Tvrdnje premijerke netačne, tvrdi stručna javnost: O izuzeću Beograda iz paketa sankcija odlučuje Brisel, a ne Zagreb 1Foto: EPA-EFE/ALI HAIDER

Iako je ranije bilo najavljeno da će od 1. novembra Srbiji biti uskraćena mogućnost da uvozi rusku naftu usled paketa sankcija koje Evropska unija uvodi Moskvi zbog vojne intervencije u Ukrajini, Brisel će odluku o tome ipak doneti 5.decembra.

Naime, kako javlja Radio-televizija Srbije neimenovani evropski zvaničnik u Briselu, uključen u pripremu sankcija prema Rusiji, izjavio je da će Evropska unija morati da odluči da li će Hrvatska moći da i dalje uvozi rusku naftu pomorskim putem i zatim je dostavlja drugima na Zapadnom Balkanu.

On je naglasio da je sa stanovišta EU „poželjno da su zemlje kandidati usklađene sa politikom sankcija, a da će debata pokazati koliko će neusklađenost Srbije uticati na derogaciju, odnosno odluku o izuzeću iz zabrane ruske nafte“. Izvori navode da zemlje članice treba da odluče da li Zapadni Balkan može da ima privilegovaniju poziciju „imajući u vidu da je reč o trećim zemljama koje su nam vrlo bliske“.

Prema pisanju zagrebačkog Večernjeg lista Hrvatska i još nekoliko članica EU izbacile su iz prvobitnog teksta osmog paketa sankcija Rusiji izuzeće transporta ruske nafte na Zapadni Balkan. Kako prenosi taj list, jedan od razloga je to što Srbija već uvozi dovoljno neruske nafte pa zabrana neće naneti veliku štetu, a drugi je neusklađivanje Srbije sa politikom EU, odnosno neuvođenje sankcija Rusiji.

Komentarišući to premijerka Srbije Ana Brnabić ocenila je da će uvođenje sankcija Evropske unije u energetici, po „eksplicitnom zahtevu i ultimatumu“ Hrvatske, direktno nanati štetu stotinama i stotinama miliona evra Srbiji i njenim građanima.

– Evropska unija je dozvolila te sankcije na uštrb života i standarda svih građana Srbije, uključujući i pripadnike hrvatske nacionalne manjine. Ovo će nas koštati na stotine miliona evra – istakla je Brnabić na televiziji Hepi.

Prema njenom mišljenju, Hrvatska je sankcije zatražila, „i time se hvali“, zbog toga što Srbija traži kažnjavanje odgovornih za zločin kod Bosanskog Petrovca u avgustu 1995. godine, kada su hrvatski avioni ubili civile, uključujući i decu.

– U svom jadu i bedi. hrvatsko rukovodstvo nije ni sakrilo da su oni to uradili. Ovo je otvoreni akt neprijateljstva Hrvatske prema Srbiji – konstatovala je Brnabić dodavši da će zbog tih sankcija, nafta koja u našu zemlju stiže preko Jadranskog naftovoda (JANAF), biti najmanje 20 odsto skuplja.

Sa druge strane ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović nije želela da komentariše napise u medijima da je Hrvatska uz još neke zemlje članice EU navodno sprečila da Srbija osmim paketom sankcija bude izuzeta iz zabrane uvoza nafte iz Ruske Federacije.

Ona je izjavila da je svejedno da li je Srbija trebalo osmim paketom sankcija EU prema Rusiji da bude izuzeta iz zabrane uvoza ruske nafte i da li je neko to onemogućio, jer su se naša zemlja i NIS pripremili na to da se uvozi nafta iz drugih država.

– Već u maju bila je jasna najava da će ovim paketom sankcija Srbija biti onemogućena da od novembra uzvozi rusku naftu i već tada je uvozila malo ruske, malo neke druge, a 20 odsto je bilo srpske nafte Velebit. Sve je zavisilo do cene – rekla je ministarka Mihajlovićeva. Objasnila je da je i prethodnih meseci bilo diverzifikacije uvoza, u zavisnosti od cene sirove nafte na svetskom tržištu.

– Onog trenutka kada je počeo rat u Ukrajini ruska nafta je imala nižu cenu i tada je NIS uvozio više ruske nafte. NIS se već mesecima prirema za to da uvozi nerusku naftu 80 odsto, a 20 odsto će prerađivati srpske nafte Velebit, koja je jedna od najkvalitetnijih na svetu – rekla je Mihajlovićeva.

Naglasila je da nam je svejedno da li je neko pokušavao da onemogući ili omogući da Srbija bude osim paketom sankcija EU izuzeta iz embarga na rusku naftu.

„Mi nismo uopšte računali da od 1. novembra dobijamo rusku naftu i to je to“, istakla je ministarka Mihajlović.

Podsećanja radi, tokom televizijskog obraćanja predsednika Srbije Aleksandra Vučića u avgustu pažnju gledalaca privukla je njegova izjava da će Srbija 1. novembra ostati bez ruske nafte.

Vučić je mislio na paket sankcija koje je Evropska unija uvela Rusiji zbog rata u Ukrajini koji predviđa zabranu trgovanja i prenosa ruske nafte kroz teritoriju Evropske unije.

Zabrana se odnosi na svu rusku naftu koja se do krajnjih kupaca transportuje morskim putem. Baš na taj način u Srbiju stiže “crno zlato” iz Ruske Federacije. Ta nafta se naime prvo tankerima dovozi do luke Omišalj u Hrvatskoj a potom Jadranskim naftovodom putuje do rafinerije Naftne industrije Srbije u Pančevu gde se prerađuje.

Sankcije Evropske unije će sprečiti da se to i dalje dešava a Srbija će ostati bez ruske nafte koja je kupovana po ceni 30 odsto nižoj od onih koje su formirali drugi snabdevači naše zemlje “crnim zlatom”. Iako je NIS u većinskom ruskom vlasništvu zanimljivo je da je ta kompanija do pre nekoliko meseci kupovala svega 16 odsto ruske nafte dok je najveće količine pribavljala iz Iraka, 47 odsto.

Ostatak je dobijan u Srbiji gde NIS proizvodi oko 20 odsto nafte a iz Kazahstana se uvozi oko 10 odsto i Norveške oko jedan odsto. Međutim, situacije se promenila jer je Rusija nakon sankcija pod kojima se našla od strane zemalja EU smanjila cenu svoje nafte za 30 odsto.

To je motivisalo da se uvoz u Srbiju sa prošlogodišnjih 16 odsto poveća na čak 60 odsto kada je reč o ruskoj sirovoj nafti. To je istovremeno uzrokovalo i smanjenje uvoza iz drugih izvora, u prvom redu nafte iz Iraka.

Inače, osmi paket akcija Evropske unije Rusiji predviđa gornju granicu cena ruske sirove nafte i naftnih proizvoda. Ta inicijativa će nakon usvajanja biti vraćena na usaglašavanje unutar grupe sedam najrazvijenijih zemalja sveta G7, gde će se definisati raspon cena ograničenja i drugi detalji.

Istovremeno, organizacija zemalja izvoznica nafte OPEK + odlučila je da značajno smanji proizvodnju nafte da bi podstakla rast cena “crnog zlata” na tržištu.

Ministri energetike zemalja članica OPEK + odlučili su da proizvodnju smanje za dva miliona barela nafte dnevno uz obrazloženje da je odluka zasnovana na „neizvesnim izgledima za globalnu ekonomiju i tržište nafte“.

Ekspert za energetiku Goran Radosavljević kaže za Danas da je informacija o tome da će Srbija ostati bez mogućnosti da uvozi rusku naftu od 1. novembra bio nesprazum ili nerazumevanje jer je Evropska unija u stvari u junu odlučila da odluku o zabrani kupovine ruske nafte koja se transportuje vodenim putem odloži za šest meseci, odnosno do decembra.

– Shodno tome, u konkretnom slučaju zabrana snabdevanja Srbije ruskom naftom koja se transportuje morskim putem nije ni planirana pre decembra – objašnjava naš sagovornik.

On dodaje da su tvrdnje premijerke Brnabić da je Hrvatska izdejstvovala da Srbija ne bude izuzeta iz paketa sankcija o zabrani snabdevanja ruskom naftom koja se transportuje morskim putem netačne, odnosno da je reč o odluci koja nije zavisila od volje Zagreba.

– Uticaj Hrvatske na tu odluku je ravan nuli. Sankcije je propisao Brisel a ne Zagreb. Hrvatska je jedino mogla da se složi sa takvom odlukom ali nikako nije bila faktor koji je uticao na njeno donošenje –-objašnjava Raadosavljević.

Prema njegovim rečima u datom trenutku maksimalne cene goriva u maloprodaji u Srbiji su ograničene i ne određuju se po naftnoj formuli već na osnovu kursa dolara i cene naftnih derivata u regionu Mediterana.

– To što će cena nafte skočiti nakon što zemlje OPEK + smanje njenu proizvodnju ne bi trebalo da utiče na malopodajne cene goriva u Srbiji jer se one u ovom trenutku ne određuju po naftnoj formuli. Međutim, ne bi me iznenadilo da vlast u Srbiji iskoristi to što će proizvodnja nafte biti smanjena i da pod tim izgovorom poveća maloprodajne cene goriva kod nas -zaključuje naš sagovornik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari