
Eksperti pozdravljaju potencijalnu akciju EU, ali pozivaju na koordinisan globalni odgovor na problem koji pogađa toliko dijelova planete.
"Ministri sa Baltika trebalo bi ozbiljno da razmotre pozivanje Ujedinjenih nacija da sazovu Međunarodnu konferenciju o podvodnoj municiji. Baltičko more je dio onoga što ja nazivam srcem i plućima planete. Pošto je zemlja jedno tijelo, ako su nam srce i pluća bolesna, to utiče na sve nas", rekao je Long.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.