Neslaganje oko vojnih objekata koči MAP

Ministar odbrane BiH Selmo Cikotić izjavio je da će BiH ući u prvi godišnji plan u okviru Akcionog plana za članstvo u NATO-u, MAP, ako do seprembra registruje 69 perspektivnih vojnih objekata kao državnu imovinu.

Na tu obavezu, ovih dana je upozorila i šefica američke diplomatije, Hilari Klinton (Hillary Clinton). Klinton je, uz podsjećanje da o vojnoj imovini još ne postoji konsenzus u BiH, istakla kako je važno da „lideri prevaziđu etničke podjele i nađu zajednički jezik o pitanju koje se tiče većine građana BiH“.

Od knjiženja 69 perspektivnih vojnih objekata na ime države zavisi hoće li BiH ući u prvi godišnji plan MAP-programa. Upozorenje koja je nedavno stiglo državnom Predsjedništvu a koje je uputila američka šefica diplomatije Hilari Klinton, u kojem se navodi da ove objekte što prije treba uknjižiti na državu nije ništa novo.

Sve to rečeno je još prije dva mjeseca na ministarskom samitu NATO-a u Talinu, kada je BiH uslovno primljena u Akcioni plan za članstvo u toj vojnoj alijansi. BiH će, dakle, u prvi godišnji plan, odnosno ciklus, koji se prijavljuje u septembru, moći isključivo ući ukoliko 69 perspektivnih vojnih lokacija registruje kao državnu imovinu. Ministar odbrane BiH Selmo Cikotić:

„U ovom trenutku nismo još ušli u taj proces. Ministarstvo pokušava da stvori određene pretpostavke za to, ali se ne želim obavezati bilo kakvim obećanjem ili očekivanjem da će to u roku biti i završeno. Naravno, nastojaćemo, želimo, cijenim da možemo, a hoćemo li ili ne - vrijeme pred nama će pokazati.“

Postupak implementacije nije komplikovan

Iz Vlade RS predlažu da se vojna imovina stavi na raspolaganjne Ministarstvu odbrane, a nakon prestanka potrebe za tim lokacijama vrati entitetima. Predlažu, takođe, da se ostala - neperspektivna vojna imovina ustupi na korištenje opštinama gdje se nalazi. Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik:

„Nemoguće je da će se desiti da se izdvoje 23 lokacije, a 69 uknjiže, a da ostali dio imovine ostaje neriješen. Ne, mora biti riješen sada - ko neko hoće, ako neće, šta da radimo? Ne idemo dalje u MAP, stojimo i ništa se neće desiti.“

Problem je što se pitanje vojne imovine politizira, smatra član Predsjedništva BiH Željko Komšić. Pravno gledano, situacija je čista, dodaje on:

„Ne postoji entitetska svojina. Postoji državna i privatna imovina. Ako je državna imovina, ona u zemljišnim knjigama treba da nosi tu oznaku. Sasvim je drugo pitanje ko tim praktično raspolaže. Ali sve ono što nije privatna svojina, to je državna svojina.“

Ministar odbrane Selmo Cikotić kaže da, ipak, vjeruje da će biti političke volje da se pitanje vojne imovine riješi:

„Taj postupak implementacije te odluke, ukoliko se ona donese, nije komplikovan. Ministarstvo odbrane već vrši pripreme za implementaciju te odluke ukoliko se ona donese, tako da bismo mi, ukoliko se na političkom nivou donese ta odluka, mogli nju realizirati do septembra.“

MAP program ili Akcioni plan za prijem u NATO savez stepenica je više ka približavanju BiH ovoj vojnoj alijansi. Vojno-politički analitičar Antonio Prlenda smatra da bi bilo značajno da BiH do septembra ispuni zadate uslove, koji predstavljaju svojevrstan test u kom bi BiH trebala da pokaže mogućnost stvaranja političkog konsenzusa koji u NATO savezu smatraju vrlo značajnim:

„Saveznici iz NATO-a su nam izašli u susret i pružili nam ruku: ’Otvaramo vam vrata, ali morate pokazati da ste dovoljno kredibilan partner da možete riješiti ovo pitanje kao što je pitanje vlasništva nad vojnom imovinom.’ Nama je članstvo u Savezu iznimno važno za stabilnost zemlje, radi budućeg mira i radi budućih investicija, ekonomije i otvaranja novih radnih mjesta i ovu šansu ne bismo smjeli propustiti, jer čekanje od godinu dana bi samo pogoršalo političku situaciju u zemlji.“

Ne postoje prepreke za uknjižavanje

Prije nešto više od mjesec državno Pravobranilaštvo pokrenulo je upis vlasništva vojne imovine na državu Bosnu i Hercegovinu. To je u zemlji izazvalo burne reakcije. Najprije Ureda visokog predstavnika koji je zatražio da se ova procedura obustavi, a zatim i reakcije političkih stranaka koje smatraju da je ovakav zahtjev visokog predstavnika direktno miješanje u posao nezavisnih pravosudnih institucija u zemlji.

Tada se govorilo da je riječ o različitom tumačenju Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je donio visoki predstavnik, i međunarodnog sporazuma o sukcesiji. A iz OHR-a su objasnili da domaće vlasti moraju uraditi svoj dio posla. Glasnogovornik Ureda visokog predstavnika Mario Brkić:

“Podsticaj je na svim odgovornim i zainteresiranim stranama da što hitnije zaključe sporazum o nepokretnoj perspektivnoj vojnoj imovini u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, te da se time postigne cilj vezan za nepokretnu vojnu imovinu, kao i da se ispuni uslov koji ide uz sprovođenje Akcionog plana članstva u NATO-u.”

Poslanik u državnom Parlamentu i član SDA Šefik Džaferović mišljenja je da ne postoje prepreke da se vojna imovina uknjiži na državu:

“Ne postoji nikakva smetnja da se 69 perspektivnih vojnih lokacija uknjiže kao vlasništvo BiH u gruntovnicama i u katastrima i da država BiH i njeno Ministarstvo odbrane budu vlasnici i da se na taj način ispuni ovaj preduslov kako bi mogao da otpočne prvi godišnji izvještaj za Akcioni plan za članstvo u NATO.”

*****
Pročitajte i ovo:
Prijem u MAP pokrenuće rješavanje problema
BiH dobila zeleno svjetlo za MAP
BiH predala zahtjev za Akcioni plan za članstvo u NATO
BiH u NATO tek poslije političkog pomaka
Umereni optimizam nakon špansko-turske misije u Beogradu