TIRANA - Lideri EU i zapadnog Balkana su na istorijskom samitu koji je danas održan u Tirani usvojili deklaraciju o proširenju i potpisali sporazum o postepenom ukidanju rominga EU i zapadnog Balkana.
BiH je na samitu predstavljala Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, a u zadnji trenutak je i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, odlučio da takođe prisustvuje samitu.
Najvažniji element u deklaraciji, osim posvećenosti evropskim integracijama, jeste zahtjev da region što prije uskladi svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom EU, što, u najvećoj mjeri, znači da se očekuje da sve zemlje usklade svoju politiku prema Rusiji s politikom EU.
U tom dijelu istače se da, kako su rekli, agresija Rusije na Ukrajinu dovodi u pitanje mir, evropsku i globalnu sigurnost i naglašava da je važno da posljedice rata u Ukrajini budu jasan znak za stratešku orijentaciju partnera sa zapadnog Balkana.
Što se tiče energetike, utvrđen je sporazum iz Berlinskog procesa da region dobije milijardu evra kao pomoć suzbijanju posljedica rata u Ukrajini u oblasti energetike, odnosno pola milijarde za pomoć budžetima i ostatak za projekte iz oblasti zelene energije i interkonekcija za gas i električnu mrežu.
Osim toga, kako su nakon samita saopštili Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta i Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, postignut je sporazum o postepenom usklađivanju viznih politika zemalja zapadnog Balkana s viznom politikom EU, čime bi se izbjeglo vraćanje viza zemljama zapadnog Balkana sa zemljama EU.
Šta piše u deklaraciji pogledajte OVDJE.
Ovaj dogovor postignut je u sklopu dijela razgovora o migracijama, jer, kako je rekla Fon der Lajenova, broj migranata sa zapadnog Balkana u EU ove godine se utrostručio u odnosu na prošlu godinu.
Podsjećanja radi, prilikom potpisivanja sporazuma o viznoj liberalizaciji i kasnije uvođenjem monitoringa sprovođenja vizne liberalizacije, predviđeno je da zemlje regiona pojačaju sigurnost granica i ne šalju migrante koji dođu na njenu teritoriju prema EU, već da ih putem sporazuma o readmisiji vraćaju u zemlje porijekla u skladu s međunarodnim pravom. Fon der Lajenova je rekla da će usklađivanje vizne politike regiona s EU pomoći održavanju bezviznog režima zemalja regiona s EU.
"Mi smo u ovom poslu zajedno i moramo zajedno rješavati ovaj problem. Istovremeno, očekujemo od svih naših partnera na zapadnom Balkanu da se brzo usklade s našom viznom politikom jer je to važno za održavanje bezviznog režima između nas jer je to pitanje obostranog povjerenja i poštovanja prava", rekla je ona.
Mišel je kazao da je samit u Tirani istorijski jer je prvi put održan van prostora EU, te da je to još jedan dokaz da EU misli ozbiljno s primanjem ovih zemalja u EU.
Mišel je dodao da EU i dalje očekuje od zemalja u regionu da nastave borbu protiv korupcije i jačanja vladavine prava, a pozdravio je sporazum o romingu, koji predviđa da pojeftinjenje rominga počne od sljedeće godine, a traje do 2027, kada bi cijene trebalo da budu iste kao u EU.
Edi Rama, premijer Albanije, rekao je da je EU odabrala Tiranu i Albaniju kao domaćina samita zato što su istraživanja javnog mnjenja koje je sprovela EU pokazala da je albanski narod najviše opredijeljen za EU.
"Albanski narod je prošao kroz najveći pakao, pakao izolacije i nemogućnosti da se konektujemo s Evropom. Mi smo naučili iz toga", kazao je Rama i dodao da je važno da EU konačno na region zapadnog Balkana gleda sa geostrateške pozicije.
Fon der Lajenova je rekla da je EU iskreno opredijeljena za proširenje i izrazila je zadovoljstvo što je ova godina pokazala na djelu da je konačno pokrenut pregovarački proces sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, a BiH je Komisija preporučila da dobije kandidatski status.
Osim energetske pomoći i rješavanja migrantske krize, Fon der Lajenova je rekla da je dogovoreno i da će studenti sa zapadnog Balkana dobiti jednaka prava studiranja na evropskim univerzitetima, što pokazuje posvećenost mladima.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je da ne samo da nije bila greška, već je bilo dobro što je Srbija bila prisutna na samitu u Tirani.
"Veoma sam zadovoljan otvorenim i iskrenim razgovorom koji smo imali u vezi sa odnosima zapadnog Balkana i EU. Govorili smo o konkretnim stvarima, od podrške od 160 miliona evra do kraja godine u vezi sa energetikom, o sniženju troškova rominga, ali i o strateškim pitanjima, i svemu što je pred nama, merama za usklađivanje vizne politike i mnogim drugim stvarima", prenio je on u izjavi novinarima. Vučić je istakao da je najveća vrijednost samita što se otvorenije, iskrenije i poštenije nego ikada razgovaralo i što su učesnici mogli da čuju i saslušaju jedne druge.
Inače, tokom sastanka na ulicama Tirane održani su protesti opozicije, a došlo je do fizičkog napada na Salija Berišu, bivšeg predsjednika i premijera Albanije, koji je udaren pesnicom u glavu.
Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, rekao je da vjeruje da samit znači novi početak i da je EU spremna da region zapadnog Balkana približi sebi, dodavši da je to u dugoročnom interesu mira na evropskom kontinentu.
Prema njegovim riječima, samit će se baviti energijom, migracijama i digitalnim povezivanjem, podsjetivši da će EU za suzbijanje posljedica energetske krize ponuditi regionu milijardu evra kao dio energetskog paketa.
"Kratkoročno, mi ćemo u narednu godinu do dvije podržati investicije u obnovljivu energiju i interkonektore za gas i električnu energiju, uključujući i LNG terminale", rekao je on.
Dodao je da je EU dodijelila 40 miliona evra za jačanje kapaciteta na granicama u BiH, Srbiji, na Kosovu i u Crnoj Gori.
"Sve ovo pokazuje koliko su bliski interesi i ambicije EU i zapadnog Balkana i kako se moramo oslanjati jedni na druge dok se suočavamo s globalnim izazovima", rekao je on.
Cvijanovićeva razgovarala s Borelom i Nehamerom
Na marginama samita, predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović održala je nekoliko bilateralnih sastanaka sa zvaničnicima EU, liderima zemalja članica EU i Balkana.
Tako je juče Cvijanovićeva razgovarala s visokim predstavnikom EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozefom Borelom o procesu evropskih integracija BiH, s posebnim akcentom na perspektivu dodjeljivanja kandidatskog statusa na decembarskom zasjedanju Evropskog savjeta.
Na sastanku je bilo riječi o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH i tom prilikom Cvijanovićeva je istakla da očekuje da će Vlada RS biti formirana u narednih nekoliko dana, te izrazila očekivanje da će i na drugim nivoima vlasti u BiH implementacija izbornih rezultata biti brza i efikasna.
Cvijanovićeva je s austrijskim kancelarom Karlom Nehamerom razgovarala o jačanju saradnje u različitim oblastima, te evropskom putu BiH i zemalja regije. Zahvalila je Nehameru za podršku koju Austrija pruža BiH u domenu evropskih integracija i dobijanja kandidatskog statusa za članstvo u EU.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.