Finale predsedničke trke u Crnoj Gori sudar je dve političke generacije.
Milo Đukanović ima 61 godinu i veći deo života proveo je na različitim pozicijama u vrhu crnogorske vlasti, predvodeći Demokratsku partiju socijalista (DPS), stranku koja ga je i sad kandidovala za treći predsednički mandat.
Ekonomista iz Nikšića četiri puta bio je premijer Crne Gore, a za predsednika je biran 1998. dok je Crna Gora bila članica jugoslovenske federacije, kao i 2018. godine, kada je ubedljivo pobedio u prvom krugu izbora.
Jakov Milatović u prvu predsedničku trku ulazi u 36. godini života, sa godinu i po dana ministarskog staža u resoru ekonomije i još manje političkog iskustva - stranka Evropa sad, koja ga je kandidovala, osnovana je 2022. godine.
Milatović nije bio prvi kandidat koga je ova organizacija predložila na ovim izborima: Milojko Spajić zvanično je bio promovisan u kandidata, ali ga je potvrde koštalo prebivalište u Srbiji, što ga zakonski onemogućava u kandidovanju u Crnoj Gori.
U prvom krugu izbora, Đukanović je osvojio 35,4 odsto, a Milatović 28,9 odsto glasova, što im je garantovalo okršaj u drugom krugu.
Milatoviću su u međuvremenu podršku dala naredna dva kandidata - Andrija Mandić iz Demokratskog fronta (19,3 odsto) i Aleksa Bečić iz Demokrata (11,1 odsto).
U završnim predizbornim danima, Đukanović i Milatović govore za BBC na srpskom.
Milo Đukanović: "Kandidovao sam se da ne propustimo šansu koju smo stvorili"
Pre pet godina, njegova pobeda bila je toliko ubedljiva: osvojio je više glasova od svih ostalih kandidata zajedno, slavio u prvom krugu predsedničkih izbora i trijumfalno se vratio u politiku posle dve godine privremene "penzije".
Sa čak trećinom glasova manje, Milo Đukanović je i na predsedničkim izborima 2023. došao do vodeće pozicije u prvom krugu glasanja, mada mu protivkandidat "diše za vratom" i, iz njegovog tabora često poručuju, bliže je konačnom trijumfu.
"To me ne opterećuje i ovako mi nije teže jer ja uvek, uz ono što radim, pokušavam da iskoristim prednosti koje mi stvaraju protivnici.
"A oni žive u uverenju da su već pobedili, iako su u ozbiljnom zaostatku, pa mi i tako otvaraju više prostora za ostvarivanje planova i finalni trijumf", kaže Đukanović u razgovoru za BBC na srpskom.
Ne brine Đukanovića ni razlika u broju glasova koje je on osvojio - pripisuje je i činjenici da je sada za rivale imao lidere opozicionih stranaka, dok Mladena Bojanića, najvećeg protivnika iz 2018. godine, opisuje kao "ne preterano reprezentativnog".
"Deo biračkog tela u svim opštinama je, vođen porukama svih učesnika, shvatio da se ovi izbori rešavaju u drugom krugu - tako su mnogi ne tradicionalni apstinenti propustili prvi krug.
"Poznajući crnogorsko biračko telo, siguran sam da će veliki deo ljudi iskoristiti pravo glasa u drugom krugu."
Drugi krug ponovo je, na neki način, i referendum o 32 godine od dolaska na vlast Mila Đukanovića, što kandidat Demokratske partije socijalista (DPS) smatra promašenom temom.
"Umesto da se pred biračima predstavljamo vizijama budućnosti Crne Gore, to se pretvorilo u rat protiv jednog čoveka, partije ili koalicije koju sam predvodio, a ja ne želim da prihvatim takav razgovor jer sam odgovoran prema ljudima koji očekuju vizije budućnosti.
"Ja se sve vreme predstavljam vrlo konzistentnom vizijom koja se korak po korak realizuje i sada smo negde kod poslednjeg koraka - članstva u Evropskoj uniji."
I upravo su susreti Đukanovića i Jakova Milatovića obeleženi rečju Evropa.
Onog prvog, 2004. godine kada je gimnazijalac Milatović bio deo uspešne ekipe u kvizu "Zdravo Evropo", pa zaslužio prijem tadašnjeg premijera Đukanovića, aktuelni crnogorski predsednik se ne seća.
I Milatovićev pokret Evropa sad u imenu ima evropsku odrednicu, što je tema koja je obeležila i decenije vlasti Mila Đukanovića.
Danas kaže da nema straha da je izgubio monopol nad evropskom idejom.
"Od ranih 1990-ih i čuvanja mira i multietničkog sklada, zaštite zemlje od NATO bombardovanja, obnove nezavisnosti, ulaska zemlje u NATO, do otvaranja svih pregovaračkih poglavlja sa EU - to je moj si-vi za ove izbore.
"Si-vi protivkandidata je da je deo izrazito kleronacionalističke parlamentarne većine koja drži vlast poslednje dve i po godine, da je bio deo vlade koja je ne samo zaustavila Crnu Goru na putu ka Evropi nego se zbog nje otvorila i priča u Evropi da li treba prekinuti pregovore sa Crnom Gorom."
Ustvrdiće Đukanović da između dva izborna kruga nijednom nije pomenuo pitanje Srpske pravoslavne crkve (SPC), iako je uređenje odnosa verskih zajednica i država bilo jedno od ključnih koja su mu obeležila mandat na isteku.
"Ne žalim što sam učestvovao u otvaranju pitanja odnosa crkve i države, mada nisam saglasan da sam ga ja otvorio, pa čak ni da ga je otvorila vlada koju je vodio DPS - to pitanje je otvoreno od strane onih koji su želeli da politizuju crkvu, da se pomognu crkvom u osvajanju vlasti.
"Ko god da je inspirisao, pogodio je potrebu da se to pitanje uredi i ne mislim da je to pitanje koje je rešeno - demokratsko i građansko društvo nastaviće da se bavi uređenjem odnosa crkve i države", navodi Đukanović.
Donošenje Zakona o slobodi veroispovesti 2019. godine bio je okidač za proteste pristalica SPC na ulicama i putevima širom Crne Gore.
Nakon poraza stranke Mila Đukanovića na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine, nove vlasti promenile su Zakon, a sa SPC potpisale Temeljni ugovor kojim su regulisani odnosi države i ove verske zajednice.
Susretao se Đukanović još u prvoj godini mandata i sa građanskim protestima u kojima se zahtevalo oslobađanje korupcijom i kriminalom "zarobljene države".
"Crna Gora može do članstva EU u narednom mandatu predsednika, uz određene preduslove, a prvi je da Evropa nastavi da se posvećenije bavi politikom proširenja, što izgleda realno posle ruske agresije na Ukrajinu.
"Druga pretpostavka je da se vlade u regionu vrate evropskom putu."
U ovoj izbornoj kampanji, evropski put za Đukanovića obeležen je još jednom cifrom.
Prosečna plata od 1.500 evra nalazi se, kako tvrdi aktuelni predsednik, u članstvu u Evropskoj uniji.
"Kroz reforme je ovde do 2020. uloženo više milijardi evra stranog kapitala, a to stvara uslove za održiv rast - što je realno, nasuprot neodržive iluzije rasta plata iz kredita.
"Ako idemo ka Evropskoj uniji, onda idemo i ka evropskom životnom standardu, a to znači i ka prosečnoj plati u EU", tvrdi Đukanović, uz opasku da se na taj način nije uključio u trku obećanjima.
Pokret Evropa sad obećao je pred lokalne izbore u jesen 2022. godine prosečnu platu u Crnoj Gori od 1.000 evra.
Najdugovečnijeg stanara reprezentativne podgoričke vile Gorica, koju koriste predsednici, premijeri i predsednici Skupštine Crne Gore, motivacija za političku borbu ne napušta.
Iako u oktobru prošle godine u razgovoru za BBC na srpskom nije odbacio mogućnost odlaska u političku penziju, govoreći tada o logičnom umoru posle tri decenije bavljenja politikom, gotovo u poslednji čas odlučio je da se prijavi za još jednu predsedničku trku,
Sada kaže da motivaciju crpi iz činjenice "da izglednu šansu koju smo stvorili - ne propustimo".
"Mi treba da budemo deo evropskog sistema vrednosti, evropskog kulturnog kruga, i uspešno smo išli tim putem, a Crna Gora je isticana kao primer mirne i uspešne tranzicije.
"Onda se sve zaljuljalo, pre svega zahvaljujući sukobu Istoka i Zapada koji uvek ima pečat na Balkanu: oživeli su nacionalizmi, stare ideje i dileme", navodi Đukanović.
Jakov Milatović: "Da je Đukanović to iskreno hteo, Crna Gora bi već bila članica EU"
Kada je Milo Đukanović došao na vlast u Crnoj Gori, Jakov Milatović imao je nešto više od četiri godine.
Više od tri decenije kasnije, bez dileme odgovara na pitanje da li se oseća kao čovek koji bi mogao da prekine jednu od dugovečnijih političkih karijera u Evropi.
"Osećam se kao favorit zbog brojki koje stoje iza mene u prvom krugu, mojih glasova, kao i kandidata koji su me podržali.
"Ali karakter mi ne dozvoljava da se opustim, pa sam odmah sklopio političko savezništvo sa onima koji su me podržali, dodatno obišao Crnu Goru da pošaljem poruku budućnosti i ne prepuštam stvari slučaju."
Siguran je Milatović da su predsednički izbori više od biranja novog šefa države - opisuje ih kao "referendum za napred ili nazad", "izbor između politike prošlosti i politike budućnosti".
"Stavlja se tačka na diktatorski režim u Crnoj Gori tokom čije tri decenije vlasti su ubijani novinari, a jedna grupa ili narod uvek je snažno bila diskriminisana - najpre Bošnjaci, pa suverenisti, zatim Albanci i na kraju Srbi."
BBC: "Ali je taj režim dobijao i dobre ocene iz Evrope, nije ga ocenjivan kao diktatorski, a Crna Gora je otvorila sva poglavlja u pregovorima sa EU?"
Milatović: "To vam ništa ne znači. Za razliku od susednih zemalja, Crna Gora je u proces evrointegracija ušla bez velikih spoljnopolitičkih ili unutrašnjih problema, imala mnogo lakši početak.
"Mnogo je važnije zašto mi ta poglavlja nismo zatvorili - to nismo uradili jer smo najviše kaskali u vladavini prava i borbi protiv korupcije, a integracije su nam skoro zaustavljene od 2015. godine."
Ipak, i on tvrdi da je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji moguće do kraja mandata za koji se bori.
"Apsolutno može - ali ne sa Milom Đukanovićem na čelu, već na čelu sa Jakovom Milatovićem.
"Ovo do sada je sve bilo pro forme - da je Đukanović to iskreno hteo, mi bismo već bili članica EU."
Dugo će Milatović objašnjavati sopstveni stav o inicijativi regionalne saradnje Otvoreni Balkan, služeći se upravo primerom Evropske unije koja je nastala iz regionalne saradnje.
Na opasku da je za njegove političke protivnike to projekat koji favorizuje Srbiju, a Crnu Goru dovodi u podređen položaj, Milatović poseže za praktičnim objašnjenjima.
"Kakav crni srpski svet, o tome pričaju ljudi poput Đukanovića koji su još u devedesetim godinama 20. veka.
"Mene samo zanima da voz kojim moji roditelji obilaze rodbinu u Beogradu ne stoji pola sata u Bijelom Polju, pa pola sata u Prijepolju - ako to može da reši, apsolutno sam za Otvoreni Balkan."
Za razliku od Đukanovića, Milatović će se detaljno setiti njihovog prvog susreta 2004. godine, posle uspešnog učešća njegove srednje škole u kvizu Zdravo Evropo i prijema u kabinetu tadašnjeg premijera Crne Gore i snažnog zagovornika nezavisnosti koja će uslediti dve godine kasnije.
Dok će sa osmehom reći da Đukanović nije mogao ni da sanja da će ga jedan tadašnji srednjoškolac poslati u političku penziju, Milatović kaže da je on oduvek razmišljao o budućnosti zemlje.
"Verovao sam da će Crna Gora brže sprovesti reforme, postati demokratsko društvo, ali to se nije desilo".
BBC: "Jeste razmišljali o tome da li će Crna Gora biti nezavisna?"
Milatović: "U tom trenutku, nisam o tome preterano razmišljao, ali 2006. godine jesam glasao za nezavisnu Crnu Goru na referendumu - smatrao sam da manji sistem može brže da napreduje, ali sam pogrešio u proceni koliko mali sistem može da bude privatizovan."
Njegov ulazak u politički sistem događa se tek 2020. godine, kada je na poziv tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića postao ministar ekonomije u ekspertskoj vladi koja je nasledila poslednji kabinet DPS-a.
"Pravda, koju su građani očekivali, tek je počela da dolazi od 30. avgusta 2020. godine, a delovi pravosuđa i policije odgovaraju pred zakonom za ono što su radili, a i ono što nisu činili."
"Volja sada postoji, znanja ima više nego ranije i sada nam samo fali proces donošenja odluka u koji su svi uključeni i koji će doći kroz parlamentarne izbore i izbor nove vlade - 30. avgust je oslobodio ljude, diktatorski sistem je napukao, a kad jednom napukne, proces je nezaustavljiv", zaključuje Milatović.
Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Povodom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se povećan priliv velikog broja putnika i vozila u našu zemlju, zbog čega se mogu očekivati duža zadržavanja na graničnim prelazima, upozorio je danas MUP.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
Jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof izjavio je da rezoluciju o Srebrenici, koja je predviđena za glasanje u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
Jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof izjavio je da rezoluciju o Srebrenici, koja je predviđena za glasanje u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati.
Odgovor Rusije Vašingtonu na konfiskaciju imovine može biti samo asimetričan ali ne i manje bolan, izjavio je danas zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev na Telegram kanalu.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Novi Lamorghini Urus SE je elektrifikovana verzija najprodavanijeg modela ove marke, a odlučili su da mu dodaju više snage i brzine nego što ih ima prethodnik.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 0
Pogledaj komentare