Agencija za bankarstvo Republike Srpske pokrenula je projekat „Finansijska pismenost u bankarstvu“, kako bi se građani na što bolji način edukovali u pogledu načina i korištenja usluga u bankarstvu.
Kako navode u Agenciji za bankarstvo Republike Srpske, kroz niz edukativnih tekstova, pokušaće se kroz primjere na jednostavan i pitak način odgovoriti na najčešća pitanja koja građani postavljaju sami sebi, ali i bankama u vezi sa korištenjem bankarskih usluga.
Da bi se slikovitije objasnilo, u Agenciji su kroz jedan tekst opisali na šta sve treba obratiti pažnju prilikom donošenja odluke za podizanje kredita.
Da, sve je relativno! Kamatna stopa: fiksna ili promjenljiva?
“Zašto plaćamo kamate na odobreni kredit?“ Ukratko, jer je kamata cijena za novac koji nam je iznajmljen (kredit), kao što, na primjer, plaćamo određenu cijenu za iznajmljeni automobil ili stan.
Međutim, vozilo, uglavnom, unajmljujemo na nekoliko dana po unaprijed određenoj cijeni, dok novac koji nam je potreban posuđujemo najčešće na srednji ili dugi rok (1 do 30 godina) i zato je izbor vrste kamatne stope po kojoj će se obračunavati kamate u toku otplate kredita jedno od najvažnijih pitanja za donošenje odluke o uzimanju kredita.
Kamatna stopa može da bude nepromjenljiva (fiksna) ili promjenljiva. Fiksna kamatna stopa, kako samo ime kaže, neće se mijenjati za cijelo vrijeme otplate kredita. Promjenljiva stopa će se mijenjati u toku otplate kredita, u zavisnosti od toga kako se mijenjaju vrijednosti elemenata na osnovu kojih se ta stopa izračunava, a koje smo ugovorili ugovorom o kreditu.
Kod nas je promjenljiva kamatna stopa najčešće zbir dva elementa:
promjenljiva kamatna stopa = fiksni procenat + promjenljiva referentna stopa EURIBOR.
Sad kada znamo da se sa bankom može ugovoriti fiksna ili promjenljiva kamatna stopa, pogledajmo kako su dva brata, praveći kuću kreditnim sredstvima, prošla sa svojim odlukama o kreditu.
Marko, mlađi brat preduzetničkog duha i smjelosti, 2020. g. uzeo je kredit u iznosu od 20.000 KM na period od 10 godina sa promjenljivom kamatnom stopom, koja se računala po formuli:
kamatna stopa (Marko) = 3,25% (fiksno) + 12M EURIBOR (promjenljivo*)
Kako je u vrijeme zaključenja ugovora o kreditu godišnji EURIBOR imao negativnu vrijednost (-0,5%), to je Markov kredit nosio kamatnu stopu:
3,25% + (-0,5%) = 2,75% (promjenljivo)
Markov anuitet je iznosio 190,82 KM, ukupne kamate 2,898,65 KM (procijenjene u trenutku zaključenja ugovora), a ukupan dug (kredit + kamate) 22.898,65 KM. Ovo, naravno, pod uslovom da kamatna stopa ostane nepromijenjena, tj. 2,75%.
U isto vrijeme, Nikola, stariji brat, manje sklon riziku, radnik gradske administracije, odlučio se za kredit kod iste banke, u istom iznosu i na isti period, ali sa fiksnom kamatnom stopom od 4,00%. Dakle, kamatna stopa Nikole bila je:
kamatna stopa (Nikola) = 4,00% (fiksno)
Nikolin anuitet iznosio je 202,49 KM (i sigurno će iznositi toliko dok traje otplata kredita!), kamate 4.298,83 KM, a njegov ukupan dug (kredit + kamate) iznosio je 24.298,83 KM.
U toku 2022/23. iz niza ekonomskih razloga došlo je do značajnog uvećanja EURIBOR stope na 3,30%, i banka je, počev od 01. februara 2023, za Markov kredit počela da primjenjuje novu stopu. Do tada je Marko isplatio banci ukupno 6.106,24 KM.
Nova Markova kamatna stopa iznosila je 6,55% (3,25% fiksno + 3,30% promjenljivo).
Po ovoj stopi, za preostalih 88 mjeseci otplate novi iznos anuiteta je povećan na 217,87 KM, time i preostala kamata na 3.980,23 KM, tj. ukupan dug na 25.278,50 KM. Kada ne bi bilo daljih promjena, Marko bi do otplate kredita 2030. godine banci trebao da vrati 980,00 KM više od Nikole, iako je u vrijeme zaključenja ugovora njegov ukupan dug prema banci bio manji za čitavih 1.400,00 KM.
Iako su ova dva kredita, na kraju, donijela različite iznose duga, zbog kretanja promjenljive kamatne stope, ipak, ne treba zaključiti da je ugovaranje promjenljive stope uvijek nepovoljnije od ugovaranja fiksne.
Naime, stope ponekad i padaju i svaki put kad se smanje smanjiće se i iznos anuiteta i ukupan dug. Recimo, vrijednost 12M EURIBOR stope u oktobru 2008. g. iznosila je 5,50%, a već u oktobru 2009. oko 1,22%, dok je u periodu od 2017. do 2022. g. ta stopa bila negativna, tj. manja od 0. Npr. vrijednost 12M EURIBOR stope u maju 2020. g, što je relevantno za naš primjer, bila je -0,5%.
S obzirom da postoji rizik kod ugovaranja promjenljive kamatne stope, jer nije poznato u kojem smijeru će se u toku trajanja ugovora stopa promijeniti, u ponudi svih banaka je fiksna kamatna stopa uvijek veća od promjenljive stope.
Prema tome, najbolje bi bilo da korisnik kredita izabere onu vrstu kamatne stope koja više odgovara njegovom finansijskom položaju i navikama, ponešto znanju i ukupnom karakteru , tj. koliko je spreman da preuzme određeni rizik.
I, ne zaboravite da iako hrabre prati sreća, ponekad je mudro ustuknuti!
Šta je to EURIBOR?
EURIBOR je skraćenica od engleskih riječi Euro Interbank Offered Rate, koja označava prosječnu kamatnu stopu po kojoj određene evropske banke jedna drugoj pozajmljuju novac.
Ne radi se o jednoznačno određenoj kamatnoj stopi, već o grupi kamatnih stopa, u zavisnosti od ročnosti, a u svakodnevnim bankarskim poslovima najčešće se koriste: tromjesečni (3M EURIBOR), šestomjesečni (6M EURIBOR) i godišnji (12M EURIBOR).
Službeni izvor za objavu ovih stopa je Evropski institut tržišta novca (The European Money Markets Institute), a njihove vrijednosti utvrđuju se svakodnevno oko 11 sati. Podaci, sa određenim kašnjenjem, mogu se naći na brojnim internet stranicama, od kojih izdvajamo: https://www.euribor-rates.eu/en/.
Smatra se da su EURIBOR stope osnovni reper za formiranje cijena različitih finansijskih instrumenata i usluga, širom svijeta! Domaće banke na njih ne mogu da utiču!
(SWOT)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.