Izvanparlamentarna stranka srpske manjine u Hrvatskoj Demokratska stranka Srba (DSS) pozvala je pripadnike srpske manjine da iskoriste svoje zakonsko pravo na neradni plaćeni dan na Uskršnji ponedjeljak, tako da podnesu zahtjev poslodavcu.
Poslodavac je, zakonski, obavezan prihvatiti zahtjev. Kažu da su ovaj poziv uputili, jer su primijetili da je bilo problema sa ostvarivanjem tog prava.
Također, DSS je pozvao poslodavce da o tom pravu informiraju svoje radnike.
Pritužbe iz Rijeke i Osijeka
"Do nas je do sada došlo nekoliko slučajeva ovakve prirode iz Rijeke i iz Osijeka. U vukovarskom kraju nema toliko problema iz razloga što ovde ljudi u pravilu znaju za to. I uglavnom se radilo ili se radi o velikim poslodavcima", kaže za Radio Slobodna Europa predsjednik stranke i vukovarski gradski vijećnik iz redova srpske manjine Srđan Milaković.
Dodaje da se "u javnom sektoru nisu do kraja osvestili u smislu da su formulisali to kako treba u skladu sa zakonom".
Kako kaže, građani su im se javljali da su se prijašnjih godina obraćali poslodavcu tražeći neradni plaćeni dan na Uskršnji ponedjeljak, ali da im je to poslodavac odbio odobriti, smatrajući da ima neko diskreciono pravo da tako napravi.
"Iz tih slučajeva zaključili smo da je to mnogo šire i da se ne svodi samo na pojedinačne slučajeve, nego da naprosto ima još poslodavaca kod kojih postoji problem ove prirode", navodi.
"Postoji problem i kod samih pripadnika srpske zajednice koji se to ustručavaju zatražiti i sami odmah traže da im se taj dan odobri kao dan godišnjeg odmora. To ne bi trebali, jer zakon je tu jasan", poručuje Milaković.
Drugi pak odobravaju zaposlenim pripadnicima pravoslavne vjeroispovijesti da taj dan ne dođu na posao, ali im to ne evidentiraju, jer nisu prilagodili sustav rješenjima koje je donio ovaj zakon otprije tri godine.
Pritužbe o povlaštenom položaju pravoslavnih vjernika
A ima i ovakvih reakcija, opisuje Milaković.
"Ili im poslodavac ili tamo neki šef kaže: 'Već ste koristili za naš (katolički, op. ed) Uskrs, znači vi bi bili povlašteni, imali bi dva puta neradni dan'. Pa dobro, čekaj. Prvo, nisam ja o tome odlučivao, drugo, nisi ni ti tu da o tome odlučuješ, nego je to državni praznik. Država je odlučila da je katolički Uskršnji ponedjeljak državni praznik", prenosi Milaković situacije koje su se dešavale građanima koju mu se obratili.
U DSS-u očekuju da Državni inspektorat ažurnije provjerava provođenje ove zakonske odredbe u praksi kako bi svi poslodavci zakonsku obavezu i poštovali.
Bez izbora na vjerske praznike
Kako se ove godine poklopilo da se u Varaždinu na dan pravoslavnog Uskrsa 16. travnja održavaju lokalni izbori, a u Karlovcu izbori za vijeća mjesnih odbora i to na području gdje živi dosta pripadnika srpske manjine, Milaković kaže kako bi bilo bolje ne održavati izborne aktivnosti na te datume.
"Ne kažem ja da sada neko treba pred sobom imati crkveni kalendar da može sve izbeći, ali opet može postojati nekakav konsenzus oko kojih bi datuma - a Uskrs je sigurno praznik za sve hrišćane – trebalo povesti računa", sugerira naš sugovornik.
RSE je za komentar i njihova iskustva u vezi provođenja odredbe o neradnom danu uz punu plaću na Uskršnji ponedjeljak uputio upit i Srpskom narodnom vijeću (SNV) kao krovnoj organizaciji srpske manjine u Hrvatskoj.
U SNV- u kažu kako nemaju takve informacije, ali da ne sumnjaju u činjenice na koje DSS reagira, kazao je za RSE glasnogovornik SNV-a Eugen Jakovčić.
Što piše u zakonu?
Prema spomenutom zakonu, u Republici Hrvatskoj je 12 blagdana. Za 10 blagdana je po jedan dan neradni, a za dva blagdana – katolički Uskrs i katolički Božić su po dva neradna dana – Uskrs i Uskršnji ponedjeljak, odnosno Božić i drugi dan Božića, odnosno Štefanje.
Treći članak tog zakona bavi se religijskim manjinama i određuje da "u dane vjerskih blagdana pripadnici pojedinih vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj imaju pravo na neradni dan, i to kršćani koji slave blagdan Božića na dan 7. siječnja toga dana, kršćani koji slave blagdan Uskrsa prema julijanskom kalendaru na dan Uskrsnog ponedjeljka."
Navodi se i da "pripadnici islamske vjeroispovijesti koji obilježavaju blagdane Ramazanski i Kurban-bajram imaju jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana i pripadnici židovske vjeroispovijesti koji slave blagdane Jom kipur i Roš hašanu jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana".
Peti članak tog zakona određuje da zaposleni na te dane imaju pravo na naknadu plaće.
