Predsjednička inauguracija novoizabranog šefa crnogorske države Jakova Milatovića održaće se u subotu u Skupštini Crne Gore u Podgorici, kada će mu odlazeći predsjednik Milo Đukanović svečano predati dužnost.
Polaganje predsjedničke zakletve i zvanično preuzimanje funkcije predviđeno je u plenarnoj sali Skupštine u podne, a najavljeno je prisustvo većine lidera država Zapadnog Balkana, diplomatskog kora i brojnih drugih zvanica, za koje će nakon ceremonije novoizabrani predsjednik, sa suprugom Milenom, prirediti koktel u Vili Gorica.
Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Filip Adžić rekao je u petak Televiziji Vijesti da je potvrđeno prisustvo preko 200 zvanica, koje će inauguraciji prisustvovati uz pratnju svojih timova, te da još uvijek nije potvrđen dolazak srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.
“(Jakov) Milatović je kazao da će na inauguraciji imati sve predsjednike država Zapadnog Balkana. Mi još nijesmo dobili zvaničnu potvrdu Vučića da će biti sjutra prisutan na inauguraciji. U svakom slučaju iako odluči da dođe, kao i svi ostali predsjednici, biće bezbjedni, brinućemo maksimalno o njihovoj bezbjednosti”, kazao je Adžić.
Do sada je potvrđeno da će inauguraciji prisustvovati predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, članovi Predsedništva BiH Željka Cvijanović i Željko Komšić, predsednik Albanije Bajram Begaj i predsjednica Kosova Vjosa Osmani.
Od stranih zvaničnika, očekuje se prisustvo specijalnog izaslanika SAD za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara, predsjednika Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta Evropske komisije Olivera Ropkea, kao i specijalnog izaslanika Velike Britanije za Zapadni Balkan Stjuarta Piča.
Milatović i Đukanović sastali su se dva puta prošle nedjelje kako bi dogovorili primopredaju dužnosti, a novi predsjednik je rekao da su razgovori bili “konstruktivni i na fonu onoga što su potrebe crnogorske spoljne i unutrašnje politike”.
Milatović će, nakon inauguracije, postati treći šef države od 2006. godine kada je Crna Gora na referendumu nakon 88 godina obnovila nezavisnost, a četvrti od uvođenja višestranačja 1990. godine.
Pored Đukanovića, koji je funkciju predsjednika obavljao u dva petogodišnja mandata, na čelu države u tri mandata bio je Filip Vujanović i u dva mandata Momir Bulatović, a svi postkomunistički predsjednici bili su iz Demokratske partije socijalista, nasljednice Saveza komunista.
Inauguracija se od 1998. godine, kada je na predsjedničkim izborima u drugom krugu Đukanović tijesno pobijedio Bulatovića, održavala u staroj crnogorskoj prijestonici Cetinju, ali je Milatović, koji je tokom predizborne kampanje u tom gradu doživio incident, odlučio da položi zakletvu u Skupštini u Podgorici.
Milatović je, u drugom krugu predsjedničkih izbora održanom 2. aprila ove godine, sa blizu 60 odsto osvojenih glasova, ubjedljivo pobijedio dugogodišnjeg crnogorskog lidera, koji je Crnu Goru doveo do nezavisnosti i članstva u NATO.
Na izborima 2020. Đukanovićeva partija izgubila je 30-godišnju dominaciju, suočena sa brojnim navodima o endemskoj korupciji i sporu oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti sa uticajnom SPC, koja je zbog toga organizovala masovne proteste i kasnije učestvovala u formiranju Vlade Zdravka Krivokapića.
Novoizabrani crnogorski predsjednik u politiku je ušao kao ministar ekonomije u Krivokapićevoj vladi, da bi nakon njenog pada u parlamentu, zajedno sa tadašnjim ministrom finansija Milojkom Spajićem, formirao Pokret Evropa sad, nazvan po njihovom programu reformi kojim je značajno podignuta prosječna zarada u zemlji.
