Dostupni linkovi

Novinarka RSE dobitnica specijalnog priznanja 'Nino Ćatić'


Specijalna nagrada 'Nino Ćatić' novinarki RSE
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Specijalna nagrada 'Nino Ćatić' novinarki RSE

Novinarka Radija Slobodna Evropa (RSE) iz Beograda Iva Martinović dobitnica je specijalnog priznanja posvećenog Nihadu Nini Ćatiću, novinaru koji je poslao posljednji izvještaj iz Srebrenice, prije nego što je i sam ubijen sa više od osam hiljada Bošnjaka u julu 1995. godine.

Martinović je priznanje dodijeljeno za doprinos širenju istine o genocidu u Srebrenici.

"U Srbiji je tri decenije kasnije sve izraženiji otpor prema ovim temama. Kada o tome govorite, neretko se suočavate sa pretnjama, uvredama, nipodaštavanjem, i još češće sa osećajem da uzalud ponavljate", izjavila je Martinović u Memorijalnom centru Potočari, gdje joj je priznanje uručeno uoči obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida.

"Izveštaji međunarodih organizacija iz godine u godinu pozivaju Srbiju, odnosno vlasti u Srbiji, da prekinu negiranje genocida, da zaustave veličanje ratnih zločinaca, a pravosuđe da pokaže efikasnost u procesuiranju odgovornih. Ali se iz godine u godinu dešava upravo suprotno", navodi novinarka RSE.

Iva Martinović je višegodišnja novinarka RSE, koja, između ostalog, izvještava o ratnim zločinima, krivici i odgovornosti za počinjene zločine tokom ratova koji su devedesetih godina pratili raspad Jugoslavije.

U svom posljednjem tekstu koji se bavi genocidom u Srebrenici, iznijela je detalje slučaja bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, Miomira Jasikovaca, koji je u BiH optužen za genocid i ubistvo više od dvije hiljade ljudi u regiji Srebrenice.

U maju ove godine je u Srbiji, međutim, osuđen na minimalnu zatovorsku kaznu od pet godina.

Decembra 2017. u dvadesetominutnom dokumentarnom prikazu "Hag nakon kraja" Martinović je, sa kolegom Dušanom Komarčevićem, tragala za odgovorima na pitanje razloga veličanja osuđenih za ratne zločine u Srbiji.

Hag nakon kraja
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:21:11 0:00

Iz godine u godinu u svojim radovima ukazuje na uzroke zbog kojih skoro pune tri decenije nakon Srebrenice, u Srbiji dominira nespremnost da se o tom pitanju govori onako kako ga je Međunarodni sud pravde odredio 2007. godine - kao o genocidu.

Specijalno priznanje dodjeljuje se u Potočarima novinarima koji su svojim radom doprinijeli širenju istine o Srebrenici.

Nagradu "Nino Ćatić" dodjeljuje udruženje "Biti novinar".

Ko je bio Nino Ćatić?

Nino Ćatić je bio novinar koji se posljednji put javio u eter iz Srebrenice 10. jula 1995. godine.

Apelovao je da se spiječi genocid.

"Srebrenica se pretvara u najveću klaonicu. Poginuli i ranjeni. Nemoguće je opisati. Svake sekunde po tri smrtonosna projektila padnu na ovaj grad. U bolnicu je trenutno doneseno 17 poginulih, 57 teže i lakše ranjenih", javio je tada Ćatić.

"Populacija u ovom gradu nestaje. Da li iza svega stoji Yasushi Akashi, Boutros Ghali ili neko drugi, bojim se da za Srebrenicu više neće biti bitno", poručio je u svom posljednjem javljanju Nino Ćatić.

Nino Ćatić, utihnuli glas Srebrenice
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:31 0:00
Direktan link

Nakon ovog izvještaja sa kolonom muškaraca je krenuo ka Tuzli.

Njegovi posmrtni ostaci još uvijek nisu pronađeni.

Genocid u Srebrenici

Snage Vojske Republike Srpske, tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine, ubile su oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini.

Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.

Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), osuđen je u Hagu pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.

Na doživotnu je kaznu na istom sudu za genocid osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.

Zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine, jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.

XS
SM
MD
LG