Putin preti nuklearnim ratom: Ima li načina da Zapad spreči kataklizmu? 1EPA-EFE/SERGEI KARPUKHIN/SPUTNIK/KREMLIN POOL MANDATORY CREDIT

Ruski predsednik Vladimir Putin je dva puta u poslednje vreme povećao mogućnost upotrebe nuklearnog oružja u ratu koji je poveo da bi uništio Ukrajinu.

S obzirom na to da se ruske snage povlače u ukrajinskom regionu Donbas, Putonove pretnje su ekvivalent očajničkom zveckanju oružjem, čija je namera zastrašivanje svih. Njegove pretnje se, međutim, ne mogu potpuno odbaciti, imajući u vidu njegove ranije iracionalne i ishitrene poteze, piše u redakcijskom komentaru Vašington posta.

O kom oružju pričamo? Ne o nuklearnim bojevim glavama koje nose međukontinentalne balističke rakete s kapacitetima da razore grad uz ograničeno upozorenje, što je definisalo Hladni rat.

Pre pričamo o onome što se navodi u pouzdanom Nuklearnom priručniku u Biltenu atomskih naučnika Hansa M. Kristensena i Meta Korda, prema kojem, Rusija poseduje 1.912 komada nestrateškog ili taktičkog nuklearnog oružja, koje je dizajnirano tako da se lansira projektilima sa zemlje, avionima ili plovilima mornarice.

Ukupna moć uključuje bojeve glave koje su povučene ili čekaju da se razmontiraju, tako da realna snaga koja može da se razmesti je možda manja. Ovo oružje nije nikada limitirano nijednim sporazumom mada su 1991. predsednik SAD Džordž Buš i sovjetski lider Mihail Gorbačov postigli dogovor da se njegov veliki deo na dobrovoljnoj bazi povuče u skladišta.

Čim bi bilo postavljeno na subjekte koji bi ih nosili, recimo na projektile ili avione, Putin bi morao da izda direktno naređenje da se ono upotrebi.

Ruske bojeve glave se drže u skladištu pod nadzorom 12. Glavnog direktorata Ministarstva odbrane. Ako bi Putin hteo da ih razmesti, njegovo naređenje bi bilo prosleđeno jedinicama. Onda bi oružje bilo izneseno iz skladišta za transport kamionima ili helikopterima.

Svi ovi koraci bi mogli da budu detektovani i Sjedinjene Države i njihovi saveznici bi tako dobili na vremenu da reaguju.

Ranim upozorenjem bi se, kao što i treba, pokrenuli diplomatski i drugi pritisci na Putina da stane pre nego što pokrene nuklearnu katastrofu.

Priprema da se ovo upozorenje iskoristi je najbolja odbrana protiv katastrofe.

Nema sumnje da bi Putin možda hteo da lažira razmeštanje takvog oružja da bi povećao pritisak. Ali bi tako povećao i rizik za grešku i pogrešnu računicu. Nuklearna psihološka igra u kojoj se petlja sa opasnošću po egzistenciju.

U nuklearnoj eksploziji u Ukrajini, čak i kada bi bila nižeg intenziteta, bili bi ubijeni civili, kao i vojnici, bila bi kontaminirana Rusija, Ukrajina, a i šire.

Predsednik SAD Džozef Bajden je izdao prikladno upozorenje na žestoke posledice, a Putin bi bio mudar ako bi ga poslušao.

Bivši direktor CIA i general u penziji Dejvid Petreus je u nedelju neoprezno ukazao da NATO treba da pokrene masovni konvencionalni, dakle nenuklearni, vojni odgovor, uključujući potapanje ruske crnomorske flote, ako Kremlj upotrebi taktičko nuklearno oružje u Ukrajini. Ispostavlja se da je to recept za širi rat sa Ukrajinom.

Mnogo je bolje zaustaviti Putina pre kataklizme.

Svet je bio na ivici provalije 1962. kada je Sovjetski Savez razmestio nuklearne bojeve glave na projektilima na Kubi, onda se povukao i odneo ih kući. Putin se približava opasnosti tih sudbonosnih dana.

On flertuje s plesom smrti. Jedina razumna stvar koju može da uradi jeste da spusti loptu i okonča ovaj nepotrebni rat.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari