Emeritusima zvanje, ali ne i pare: S kojim se problemima suočavaju najugledniji članovi akademske zajednice 1Foto: bg.ac.rs

Iako se zvanje profesor emeritus po pravilu dodeljuje najistaknutijim pojedincima koji su se, kako sam zakon kaže, posebno istakli svojim naučnim, odnosno umetničkim radom i stekli međunarodnu reputaciju, njihov status do danas nije rešen.

To je jedan od razloga zbog kojih je proletos osnovano Udruženje profesora emeritusa državnih univerziteta Srbije, koje okuplja oko 90 članova, a najviše ih je sa Beogradskog i Novosadskog univerziteta.

Predsednik Udruženja Branko Kovačević kao jedan od ključnih problema u statusu profesora emeritusa navodi činjenicu da zakonom nije rešeno pitanje finansiranja naknada koje dobijaju.

– To od početka nije urađeno kako treba. Bilo je fakulteta koji su od kandidata tražili da potpišu da ne traže nikavu matrerijalnu naknadu. Ljudi su u neravnopravnom položaju jer od fakulteta do fakulteta zavisi da li će plaćati profesore emerituse ili ne. Tako imate slučajeve da neko dobija naknadu u visini plate redovnog profesora, neko polovinu od toga, neko trećinu, a ima i ljudi koji ne dobijaju ništa. Ispada da zavisite od toga da li ćete se svideti nekom dekanu ili ne. Ovo pitanje treba da se reši na jedinstven način i da država, ako je donela zakon, obezbedi i finansiranje, kao što je obezbedila za profesore kojima je produžen radni odnos – kaže Kovačević za Danas.

Naši izvori sa Beogradskog univerziteta (UB) podsećaju da je pravilnikom ranije bilo definisano da profesori emeritusi dobijaju oko 33 odsto plate redovnog profesora koja se isplaćuje iz budžeta.

– Međutim, to nije bilo praćeno promenom uredbe o finansiranju visokog obrazovanja na osnovu koje fakulteti dobijaju sredstva iz republičkog budžeta. Kako naknada nije bila prepoznata u budžetu, isplaćivana je iz sopstvenih prihoda fakulteta. Ubrzo se ispostavilo da neki fakulteti nisu bili u stanju da isplate naknade emeritusima jer ili nisu imali sopstvene prihode ili su imali druge prioritete. To je razlog zbog kojeg je mali broj ljudi biran za profesore emerituse. Dakle, ne zbog nedostatka kvalitetnih kandidata, već zbog toga što mnogi tehnički i fakulteti iz prirodno-matematičke grupacije nisu imali dovoljno sopstvenih sredstava – pojašnjavaju izvori Danasa.

Nakon toga je na Senatu UB iz pravilnika izbačen pomenuti član, pa sada svaki fakultet sklapa ugovor sa profesorom emeritusom u skladu sa svojim materijalnim stanjem. Propisi predviđaju da se prava i obaveze lica koje je izabrano u ovo zvanje uređuju ugovorom o angažovanju za izvođenje nastave i da ugovor sa profesorom emeritusom zaključuje dekan, odnosno rektor.

Upravo je na ovaj problem nedavno ukazao profesor Ivan Gutman, koji je najavio da više neće predavati na Prirodno-matematičkom fakultetu u Kragujevcu, jer je nezadovoljan novim ugovorom koji mu je ponudio fakultet.

Tvrdi da je u novom ugovoru naknada koju je primao prethodnih 10 godina kao profesor emeritus umanjena za 70 odsto, dok su sa fakulteta poručili sa je njihova ponuda u skladu sa zakonom i propisima Univerziteta.

Sagovornici Danasa ukazuju i na nelogičnost da onaj ko napuni 65 godina ima pravo na produženje radnog odnosa najkasnije do 70 godina i u tom periodu prima punu platu platu kao redovni profesor dok emeritus na to nema pravo.

Još jedan problem je činjenica da emeritusi nisu plaćeni za učešće na projektima Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, a to slučaj i sa profesorima starijim od 65 godina. Iako su mnogi projekti dobijeni upravo zahvaljujući referencama ovih ljudi, oni nemaju interes da učestvuju na projektima ako za to ne dobijaju nikavu materijalnu nadoknadu, kažu izvori Danasa.

Dodatna teškoća je, dodaju, to što profesori emeritusi nisu intergrisani u fakultetski kolegijum iako bi bilo prirodno da nastave da rade posao na svojoj katedri, budući da u punom kapacitetu učestvuju u master i doktorskim studijama.

Sve su ovo pitanja kojima će se novoformirano udruženje baviti u narednom periodu. Branko Kovačević kaže da postoji dobra volja da se razgovara o pomenutim problemima, ali da se čeka formiranje nove Vlade jer postojeća neće da preuzima odgovornost, niti da daje obaveze narednom sazivu.

Kako se biraju emeritusi?

Univerzitet može, na predlog fakulteta ili druge visokoškolske jedinice, dodeliti zvanje profesora emeritusa redovnom profesoru u penziji, penzionisanom u prethodne tri školske godine, koji ima najmanje 20 godina radnog iskustva u visokom obrazovanju i u oblasti nauke, koji se posebno istakao svojim naučnim, odnosno umetničkim radom, stekao međunarodnu reputaciju i postigao rezultate u obezbeđivanju nastavno-naučnog, odnosno nastavno-umetničkog podmlatka u oblasti za koju je izabran.

Zakonom o visokom obrazovanju je predviđeno da profesor emeritus može učestvovati u izvođenju svih oblika nastave na akademskim studijama drugog i trećeg stepena, biti mentor i član komisija u postupku izrade i odbrane doktorskih disertacija, odnosno doktorskih umetničkih projekata, biti član komisije za pripremanje predloga za izbor nastavnika univerziteta i učestvovati u naučnoistraživačkom, odnosno umetničkom radu.

Ukupan broj profesora emeritusa angažovanih u nastavi ne može biti veći od tri odsto, od ukupnog broja nastavnika univerziteta.

Postupak za dodelu zvanja profesor emeritus pokreće visokoškolska ustanova u kojoj je lice provelo najmanje sedam godina u radnom odnosu sa punim radnim vremenom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari