Zdravlje

Četvrtak, 03.08.2023.

09:42

Od estetike do opasne sepse: Prestanite da grickate nokte, može biti opasno

Ponašanje koje se ponavlja ne treba mešati sa samopovređivanjem, jer je glavni cilj smiriti nervni sistem ili ga stimulisati, a nova tehnika pruža ključnu komponentu

Izvor: Net.hr

Od estetike do opasne sepse: Prestanite da grickate nokte, može biti opasno
Foto: Shutterstock/Fotyma

Opsesivno griženje noktiju, čupanje kose, griženje usana i obraza samo su neki od repetitivnih ponašanja fokusiranih na telo (BFRB) koji mogu postati izvor anksioznosti, ali nova istraživanja mogu ponuditi nadu za olakšanje.

Iako mnogi ljudi mogu imati jednu od ovih navika u manjem stepenu, kod manjeg, ali još uvek značajnog broja ljudi, ponašanje može da izazove vidljiva oštećenja na koži – kao što su ćelave fleke, ožiljci, rane i lezije – i da utiče na njihovo mentalno zdravlje, rekao je Stefen Moric, šef kliničke neuropsihologije na odeljenju za psihijatriju i psihoterapiju u Univerzitetskom medicinskom centru Hamburg-Ependorf u Nemačkoj.

U ekstremnim slučajevima, opasan po život

"Zapravo većina ljudi ispoljava jednu od ovih navika tokom svog života, posebno grizu nokte, u određenoj meri, ali sve to može postati problematično kada se pretera“, rekao je Moric, koji je i sam grizao nokte. A mnogi od ovih ljudi takođe imaju paralelne probleme, često kao rezultat, jer se stide svog ponašanja“, rekao je on.

"Izbegavaju intimnost, posebno kod trihotilomanije (branja) ili branja kože, kao što je svlačenje pred partnerom. Iako se često pogrešno doživljavaju kao nevažna, ova ponavljajuća ponašanja mogu postati opasna po život u nekim ekstremnim slučajevima. Slučajevi sepse, teške reakcije na infekciju, povezani su sa kidanjem kože. A čupanje za kosu i jedenje doveli su do ozbiljnih stomačnih problema sa fatalnim komplikacijama.

Terapija bi bila idealna, ali malo ko traži pomoć

Često obavijeni stidom i misterijom, BFRB ne treba smatrati oblikom samopovređivanja ili samomržnje, rekao je Moric. Preciznije se shvataju kao način da se nervni sistem smiri i umiri, posebno pod stresom, da se ublaži dosada ili kao oblik suočavanja sa jakim emocijama kao što je bes. BFRB-ovi mogu biti automatski, dok gledate televiziju ili studirate, ili više namerni - na primer, dok stojite ispred ogledala.

"I sam sam grizač noktiju, tako da se smatram stručnjakom po zanimanju, ali i po iskustvu. BFRB pružaju olakšanje, zadovoljstvo, tako da postoje pomešana osećanja", rekao je on.

"Tako da je rođena ideja da se napravi nešto što se takođe ponavlja i umiruje, ali ne i nefunkcionalno. Takođe je neprimetno. Tehnika promene navika koju su osmislili Moric i njegove kolege podrazumeva nežno dodirivanje kože na nekoliko različitih načina: kruženje kažiprstom i srednjim prstom, tapkanje srednjim i kažiprstom po palcu, ukrštanje ruku i milovanje po podlakticama, kruženje vrhovima prstiju po palcu. dlan druge ruke, između ostalih. Ako ste posebno zabrinuti zbog cepanja kože, možete zaokružiti odeću umesto da direktno dodirujete telo.

Do sada je ključna uloga bila ignorisana

Moric je rekao da drugi oblici terapije zamene navika imaju tendenciju da se fokusiraju na pokrete "zamrzavanja", kao što je stiskanje pesnice ili sedenje na rukama kada osetite želju da posegnete za kosom ili kožom, ali je želeo da uvede bezopasan element smirivanja. U studiji, Moric je regrutovao 268 ljudi sa BFRB – uključujući učesnike koji su pokazivali ponašanja kao što su branje kože, trihotilomanija, grizenje noktiju i grizenje usana i obraza – koji su imali između 18 i 80 godina. Polovini grupe je dat priručnik koji opisuje tehniku koju su Moric i njegov tim osmislili, dok je ostalima rečeno da su na listi čekanja za isti program. Nakon šest nedelja, 54% ljudi u grupi koja je koristila tehnike zamene navika prijavilo je poboljšanje na skali dizajniranoj da meri ozbiljnost ponašanja fokusiranog na telo, u poređenju sa 20% u kontrolnoj grupi. Čini se da oni koji grizu nokte više koriste ovu tehniku. Međutim, pilot-eksperiment je imao značajna ograničenja – sproveden je u kratkom vremenskom periodu bez daljeg praćenja, a učesnici su regrutovani putem društvenih medija.

"Ne znamo koliko je dugotrajan efekat", rekao je Moric.

"Nismo uradili nikakvu stvarnu procenu licem u lice“, dodao je on, objašnjavajući da mnogi oboleli ne žele da traže pomoć od lekara.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: