Vesti

0

Šta stoji iza nove najave o vraćanju cenzusa na pet odsto

Izvor: N1

Šta stoji iza nove najave o vraćanju cenzusa na pet odsto

Izvor: pixabay

Savetnik za javne politike i istraživanja CRTE Vujo Ilić i Dušan Vučićević sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu u Novom danu su se složili u jednom - da nemaju neki stav po pitanju toga da li će cenzus ostati tri ili će se vratiti na pet odsto. Mišljenja su da postoje važnije stvari koje treba menjati u izbornim zakonima i kažu da se "SNS igra".
 
 
Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke Milenko Jovanov izjavio je da veliki broj građana traži povećanje izbornog cenzusa jer, kako je rekao, brojne opozicione stranke smatraju nedostojnim da sede u Skupštini Srbije.
 
Vučićević kaže da to deluje „u najmanju ruku neuverljivo“.
 
Ilić kaže da su u poslednja dva izborna ciklusa naše vlasti menjale izborna pravila pred izbore par meseci.
 
„Pa sad imamo očekivanja, ako se priča o promeni pravila, to znači da će biti izbori. To ne mora da znači, ali deluje da sledi neki period kada će se intenzivirati“, kaže Ilić za N1.
 
Prema rečima Vučićevića, ova argumentacija sada posebno čudno zvuči ako se setimo kakva je bila 2020. kada je cenzus snižavan.
 
„Tada je jedan broj stručnjaka iz SNS objašnjavao da se to radi kako bi se podigla reprezentativnost kako bi parlament izgledao tako da u njemu sedi više stranaka. Mi smo i tad pričali da je to imalo za cilj otopljavanje oštrice bojkota. To je uvuklo jedan broj partija u izbornu trku“, kaže Vučićević.
 
Govoreći o cenzusu, kaže da nema neki stav po tom pitanju.
 
„Ne treba da bude menjan sad, ako bih birao verovatno bih rekao pet, ali bih i na tome insistirao u kontekstu slobodnih i poštenih izbora“, kaže on i dodaje da se ovo „SNS igra“.
 
Ilić smatra da je ovo „skretanje pažnje sa onoga što su problemi izbora“.
 
„Što nisu pošteni, zloupotreba javnih resursa i medijska neravnopravnost. A onda se tim promenama manjim izbornih zakona radi na svemu osim na ključnim stvarima. Tužno u svemzu ovome je pozivanje na građane, jer bi oni trebalo da učestvuju u osmišljavaju toga kako bi izborni sistem trebalo da izgleda. Ja bih rekao da vrlo mali procenat ljudi poznaje naš izborni sistem, ali ne treba ni svaljivati to na građane“, kaže on.
 
Prema istraživanju agencije Faktor plus, kada bi cenzus bio pet odsto, prešli bi ga samo SNS, SPS i SSP.
 
Vučićević kaže da se ne bi potpuno složio s tim.
 
„Pored SSP, od opozicionih partija ja bih rekao da velike šanse imaju i Zavetnici i Novi DSS i Dveri. Posebno u poslednjih mesec dana, ne bih mogao da tvrdim sa sigurnošću, ali one jesu negde tu oko cenzusa od pet odsto. Ukoliko bi cenzus bio povišen, pretpostavljam da bi ove tri stranke nastupale zajedno na izborima, čak mi deluje da njih nastup ima sinergijski efekat“, kaže.
 
Iliću se čini da „parcijalno pristupamo pitanju cenzusa“.
 
„A ne vidimo da to da li će se desiti ukrupnjavanje ili ne, zavisi od mnogo drugih faktora. Ako se podigne cenzus samo ćete naterati stranke da pribegnu različitim vrstama malverzacija. Ako se promeni cenzus, partije će se prilagoditi, neke bolje, neke lošije“, kaže.
 
Podseća da je predsednika Vlade 2021. rekla da je „najdemokratskije da cenzus bude ovakav kakav je“.
 
„Mene zanima koja je pozicija SNS oko izbornog sistema“, kaže.
 
Vučićević kaže da je najveći problem što se ponovo igramo elementom izbornog sistema koji je najmanje važan iz ugla nas građana.
 
„Treba da omogućimo građanima da direktno svojim glasovima biraju poslanike koji će ih predstavljati. Mi iz istraživanja znamo da građani žele da biraju poslanike“, kaže.
 
Ilić je podsetio da je u decembru Venecijanska komisija zajedno sa kancelarijom OEBS izdala zajedničko mišljenje koje se tiče našeg zakonodavnog okvira.
 
„U izbornim preporukama OEBS je nula pominjanja cenzusa, potpuno je marginalna tema. Slično zašto se uvek bavimo biračkim spiskom šest meseci pred izbore, a nikad se ne rešava, tako je i sa cenzusom, koji ide kao plima i oseka, našu pažnju usmerava u pogrešnom pravcu. Imamo ogromne probleme, naš izborni sistem treba da se transformiše, ali ne na ovakav način“, kaže.
 
Vučićević kaže da, ako promenite izborna pravila, partije će se verovatno ponašati drugačije.
 
„Može da se desi ono što SNS ne očekuje, na duži ili srednji rok, da se ove partije na građanskom delu spektra ujedine, jer će biti podstaknute da to rade. Da imamo koalicije koje deluju čudno“, kaže.
 
Ilić kaže da „kod nas većina formira izborni sistem tako da radi u njenu korist“.
 
„Naš izborni sistem je zapravo formiran 2000. u međuperiodu. Prošle su 23 godine, suštinski ga nisu menjali, pitali zašto imamo pravila, u čiju korist rade i kako želimo da to izgleda“, kaže Ilić.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR