Mladi sa invaliditetom u domovima uskraćeni za bilo kakav razvoj: Neophodna deinstitucionalizacija
Život osoba sa invaliditetom u rezidencijalnim ustanovama je pun ograničenja i diskriminacije, a iza ovih zidova višestruko se krše ljudska prava.
Foto: Pixabay
Posebno ugrožena grupa jesu devojčice i žene koje žive u tim institucijama.
Zahvaljujući organizacijama poput MDRI - Inicijativi za prava osoba sa mentalnim invaliditetom, koja skoro 15 godina sprovodi monitoringe i uspeva da dođe do svedočenja korisnica, vidljivost ovog problema se povećava, što je prvi korak u borbi za njihova prava. Oni su ukazivali na to da sam boravak u ustanovama socijalne zaštite predstavlja sistemsko nasilje, gde su žene i devojčice neretko višestruko diskriminisane.
Inicijativa MDRI objavila je novi izveštaj o položaju osoba sa invaliditetom za vreme i posle pandemije, sa posebnim osvrtom na osobe koje žive u domovima. Sadržaj izveštaja obuhvata najvažnije oblasti društvenog života, te se bavi pitanjima ostvarivanja neotuđivih i osnovnih ljudskih prava.
Snežana Lazarević iz MDRI koja je učestvovala u istraživanju objašnjava koliko je nova okolnost poput kovida dodatno otežala već težak položaj ovih ljudi koji žive u domovima, sa posebnim osvrtom na mlade.
U Srbiji postoje različite ustanove za smeštaj. Jedno su ustanove za smeštaj dece i mladih bez roditeljskog staranja, kojih imamo deset i sa smetnjama u razvoju, kojih trenutno ima šest. Imamo 16 ustanova za smeštaj osoba sa invaliditetom, većinom su tamo smeštene osobe sa mentalnim invaliditetom ili intelektualnim poteškoćama.
Tokom trajanja pandemije, u ovim ustanovama su se primenjivale mere koje su bile znatno strože nego za druge građane.
"Mnogo duže su trajale, jer u domovima živi veliki broj ljudi u malom prostoru, te se virus mnogo brže širi i veća je opasonst da će se ljudi zaraziti. Međutim, nekako mi se čini da su mere bile isključivo usmerene na pokušaj očuvanja fizičkog zdravlja i zanemarivanje mentalnog. Nije se obraćala pažnja na njihov osećaj isključenosti i zatvorenosti. Oni inače žive poprilično siromašnim životom", navodi Lazarević.
Kao posebno problematično naša sagovornica vidi to što u domovima žive zajedno mladi, deca, odrasli i stariji ljudi.
"Postoji velika opasnost od nasilja i zlostavljanja kada zajedno žive dece od šest, sedam godina i stariji ljudi od 65 godina, to nikako nije dobro", ističe ona.
Snežana Lazarević objašnjava do kakvih još problema dolazi zato što korisnici pojedinih domova žive u izmešanim starosnim grupama.
"Zamislite da imate jednu obrazovnu ustanovu koja je istovremeno i vrtić, osnovna škola, srednja škola, fakultet i dom za stare. Dakle, ustanove za odrasle i mlade sa smetnjama u razvoju su kod nas takve da tamo osim mladih, žive i stariji. Ranije je bila praksa da kada dete postane punoletno, premešta se u neku drugu ustanovu za odrasle. Vremenom se od te prakse odustalo, a s obzirom na to da je izlazak iz doma veoma redak, kako neko odrasta, vremenom ostari i ceo život provede u istoj ustanovi. Tu imate onda i razne organizacione probleme jer su te ustanove inicijalno opremane kao ustanove za decu i mlade, pa je takav i nameštaj. Postoje ustanove gde odrasla osoba spava u dečijem krevecu. Nisu svi domovi takvi, ali tu postoji mnogo problema kada u jednoj ustanovi žive izmešano mladi i stari", kaže Lazarević.
Tokom pademije jedan od problema bio je i to što deca sa smetnjama u razvoju nisu mogla da pohađaju nastavu, već su se zaposleni "snalazili", zbog restriktivnih mera u domovima. Naša sagovornica kaže da su tokom pandemije mladi u domovima tretirani kao lica koja su lišena slobode.
Kako uopšte izgleda život mladih u domovima, od obrazovanja, socijalne brige, ravnopravnosti pred zakonom i koja je verovatnoća izlaska iz institucija, pitali smo Snežanu Lazarević.
"Postoje domovi u kojima se deca uopšte ne upisuju u škole, ne idu u vrtiće, njihov život bude vrlo jednoličan. Svodi se na hranjenje, presvlačenje, eventualni izlazak u dvorište i igranje u okviru dnevnog boravka i to veoma utiče na njihov razvoj. Ako nemaju kontakt sa ljudima van ustanove, nemaju priliku da nešto nauče i onda nažalost samo propadaju. Postoji očigledna razlika između ustanova za decu bez roditeljskog staranja i ustanova za decu i mlade sa smetnjama u razvoju. Te su ustanove manje, imaju manje korisnika, ali sva deca koja tu žive, bez obzira na to da li imaju smetnje u razvoju ili ne, idu u škole. Strašna je činjenica da vi zavisite od toga u kom domu završite i kakva je praksa te ustanove. Da li će to dete ostvariti pravo da se obrazuje i stekne veštine za dalji život ili će biti u potpunosti lišeno bilo kakvih aktivnosti", navodi naša sagovornica.
Još jedan problem je i to što se mladi sa smetnjama u razvoju koji žive u domovima gotovo ne zapošljavaju, objašnjava naša sagovornica.
Na koji način je moguće sprečiti da deca i mladi sa invaliditetom uopšte dođu do domova? Snežana Lazarević u tome vidi veliku ulogu države i smatra da je prevencija institucionalizacije veoma važna.
"Dobra stvar je to što je Srbija početkom ove godine donela strategiju deinstitucionalizacije, država se makar formalno opredelila da će krenuti u tom prvacu", dodaje ona.
Prvo i najvažnije je da moramo da se pozabavimo prevencijom deinstitucionalizacije, smatra Lazarević.
"Kada neko dete ili čovek živi u domu 10, 20 il i 30 godina, u uslovima bez obrazovanja, bez kontakata sa drugim ljudima, ne upoznaje život van ustanove, jako je teško takvu osobu izvesti van doma. Mnogo je važno da biološka porodica čim se sazna da dete ima smetnje u razvoju, dobije podršku koja je neophodna. Često se to dešava po rođenju, još uvek se kod nas bebe smeštaju u domove, iako je po Zakonu o socijalnoj zaštiti zabranjeno smeštanje dece mlađe od tri godine. Jedna od kriznih situacija je kada dete treba da krene u školu, uđe u pubertet ili roditelji ostare - tako da biološka porodica treba da ima intenzivnu podršku kako bi zadržala decu uz sebe. Ukoliko to nije moguće, jer dete nema roditelje, ili oni nemaju kapaciteta da se bave detetom, onda su tu opcije hraniteljskih porodica, da li su to srodničke hraniteljske porodice ili hranitelji, usvojitelji, najvažnije je da se dete razvija i živi u porodičnom okruženju", napominje ona.
Srbija nema visoku stopu institucionalizacije - u domovima živi oko 500 dece, te Lazarević smatra da država može uspešno da ih izmesti iz domova. Ona ističe da je mnogo lakše sprečiti da neko dospe u dom dok je još dete. Lazarević napominje da bi država morala da obezbedi svu vrstu podrške hraniteljskim porodicama koje bi usvojile decu sa smetnjama u razvoju.
MDRI u poslednjem izveštaju analizira postojeća zakonska rešenja, izveštaje državnih organa i ostalih relevantnih, kako domaćih, tako i inostranih organizacija. Ceo izveštaj možete pročitati na njihovom sajtu, na OVOM LINKU.
Šta je još naša sagovornica rekla na ovu temu, poslušajte u emisiji u nastavku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
U Skupštini Srbije u toku rasprava o budućoj Vladi
01.05.2024.•
0
U Skupštine Srbije je danas, posle ekspozea mandatara vlade Miloša Vučevića, počela raspravu o radu njegovog kabineta, čiji najavljeni program su odmah kritikovali predstavnici opozicije.
Šta kaže opozicija o Vučevićevom ekspozeu: Kritike na račun relativizacije ženskih prava
01.05.2024.•
0
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević pročitao je ekspoze pred poslanicima Narodne skupštine Srbije.
Bora Novaković stajao ispred govornice sa slikom Vučevića i Slobe Snajpera, pa udaljen sa sednice
01.05.2024.•
8
U trećem satu izlaganja ekspozea mandatara za sastav Vlade, za vreme dela o kriminalu i korupciji, poslanik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković pokušao je da prekine Miloša Vučevića.
Vučevićev ekspoze: Tri sata o vojsci, ekonomiji, infrastrukturi, opoziciji i jedan aplauz za kraj
01.05.2024.•
5
Mandatar za sastav nove Vlade Srbije Miloš Vučević danas je u Skupštini Srbije predstavio svoj ekspoze.
Imenovani novi poslanici umesto ministara: Među njima Nikola Bokan i Đorđe Milićević
01.05.2024.•
0
Republička izborna komisija (RIK) imenovala je na današnjoj sednici 11 novih poslanika u Skupštini Srbije, koji su popunili mandate upražnjene ostavkama budućih članova Vlade Srbije.
Zeleno-levi front: Maskirani napadači pretukli aktivistu na Zvezdari
01.05.2024.•
4
Zeleno-levi front objavio je danas da je njihov aktivista pretučen na Zvezdari, u Beogradu, u noći između ponedeljka i utorka.
Vučić: Važno je da Vlada bude srpska
01.05.2024.•
11
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je tokom obilaska radova na Nacionalnom stadionu u Surčinu sastav nove Vlade koju je predložio mandatar Miloš Vučević.
Radnici se ombudsmanu žale zbog zlostavljanja, neplaćenog prekovremenog i uskraćivanju godišnjeg
01.05.2024.•
1
Zaštitnik građana Zoran Pašalić ocenio je danas, povodom Međunarodnog praznika rada 1. maja, da Srbija ima dobre zakone koji regulišu radna prava.
Apelacioni sud jednom optuženom članu Belivukove grupe ukinuo pritvor, drugog smestio u kućni
01.05.2024.•
2
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je pritvor A. S., pripadniku organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Đurđević: Trudiću se da se očuvaju porodične vrednosti, talas dekandencije dolazi sa Zapada
01.05.2024.•
17
Predsednica stranke Zavetnici Milica Đurđević Stamenkovski, koja je predložena za ministarku za brigu o porodici i demografiju, izjavila je da je "počastvovana prilikom da služi svojoj zemlji".
A 11: Radnici 1. maj dočekuju u nemaštini, dostojanstvo nije luksuz
01.05.2024.•
0
Radnici i radnice u Srbiji Međunarodni praznik rada ove godine dočekuju u tržišno nestabilnoj i finansijski neodrživoj atmosferi, koju Inicijativa A 11 opisuje kao nemaština.
Vučić: Finale Lige Evrope 2028. igraće se na Nacionalnom stadionu, narodu ćemo dati da izabere ime
01.05.2024.•
52
Finale Lige Evrope 2028. igraće se na Nacionalnom stadionu u Beogradu, najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Centar za demokratiju: 1. maj radnici dočekuju u nesigurnim uslovima, Vlada da donese novi Zakon
01.05.2024.•
2
Fondacija Centar za demokratiju saopštila je danas, povodom Međunarodnog praznika rada da od nove Vlade Srbije očekuje da "prekine s politikom fragmentacije radnog zakonodavstva".
AP o povratku Vulina u Vladu: Nastavak bliskih veza sa Rusijom
01.05.2024.•
14
U novoj vladi Srbije biće bivši šef obaveštajne službe koji neguje bliske veze sa Rusijom i koji je sankcionisan od strane Sjedinjenih Država, piše Asošiejted pres.
Pojačan saobraćaj ka izletištima
01.05.2024.•
3
U Srbiji se danas, zbog prvomajskog uranka, očekuje povremeno pojačan saobraćaj na putevima koji vode ka lokalnim izletištima, banjama, jezerima i ostalim turističkim mestima.
Poljoprivrednici posle ponoći traktorima došli ispred Predsedništva: Nezadovoljni novim ministrom
01.05.2024.•
27
Poljoprivrednici sa traktorima su nešto iza ponoći došli do zgrade Predsedništva i održali performans zbog nezadovoljstva izborom ministra poljoprivrede.
Za još 30 dana produžen pritvor osumnjičenima za ubistvo dvogodišnje Danke Ilić
30.04.2024.•
0
Viši sud u Zaječaru produžio je za još 30 dana pritvor S. J. i D. D, osumnjičenima za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić, preneo je danas RTS.
Na Kosovu uhapšen muškarac koji se nalazio na Interpolovoj poternici zbog trgovine ljudima
30.04.2024.•
0
Kosovska policija uhapsila je muškarca koji se nalazio na Interpolovoj poternici zbog trgovine ljudima.
Spasojević: Vodite računa na izletištima, kazne zbog smeća i paljenja do 50.000 dinara
30.04.2024.•
0
Načelnik odeljenja u Upravi za vatrogasno-spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije MUP Milorad Spasojević poručio je građanima da budu oprezni tokom proslave Prvog maja.
Ministarstvo: Građani tokom boravka u prirodi da vode računa o životnoj sredini
30.04.2024.•
2
Građani tokom boravka u prirodi, kao i nabavke, pripreme i konzumiranja hrane treba da vode računa o životnoj sredini.
Vučić o izveštavanju regionalih medija: Pokazali kako funkcioniše fabrika i mašinerija laži
30.04.2024.•
37
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je danas medije u zemljama regiona.
Komentari 3
T
Nema skole, nema doktora ima samo sljakanje za “staratelje”!
Peđa
Purela, Rumunija
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar