Privreda Srbije: Prevlast kineskih kompanija, najveću dobit ostvario Ziđin majning
Kineske kompanije su prošle godine obeležile poslovanje srpske privrede, pre svega zahvaljujući izvozu metala, a najveću dobit u 2021. zabeležila je kompanija Srbija Ziđin majning iz Bora.
Foto: Pixabay
To je objavljeno u ediciji "Biznis top" u izdanju mesečnika Biznis i finansije.
Navedeno je da je prethodne godine samo 29 preduzeća izvezlo robu u vrednosti većoj od 100 miliona evra, dok su preko dve trećine izvoza činile robe i usluge u vrednosti do 100.000 evra.
Ove godine je većina najvažnijih privrednih grana smanjila proizvodnju i izvoz, a znatno slabiji rezultati poljoprivrede i građevinarstva će najviše uticati na usporavanje privrednog rasta u 2022. godini, predviđa se u ediciji.
Kineske kompanije, koje preovlađuju među najprofitabilnijim preduzećima, značajno su zastupljene i među najuspešnijim kompanijama prema ostvarenim prihodima, naročito u grupi preduzeća koja su zabeležila najveće uvećanje prihoda za godinu dana, najviše zahvaljujući izvozu.
Najveću dobit u 2021. zabeležila je kompanija Srbija Ziđin majning iz Bora, koja je uvećala zaradu za čak 13 puta, na 34,4 milijarde dinara. Dobit je ostvarena pre svega zbog velikog rasta poslovnih prihoda od prodaje koncentrata bakra, većinom kroz izvoz.
Druga je MK grupa sa neto dobitkom od 26,2 milijarde dinara, uvećanim skoro deset puta u odnosu na godinu ranije, ali je dobit nastala mahom iz finansijskih transakcija sa povezanim licima i prodajom udela u matičnim i zavisnim pravnim licima.
Treće po ostvarenom dobitku od 23,8 milijardi dinara je preduzeće Ziđin kuper Srbija, koje je uvećalo dobit 2,8 puta, najviše zahvaljujući rastu poslovnih prihoda od izvoza.
Zbog rasta tražnje za čelikom i skoka njegovih cena, HBIS Grupa Srbija je od petog po veličini gubitaša u 2020. godini, lane postala četvrta najprofitabilnija kompanija sa dobiti od 23,7 milijardi dinara.
Na petoj poziciji je Naftna industrija Srbije (NIS), koja je dobitak u visini od 23,1 milijarde dinara pretežno obezbedila iz povećanih aktivnosti u preradi i prometu nafte.
Od sto najuspešnijih kompanija prošle godine je više od dve trećine uvećalo zaradu iz osnovne delatnosti. Najveći rast dobiti zabeležila su preduzeća HIP Petrohemija, valjaonica aluminijuma Impol Seval i proizvođač mineralnih đubriva Elixir Zorka, mahom zbog povećanja vrednosti izvoza.
Profitabilnost je smanjilo 15 kompanija, a najveći pad su imale korporacije Invej, Tetra Pak, RŽD internešenel, Deleze Srbija i Grundfos Srbija.
Javno preduzeće Elektroprivreda Srbije (EPS), prošle godine je uspelo da zadrži prvu poziciju prema ostvarenim prihodima, koji su uvećani za 12,6 odsto, na 319,7 milijardi dinara. Istovremeno, najveći srpski proizvođač struje je imao gubitke iz poslovanja, finansiranja i ostalih aktivnosti, pa je za razliku od 2020. kada je bio najprofitabilnija kompanija u Srbiji, u 2021. iskazao najveći neto gubitak u visini od 14,9 milijardi dinara.
EPS je zabeležio i najveći ukupni gubitak od 225,7 milijardi dinara, koji je prošle godine uvećan za 17,1 odsto i činio je 6,1 odsto kumuliranog gubitka privrede.
Druga prema visini prihoda je Naftna industrija Srbije (NIS), koja je uvećala poslovne prihode za 67 odsto, na 281 milijardu dinara.
Prihode je uvećalo 95 kompanija, a po višestrukom rastu poslovnih prihoda izdvaja se kompanija Srbija Ziđin majning.
Značajan rast prihoda zabeležila je američka korporacija Behtel Enka, dok su ostala preduzeća sa najvećim rastom prihoda kineske kompanije: Jinšan konstrakšn, Čajna komunikejšn konstrakšn i Čajna rejlvej internešenel.
Najveće smanjenje poslovnih prihoda, iskazale su korporacije IDC Beograd, Victoria logistic, Fijat Srbija, Štrabag i RŽD internešenel.
Podaci za ovu godinu pokazuju da je većina najvažnijih privrednih grana smanjila proizvodnju i izvoz, ali se vrednost izvoza povećava zbog rasta cena na svetskom tržištu. To je naročito slučaj u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, no za razliku od ovih sektora gde se i dalje beleži suficit, zabrinjava rastući deficit i nekim drugim ključnim industrijama, ističe se u ediciji Biznis top.
Deficit se sve više uvećava u metalskoj i elektro industriji, izuzev u proizvodnji osnovnih metala, a ubrzano raste i u sektoru energetike. Ove godine, uvoz energenata čini više od petine ukupnog uvoza, dok se istovremeno beleži odliv investicija.
Sve negativniji spoljnotrgovinski saldo je karakterističan i za farmaceutski sektor, gde uvoz lekova znatno premašuje izvoz, uz zanemarljiv udeo stranih ulaganja u ukupnom prilivu stranih direktnih investicija.
Proizvodnja motornih vozila se izdvaja po suprotnim trendovima, budući da je ove godine izvoz gotovih vozila pao za trećinu, dok je izvoz delova za automobile porastao 77 odsto.
Među delatnostima koje imaju najveći godišnji pad je građevinarstvo, pre svega zbog smanjenja privatnih ulaganja, pa će znatno slabiji rezultati poljoprivrede i građevinarstva najviše uticati na usporavanje privrednog rasta u ovoj godini, prognozira se u ediciji.
Tekuća kretanja upućuju da će IT sektor premašiti vrednost prošlogodišnjeg izvoza. Nasuprot tome, domaće IT tržište raste tri puta sporije, a ova industrija beleži daleko slabije rezultate kada se meri njen doprinos digitalizaciji i povećanju konkurentnosti celokupne domaće privrede.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Proizvođači jabuka Srbije: Sporazum sa Kinom značajna poslovna prilika
11.05.2024.•
14
Stupanje na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine 1. jula ove godine je značajna poslovna prilika, ocenili su proizvođaći jabuka.
Danas prvo izvlačenje u nagradnoj igri "Uzmi račun i pobedi", dva stana se dele
11.05.2024.•
7
Prvo izvlačenje u okviru novog kruga nagrade igre "Uzmi račun i pobedi" biće održano danas.
Prenoćište najviše poskupelo: Cene ugostiteljskih usluga u Srbiji opet skaču
11.05.2024.•
6
Cene ugostiteljskih usluga u Srbiji u aprilu ove godine bile su u proseku skuplje za deset odsto u odnosu na april 2023. godine, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Mišustin: Rusija ne namerava da ograniči rad stranih kompanija
10.05.2024.•
1
Ruski premijer Mihail Mišustin izjavio je da Rusija ne namerava da ograniči rad stranih kompanija na svom tržištu, uprkos zapadnim sankcijama protiv Moskve.
Građani na kraju aprila bankama dugovali 1.528 milijardi dinara
10.05.2024.•
0
Dug stanovništva bankama u aprilu ove godine je uvećan za 6,1 odsto u odnosu na april 2023. godine.
EPS nikako da izabere direktora, ali zato deli nove ugovore bugarskom konsultantu
10.05.2024.•
9
Izbor novog direktora EPS-a kasni već pet meseci, i prema saznanjima Forbes Srbija, u potpunom je zastoju.
Srebro za 25 godina poskupelo za više od 570 odsto, biće sve traženije
09.05.2024.•
4
Cena srebra u proteklih 25 godina stalno raste i za 25 godina skočila je za čak 575 odsto.
Srbija će sa Kinezima graditi solarnu elektranu i postrojenje za naftu
09.05.2024.•
23
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović potpisala je sporazume sa dve kineske kompanije.
Gorivo u Crnoj Gori jeftinije od ponoći
08.05.2024.•
8
U Crnoj Gori je od ponoći gorivo jeftinije za dva do četiri centa.
Više od 2.700 frilensera podnelo prijavu poreza za prvi kvartal
07.05.2024.•
6
U prvom kvartalu ove godine preko portala "Frilenseri" podneto je više od 2.700 poreskih prijava, saopštila je danas Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED).
Šta stoji iza "turbo uzleta" Pro Tenta?
