1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Počinje suđenje Tačiju, Veseljiju, Krasnićiju i Seljimiju

2. april 2023.

Komandanti bivše „Oslobodilačke vojske Kosova“ - Hašim Tači, Kadri Veselji, Jakup Krasnići i Redžep Seljimi - optuženi su za ratne zločine protiv političkih rivala i etničkih manjina. Suđenje počinje 3. aprila u Hagu.

https://p.dw.com/p/4PZ1F
Hašim Tači u Hagu, novembra 202.
Hašim Tači u Hagu, novembra 202.Foto: Jerry Lampen/ANP/picture alliance

U Specijalnom sudu za ratne zločine na Kosovu u Hagu počinje suđenje četvorici najviših komandanata bivše „Oslobodilačke vojske Kosova" (OVK): Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Jakupu Krasnićiju i Redžepu Seljimiju. Iznošenje uvodnih izlaganja je zakazano od 3. do 5. aprila, dok će izvođenje dokaza započeti 11.aprila 2023.

Njih četvorica su optuženi za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti na Kosovu u periodu između marta 1998. i septembra 1999. godine. Tužilaštvo je do sada identifikovalo 312 svedoka.

Hašim Tači je bio politički lider OVK pre i tokom rata na Kosovu 1998/99, Kadri Veselji je bio šef obaveštajne službe OVK, Jakup Krasnići je bio portparol OVK, a Redžep Selimi je bio član Generalštaba OVK.

Kadri Veselji, novembra 2020 u Hagu.
Kadri Veselji, novembra 2020 u Hagu.Foto: Peter Dejong/REUTERS

Optužnica uključuje navode o protivpravnom lišavanju slobode, zlostavljanju, mučenju i ubistvu, zločinima protiv čovečnosti, kako i odgovornost za nestanak i progone ljudi.

Koje su optužbe protiv bivših vođa OVK?

Prema optužnici, navodni zločini su počinjeni na različitim mestima na Kosovu, ali i u Kukešu i Cahanu u severnoj Albaniji. Počinioci su bili pripadnici OVK, a žrtve stotine civila i ljudi koji nisu želeli da aktivno učestvuju u borbama.

„Grupa žrtava uključuje ljude koje je OVK, a kasnije i prelazna vlada Kosova smatrala protivnicima, uključujući Srbe, Rome i katolike – ljude za koje se sumnjalo da su sarađivali sa srpskim vlastima ili bili u kontaktu sa Srbima", navodi se u optužnici.

Po mišljenju Specijalnog suda, Hašim Tači, Kadri Veselji, Jakup Krasnići i Redžep Seljimi snose ličnu krivičnu odgovornost za zločine navedene u optužnici.

Jakup Krasnići, novembra 2020 u Hagu
Jakup Krasnići, novembra 2020 u HaguFoto: DW/B. Cani

Optužnica tereti njih i druge članove „udruženog zločinačkog poduhvata" da su u periodu od marta 1998. do septembra 1999. sledili „zajednički cilj sticanja pune kontrole nad Kosovom svim sredstvima".

U optužnici se navodi i da su Tači, Veselji, Krasnići i Selimi lično učestvovali u pretnjama, ispitivanjima, zlostavljanjima i hapšenjima protivnika. Tužilaštvo je saopštilo da ima 56.000 dokumenata koja su predata odbrani.

Pre tri sedmice prvi put su objavljena imena nekih žrtava za koje se veruje da su ubijene ili nasilno otete.

Kako argumentuje odbrana?

Branioci Hašima Tačija, bivšeg političkog lidera OVK, negiraju optužbe, tvrdeći da „OVK ne bi dobila podršku međunarodne zajednice" da je, kako navodi tužilaštvo, imala zločinačke ciljeve.

Redžep Seljimi, novembra 2020 u Hagu
Redžep Seljimi, novembra 2020 u HaguFoto: Eva Plevier/REUTERS

„Odluka Kancelarije specijalnog tužioca da OVK smatra zločinačkom organizacijom znači da bi međunarodna podrška koju je OVK dobila od svojih partnera kao što su SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija i Nemačka bila podrška zločinačkom planu za pokretanje sistematskog napada velikih razmera na civilno stanovništvo. To definitivno nije bio slučaj! Nije postojao zajednički zločinački plan OVK. Međunarodna zajednica to nikada ne bi podržala", navodi se u saopštenju Tačijeve odbrane koja smatra da je optužnica zasnovana na fragmentarnom i selektivnom pogrešnom tumačenju slučajeva.

Tim odbrane Hašima Tačija najavio je da će za svedoke dovesti osam međunarodno poznatih političkih ličnosti. To su Vesli Klark, Vilijam Voker, Bernard Kušner, Dan Everts, Majkl Darki, Džok Kovi i Stiv Benet.

„Tokom perioda koji je obuhvaćen optužnicom, tih osam svedoka su bili međunarodne diplomate na viskom funkcijama, visoki zvaničnici NATO-a, OEBS-a, UN-a i UNMIK-a i Kosovske verifikacione misije. Svi oni su sa Hašimom Tačijem imali profesionalne i delom lične kontakte", navodi se u saopštenju odbrane.

Šta je Specijalni sud Kosova?

Specijalni sud za ratne zločine na Kosovu osnovan je odlukom kosovskog parlamenta u avgustu 2015. Tom prilikom je odlučeno i da se sedište suda premesti u Hag jer bi svedoci mogli da se osećaju ugroženim ukoliko bi se suđenja odvijala na Kosovu. Troškove Tribunala snosi EU.

Ekaterina Trendafilova
Ekaterina TrendafilovaFoto: Visar Kryeziu/AP Photo/picture alliance

Zvanični naziv specijalnog suda je „Specijazovana veća i Specijalizovano tužilaštvo Kosova". Predsedavajuća veća je Ekaterina Trendafilova, a predsednik tužilaštva je Aleks Vajting. Sud takođe ima jedinicu za zaštitu koja garantuje zaštitu žrtava.

Zašto je osnovan Specijalni sud?

Ideja o stvaranju Specijalnog suda došla je nakon što je Savet Evrope doneo rezoluciju kojom se Kosovo poziva da istraži navode švajcarskog senatora Dika Martija, koji je 2010. optužio pripadnike OVK za ratne zločine i trgovinu organima. Tvrdnje o trgovini organima do sada nisu dokazane, niti su deo aktuelne optužnice.

Specijalni sud Kosova u Hagu
Specijalni sud Kosova u HaguFoto: Eva Plevier/REUTERS

Specijalni sud nije deo bivšeg Međunarodnog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju na kojem su, između ostalih, bili optuženi srpski i kosovski političari. U dva suđenja za ratne zločine protiv dvojice bivših komandanata OVK - Ramuš Haradinaj i Fatmir Ljimaj oslobođeni su optužbi.

Politička dimenzija ovog suda na Kosovu

Od kraja rata na Kosovu često je dolazilo do sukoba između predstavnika PDK (Demokratske partije Kosova) koju je osnovao Hašim Tači i LDK (Demokratske unije Kosova) koju je osnovao Ibrahim Rugova.

 Veton Suroi, Ibrahim Rugova, Hašim Tači i Redžep Ćosja u Rambijeu, 18.marta 1999.
Veton Suroi, Ibrahim Rugova, Hašim Tači i Redžep Ćosja u Rambijeu, 18.marta 1999.Foto: AFP/Getty Images

Bivši lider LDK Fatmir Sejdiu rekao je – ne navodeći konkretna imena – da su članovi njegove stranke, zbog svog političkog položaja tokom i nakon rata, bili žrtve osvete.

Zbog toga što se posle rata često spekulisalo o mogućim zločinima, Hašim Tači je bio taj koji je zahtevao da kosovski parlament formira specijalni sud koji bi razjasnio sve optužbe.

Salih Mustafa
Salih MustafaFoto: Peter Dejong/POOL/AFP

Od osnivanja specijalnog suda u Hagu, doneta jejedna presudaza ratne zločine: bivši komandant OVK Salih Mustafa osuđen je na 26 godina zatvora.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.