Rast izvoza Srbije 11,6 odsto, a evo na čija tržišta smo najviše plasirali robu

SRBIJA – Srbija je od početka godine izvezla robu u vrednosti od 4,86 milijardi dolara, što čini rast od 11,6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno je robe u vrednosti od 6,38 milijardi dolara, što je za 2,8 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine, saopštili su iz Republičkog zavoda za statistiku.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena za period od početka godine ostvarena je u dolarima i iznosi 11,2 milijardi dolara, a u evrima 10,4 milijardi evra. Ukupna spoljnotrgovinska razmena za Srbiju porasla je za 2,9 odsto u dolarima, za period januar-februar u odnosu na isti period prethodne godine, odnosno 8,7 odsto u evrima za isti taj period.

Smanjen deficit
Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od 4,53 milijardi, što je čini rast od 17,9 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, dok uvoz robe imao je vrednost od 5,94 milijardi, što predstavlja povećanje od 2,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Deficit između uvoza i izvoza iznosi 1,52 milijardi dolara, što čini smanjenje od 31,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a u evrima taj deficit iznosio je 1,41 milijardi, što je smanjenje od 27,4 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je 76,2 odsto i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 66,4 odsto.

Kada posmatramo region, najveće učešće u izvozu Srbije imala je Vojvodina, 32 odsto, zatim sledi Beogradski region – 23,7 odsto, Južna i Istočna Srbije – 20,9 odsto, region Šumadije i Zapadne Srbije -19,8 odsto, a oko 3,5 odsto izvoza je nerazvrstano po teritorijama.

Učešće u uvozu imali su Beogradski region – 41,2 odsto, zatim sledi Region Vojvodine – 36,6 odsto, Region Šumadije i Zapadne Srbije – 11,8 odsto, Region Južne i Istočne Srbije – 7,8 odsto, a oko 2,6 odsto uvoza nije razvrstano po teritorijama.

Šta smo to izvozili?
Kada se posmatra struktura proizvoda, u izvozu najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju – 65 odsto , odnostno 3,16 milijardi dolara, slede roba za široku potrošnju – 24,2 odsto, tj. 1,17 milijardi dolara i oprema – 10,8 odsto, odnosno 527,2 miliona dolara, a neklasifikovana roba po nameni iznosila je 200.000 dolara.

U strukturi uvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju i to 59,8 odsto, slede roba za široku potrošnju, 17,7 odsto, i oprema, 10,8 odsto, dok neklasifikovana roba po nameni iznosi 11,7 procenata.

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 58,4 odsto ukupne razmene, drugi partner po važnosti zemlje CEFTA, sa kojima imamo suficit u razmeni od 359,9 mil. dolara, koji je rezultat uglavnom izvoza električne energije, žitarica i njihovih proizvoda, električnih mašina i aparata, gvožđa i čelika i pića.

Posmatrano pojedinačno po zemljama, najveći suficit u razmeni ostvaren je sa zemljama iz okruženja, i to sa Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Severnom Makedonijom. Od ostalih zemalja ističe se i suficit sa Brazilom, Mađarskom, Slovačkom, Hrvatskom, Velikom Britanijom, Švedskom, Rumunijom, Češkom, Bugarskom, Moldavijom.

Pročitajte još:

 

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.