07.05.2024.•
10
Iako je Pro Tent na kraju 2022. godine imao više od 8.600 radnika, najveći broj njih samo je formalno zaposlen u ovom preduzeću, a suštinski radi u Elektroprivredi Srbije.
Javni dug Srbije na kraju marta iznosio 47,7 odsto BDP-a
07.05.2024.•
5
Javni dug Srbije na kraju marta ove godine iznosio je oko 36,34 milijarde evra.
Profesor Zec: Ljubav između Kine i Srbije kao između slona i miša - a zna se kako miš završi
07.05.2024.•
22
Odnosi Srbije i Kine opisuju se kao "čelično prijateljstvo", a jedne novine su kineskom predsedniku Si Đinpingu poželele dobrodošlicu na kineskom jeziku.
Srbija nasuprot svetskog trenda
07.05.2024.•
4
Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.
Uglju "odzvonilo" do 2035: Kakve planove imaju Nemačka i Japan za čistu energiju?
06.05.2024.•
8
Ove nedelje zemlje "Grupe sedam" saglasile su se da upotrebu uglja okončaju do 2035. godine.
Gorivo u Hrvatskoj od sutra još jeftinije
06.05.2024.•
15
Gorivo će od sutra u Hrvatskoj narednih 15 dana biti u proseku jeftinije za tri evrocentra.
Novi udar na kućni budžet: Šta je poskupelo, a šta pojeftinilo u Srbiji od 1. maja?
06.05.2024.•
22
Zbog novog obračuna akciza potrošači u Srbiji će se suočiti, ili se pak stvaraju uslovi da se suuoče, sa većim cenama goriva, kafe, cigareta i alkohola.
Fon der Lajen će od kineskog predsednika zahtevati fer konkurenciju u trgovini EU sa Kinom
06.05.2024.•
11
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je najavila da će danas na sastanku s predsednikom Sijem Đipingom u Parizu zahtevati "fer konkurenciju" u trgovini s Kinom.
Stručnjaci o ekonomskom delu Vučevićevog kabineta: Šta se (ne) menja?
06.05.2024.•
14
Vlada Srbije, na čelu sa novim premijerom Milošem Vučevićem koji je na toj poziciji zamenio aktuelnu predsednicu Narodne skupštine Anu Brnabić, izabrana je 2. maja.
Mali podsetnik: Rok za plaćanje godišnjeg poreza na dohodak 15. maj
05.05.2024.•
4
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Komentari 9
Aleksandar
A u 2022. Vam vlast omogući da odmah danas dobijete dve litre mleka, samo što ćete te dve litre da otplaćujete ceo život.
I Vi i Vaša deca posle Vas.
Jel Vam onda danas bolje zato što imate duplo više mleka?
Pićuka
“Ostvareni realni rast plata u periodu 2012-2021. se može oceniti kao solidan rezultat, ali nikako kao najbolji u istoriji. Realne zarade u Srbiji su od 2000. do 2012. godine povećane za čak 184, 6%, što znači da su rasle prosečno 9,1% godišnje. Čak i ako se pretpostavi da je stvarni rast, zbog promena metodologije, suzbijanja sive ekonomije i dr. bio manji za 25% , dobija se da je prosečan godišnji realni rast i zarada izmedju 2000. i 2012. godini iznosio 7%, što je višestruko brži rast nego od 2012. do 2021. godine.”
“ Prosečna plata u 2008. godini bila je 400,5 evra, a prosečna potrošačka korpa 537,2 evra. Devet godina kasnije, u prvih deset meseci 2017. prosečna plata je 388,7 evra, a prosečna korpa (podaci samo do septembra) 569,3 evra.”
“Prosečna junska mesečna neto zarada 2007. godine, prema podacima Ministarstva trgovine koje je obradio Republički zavod za statistiku, u celosti je pokrila minimalnu potrošačku korpu i prvi put u ovoj godini prosečnu potrošačku korpu. Minimalna potrošačka korpa za jun je iznosila 17.361 dinar, a prosečna potrošačka korpa 27.617,5 dinara. Za pokriće minimalne korpe bilo je potrebno izdvojiti 0,62, a za pokriće prosečne korpe 0,99 prosečne mesečne zarade u Srbiji.”
“Za prosečnu potrošačku korpu u Srbiji, u prvom kvartalu 2022. bilo potrebno 1,13 prosečnih zarada, koja je iznosila 72.067 dinar
Dragan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar