Javna predzeća mogu da se baškare trošeći novac iz budžeta
Prihvatanjem da garantuje za kredite javnih preduzeća u visini od čak 860 miliona evra, država, praktično, primorava građane da svojim parama plaćaju rekordne zarade zaposlenih u javnim preduzećima.
Foto: Pexels (Ron Lach)
Mnogo toga intrigantnog događalo se u protekle dve, tri nedelje. Iz dana u dan bilo je sve uzbudljivije, pa je i skupštinsko zasedanje na kome je usvojen rebalans budžeta prošlo gotovo nezapaženo. Baš onako kako je vlast i priželjkivala.
Našavši se faktički bez kontrole javnosti, rebalansom budžeta, uz manje zakonske korekcije, poslanici su učinili promene kojima državnu kasu čine lako dostupnom javnim preduzećima, pri čemu bi u pitanje mogla doći čak i stabilnost javnih finansija.
Jemstva bez ograničenja
U pitanju je odluka Skupštine Srbije da ubuduće država na garancije kojima bankama jemči da će javna preduzeća vratiti uzete kredite, može da utroši čak 102 milijarde evra, umesto 24, koliko je bilo dopušteno prvobitno. Povećanje od 660 miliona evra se gotovo u dlaku podudara sa rastom budžetskog deficita.
Kako će državni minus na kraju godine umesto 1,7 biti 2,4 milijarde evra, 3,95 odsto BDP-a, nameće se pomisao da će uvećanje deficita biti izraz komotnog troškarenja javnih preduzeća. Inače, ove je godine pre zakonskih promena država već izdala garanciju na 200 miliona evra "Srbijagasu".
Naročito iritira činjenica da nema nikakvih ograničenja kada javna preduzeća predlažu da država jemči njihove obaveze. Obično, i to pod strogim nadzorom, država može da jemči za krupnije investicije, ređe za ulaganja u infrastrukture srednje veličine. Nakon nedavnog rebalansa budžeta, srpska javna preduzeća mogu od države da traže pokriće i kada je reč o problemu likvidnosti, isplati zarada ili dobavljača.
Tri godine oštrih restrikcija
Sve izgleda neobičnije i od vlasti bezobzirnije ako se zna da su građani Srbije ne tako davno itekako ispaštali upravo usled komotnog državnog garantovanja obaveza javnih preduzeća. Dešavalo se u vreme finansijske krize 2008. Epilog je bilo narušavanje javnih finansija. Stvar je sanirana oštrim finansijskim merama po sve građane, zaposlene i penzionere u trajanju od tri godine.
Podsetimo se tih dešavanja. Srbija je u teškom i mučnom izlasku iz duge agonije. Pokušava da javne finansije nekako primeri pravilima u razvijenom svetu. Godine 2010. donosi odluke da javni dug ne premaši 45 odsto BDP-a i da se na srednji rok budžetski deficit svede na jedan odsto BDP.
Time u budžetu ne bi preostalo novca za finansiranje javnih preduzeća, "Srbijagasa", "Puteva Srbije", "EPS-a", "Železnice"... Njihovi minusi delom su posledica prevelikog broja zaposlenih i previsokih zarada, delom niskih cena roba i usluga kojima je država navodno štitila najširi sloj stanovništva.
Jagma za garancije
Sa privilegijama svikli "javnaši" setili su se garancija države, pa su narednih godina insistirrali i uspevali da država jemči za njihove kredite. Kako se pri izdavanju garancija, kreditna obaveza formalno vodi na nosiocu kredita (ne na garanta), u budžetu se ne iskazuje odmah kao rashod državne kase, već tek onda kada stigne na naplatu.
Do tada država je uobičajavala da jemči samo pojedina veća ulaganja javnog preduzeća u infrastrukturu. U te namene iz budžeta godine 2010. izdvojeno je 70 miliona evra. Kako je naredne sezone počelo umanjenje budžetskoog deficita, javnim preduzećima je bilo sve teže da dođu do novca. Setili su se garancija i počelo je strelovito povećanje broja i visine jemstava države Srbije za javna preduzeća.
Godine 2014. iz budžeta je za ove potrebe izdvojeno čak 430 miliona evra. Tadašnji ministar za finasije Dušan Vujović je stoga zabranio izdavanje garancija za tekuće poslovanje javnih preduzeča, naredne godine je zakonski precizirano da se državne garancije mogu izdavati samo za investiciona ulaganja. Koliko je je olako jemčenje države bila opasnost govori podatak da je odlivanje novca iz budžeta ovom linijom bio jedan od glavnih uzroka narušavanja javnih finansija.
Siva realnost
Radi stabilizacije, preduzete su oštre mere prema svim građanima i trajale su tri godine. Situacija je smirena i kanal preko koga su javna preduzeća, na čiji rad je uticaj vladajućih stranaka ogroman i odlučujući, isisavala državnu kasu je bio blokiran.
Međutim, nedavno su učinjene izmene zakona kojima se opet otvara mogućnost da zaposleni u javnim preduzećima, reč je upravo o kompanijama u kojima su zarade ubedljvo najviše, ne mogu da na tržištu, uprkos monopolskoj poziciji, dovoljno zarade, pa pokušavaju ponovo da se oslone na davnašnju praksu grebanja o državni budžet.
Direktori javnih preduzeća podsećaju da po zakonu država, kada bankama, kao garant, budžetskim novcem isplati kredit, ima pravo da od javnog preduzeća traži povraćaj. No, to je samo isprazna pravna odredba koja se u praksi gotovo i ne događa. Kako stvari izgledaju u realnosti videli smo 2019. godine kada je Vlada Srbije otpisala potraživanja od "Srbijagasa" vredna čak 1,2 milijarde evra.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poljoprivrednici: Žetva pšenice u Srbiji počinje ranije, troškovi će nadmašiti prihode
01.06.2024.•
5
Žetva pšenice u Srbiji ove godine počeće dve-tri nedelje ranije, krajem juna, jer je zbog suše sazrela pre roka, pa će i prinosi biti manji, rekli su danas poljoprivrednici za Betu.
Kako "jeftini kineski proizvodi" utiču na tržište Srbije i domaće firme? Države G7 uvode mere
01.06.2024.•
7
Ministri finansija G7 (Kanada, Francuska, Nemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD) planiraju da preduzmu dodatne mere protiv, kako navode, subvencionisanih jeftinih proizvodima iz Kine.
Ministarstvo objavilo da je postignut dogovor, a malinari demantuju
31.05.2024.•
1
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je pre nekoliko sati da je postignut dogovor sa malinarima o otkupnoj ceni od 250 dinara.
Država izvukla imovinu PKB-a u novu firmu koju gasi posle 50 dana
31.05.2024.•
6
Država je novo preduzeće za prodaju nekretnina "Agroindustrijska korporacija – nekretnine" osnovala 2. aprila.
Postignut dogovor: Početna otkupna cena malina 250 dinara
31.05.2024.•
2
Udruženja proizvođača malina i otkupljivači, vlasnici hladnjača, postigli su danas dogovor na sastanku sa ministrom poljoprivrede Srbije Aleksandrom Marinovićem.
U prvom kvartalu 2024. u Srbiji prodata 224 polovna električna automobila
31.05.2024.•
3
U Srbiji su za četiri meseca ove godine prodata 224 polovna električna automobila.
Nove cene goriva: Benzin pojeftinio, dizel ni da mrdne
31.05.2024.•
4
Litar evrodizela će u narednih nedelju dana koštati maksimalno 201 dinara, dok će se za benzin izdvajatido 192 dinara.
EPS: U prvom kvartalu ostvarena dvostruko veća dobit od planirane
31.05.2024.•
8
Skupština Akcionarskog društva Elektroprivreda Srbije (A.D. EPS) usvojila je Izveštaj o realizaciji trogodišnjeg plana poslovanja za prvi kvartal 2024. godine.
"Novom kralju šećera" cvetaju poslovi nakon optužbi da je tajkun
30.05.2024.•
13
Biznismen iz Valjeva, Goran Omerović, novi je srpski kralj šećera.
"Nisan" upozorio vlasnike vozila: Stari vazdušni jastuci mogu da izazovu povrede i smrt
30.05.2024.•
3
Japanski "Nisan" pozvao je vlasnike 84.000 starijih automobila da prestanu da ih voze, jer prilikom sudara postoji rizik od eksplozije vazdušnih jastuka marke "takata".
Bitkoin pao na 62.700 evra
29.05.2024.•
1
Bitkoin je danas u 15.15 časova na najvećoj svetskoj berzi kripto valuta Bajnens pao za jedan odsto na 62.700,27 evra.
Kako su Dodikova deca da bi izbegla sankcije prebacila firme na članove familije
29.05.2024.•
11
Krajem aprila na adresi Gornji Podgradci bb, Gradiška, osnovano je preduzeće "Zelena jabuka", čiji je direktor i vlasnik Mirko Dobrić, rođak porodice Dodik.
Poreski dug zastareva za pet godina, ali se to skoro nikad ne desi: Objašnjeno zašto
29.05.2024.•
13
U poslednjih nekoliko godina u Srbiji je postalo gotovo nemoguće da se izbegne plaćanje poreskog duga.
Statistika o prosečnoj plati stvara pogrešnu sliku o životu građana: "Te cifre se 'naduvavaju'"
29.05.2024.•
12
Iznos medijalne plate u Srbiji, odnosno one koju prima polovina zaposlenih u zemlji, jasno pokazuje veoma nizak životni standard građana, smatraju stručnjaci.
Orbanov zet stoji iza novog brenda koji upravlja poslovima s nekretninama u Beogradu
28.05.2024.•
28
Zet mađarskog premijera Viktora Orbana početkom ove godine ozvaničio je kupovinu pet biznis parkova u Beogradu, koji obuhvataju 11 modernih poslovnih zgrada.
"Za one koji ne znaju šta će s parama": Sada možete da investirate u jedan kvadratni metar prostora
28.05.2024.•
17
U Narodnoj banci Srbije predstavljen je projekat investiranja koji prvi put na srpskom tržištu uvodi mogućnost direktnog investiranja u nekretnine, dostupan svim građanima.
Malinari nastavljaju pregovore sa vlasnicima hladnjača: "Ako se ovako nastavi neće biti malina"
27.05.2024.•
23
Proizvođači malina u Srbiji nastaviće razgovore u petak, 31. maja, sa vlasnicima hladnjača o otkupnoj ceni tog voća.
Mali o Nacionalnom stadionu: To je sidro investicija, biće ogromni pozitivni efekti za ekonomiju
27.05.2024.•
19
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da su "besmisleni komentari" opozicije o prezaduživanju Srbije.
Više od osam odsto poljoprivrednog zemljišta u Srbiji se navodnjava
26.05.2024.•
2
U Srbiji se navodnjava 8,3 odsto korišćenog poljoprivrednog zemljišta.
Više od 100 miliona Amerikanaca će do 2028. koristiti kriptovalute
26.05.2024.•
6
Više od 100 miliona Amerikanaca, odnosno trećina celokupne populacije te zemlje, do 2028. će koristiti kriptovalute, prenosi specijalizovani portal Altindeks.
U toku pripremni radovi za "Ekspo 2027": Cena - sitnica, a to je tek početak
26.05.2024.•
18
Prvi, pripremni radovi na projektu "Ekspo 2027" koštaće poreske obveznike više od 125 miliona evra bez poreza.
Komentari 18
Koliko drzava trosi
Paor
Đura Vojvođanin
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar