Dok napori Rusije slabe u Ukrajini, represija jača kod kuće zakonom o stranim agentima 1EPA-EFE/MAXIM SHIPENKOV

Novi prošireni zakon o „stranim agentima“ stupio je danas na snagu, nagoveštavajući sve veće gušenje slobode govora i opozicije u trenutku kada se situacija na frontu u Ukrajini pogoršava za ruskog predsednika Vladimira Putina.

To je, takođe, dokaz rešenosti Rusije, ukazuje CNN, da iskoreni ono što smatra zapadnim liberalnim vrednostima, pošto je zakon stupio na snagu iste nedelje u kojoj je ruski parlament poslao na Putinov sto predlog zakona o proširenju zabrane, kako je saopštio, „propagande“ o LGBT pitanjima.

Zakon o stranim agentima iz 2012, koji je usvojen nakon talasa protesta protiv Putinovog povratka na predsedničku funkciju, nalaže da se politički angažovane organizacije, koje dobijaju finansije iz inostranstva, registruju kao strani agenti i da poštuju drakonska pravila i restrikcije.

Zakon je od tada postepeno nadograđivan, čime je stvorena osnova za još veće gušenje civilnog društva u Rusiji u poslednjih deset godina. Od danas je ta definicija proširena i uključuje ne samo pojedince i organizacije koji dobijaju finansije iz inostranstva, već i one koji „dobijaju podršku i (ili) su pod stranim uticajem“.

Dodatno tumačenje zakona ne nudi mnogo kada je reč o pojašnjenju. „Podrška“ stranih izvora nije definisana samo kao finansijska, već i kao „metodološka ili naučna i tehnička pomoć“.

„Uticaj“ se prema zakonu može tumačiti kao „nametanje uticaja na pojedinca prinudom, ubeđivanjem ili drugim sredstvima“.

To je suština, rekao je Konstantin fon Egert, slobodni ruski novinar koji sada živi u Litvaniji. Zakoni poput ovih, koji čine ono što on naziva „Putinovim represivnim sistemom“, osmišljeni su tako da budu široko i nejasno definisani i da se primenjuju selektivno da bi „plašili i paralisali“.

Andrej Soldatov, još jedan ruski novinar u egzilu, poznat po svom istraživačkom radu u vezi s ruskim bezbednosnim službama, rekao je da je ovo deo represije koja je direktno u vezi sa porazima Rusije u Ukrajini.

„Ne možete da obezbedite baš dobar narativ, objašnjenje zašto se odustalo od Hersona“, rekao je. „Najbolji način da se to uradi jeste dodavanjem elementa straha.“

Intenziviranje represije

Dodatno urušavanje slobode govora i demokratskih sloboda u Rusiji ide ruku pod ruku sa onim što Kremlj gotovo od početka eufemistički naziva „specijalnom vojnom operacijom“ u Ukrajini. Samo nekoliko dana posle početka invazije Rusija je ograničila pristup Fejsbuku, nekim zapadnim portalima, nezavisnim medijima u zemlji. Mirni protesti su brzo ugušeni i hiljade ljudi je uhapšeno.

Vlada je početkom marta usvojila zakon kojim kriminalizuje širenje, kako je saopštila, „namerno pogrešnih“ informacija o ruskim oružanim snagama. Maksimalna kazna je 15 godina zatvora. CNN i nekoliko drugih zapadnih novinarskih organizacija privremeno su obustavili emitovanje programa iz Rusije.

Odbrana „tradicionalnih vrednosti“, što je deo Putinovih argumenata za pokretanje rata u Ukrajini, takođe je pružila još jedan izgovor za veću represiju kod kuće od početka invazije.

Putin je u svom govoru 24. februara kada je rat započet tvrdio da SAD i Zapad „nastoje da unište naše tradicionalne vrednosti i nametnu nam svoje lažne vrednosti koje bi nas uništile“.

Predsednik Državne dume, donjeg doma ruskog Parlamenta, rekao je da će se novim zakonom kojim se proširuje zabrana „propagande“ o LGBT pitanjima, pedofiliji i promeni pola iz 2013. i među maloletnicima i među odraslima „štititi naša deca, budućnost naše zemlje od mraka koji šire SAD i evropske države“. Hjuman rajts voč je upozorio da će zakon imati „još veći efekat gušenja slobode izražavanja, blagostanja i bezbednosti“.

Prošireni zakon o stranim agentima je sada još moćnije sredstvo među alatima ruskog zakonodavstva za usklađivanje populacije s ciljevima vlasti. Svim pojedincima i organizacijama koji su označeni kao strani agenti (što je fraza koja nosi sovjetske prizvuke u Rusiji) će biti zabranjen pristup mnogim poslovima koji podrazumevaju podučavanje, oni neće moći da organizuju javne događaje ili dobijaju strane fondove za projekte.

Zakon takođe zabranjuje da se materijali koje štampaju „strani agenti“ distribuiraju među maloletnicima. Prema Državnoj dumi, biće zahtevano da nose oznaku 18+ i da se prodaju u zapečaćenim, neprovidnim pakovanjima.

A rusko ministarstvo pravde će prema državnim medijima sada objaviti lične podatke označenih stranih agenata, ne samo njihoca imena i datume rođenja, već i poreski identifikacioni broj i broj osiguranja pojedinaca (slično broju socijalnog osiguranja).

Soldatov je rekao da je prošireni zakon možda osmišljen da targetira zaposlene u državnim institucijama. „Ako ste na ovoj listi, to nije veliki problem ako ste samo običan čovek“, rekao je. Ali, ako ste „lekar, nastavnik ili profesor na nekom univerzitetu, u velikoj ste nevolji jer gubite posao i zaista je teško.“

Fon Egert, pak, smatra da je odluka da se sada proširi zakon (Putin ga je potpisao u julu) jalova. „Propustili su trenutak i oni koji su bili zaista aktivni i koji su predstavljali bilo kakvu pretnju su ili već u zatvoru, ili su u inostranstvu. Dakle, kome oni prete? Ne znam.“

Pošto napori Rusije u Ukrajini slabe, on zakon smatra „pre znakom slabosti nego znakom snage“.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari