Najnovije vesti
Vesti Svet
PUTIN DANAS PRIPAJA UKRAJINSKE REGIONE RUSIJI Jednim potezom dobio nešto o čemu je godinama sanjao: "Više neće odgovarati nikome, moći će da radi šta hoće"

PUTIN DANAS PRIPAJA UKRAJINSKE REGIONE RUSIJI Jednim potezom dobio nešto o čemu je godinama sanjao: "Više neće odgovarati nikome, moći će da radi šta hoće"

Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je sinoć ukaz kojim se Hersonska i Zaporoška oblast u Ukrajini priznaju kao nezavisne teritorije. Juče tokom dana, Kremlj je saopštio da će se u petak Putin sastati sa liderima okupiranih oblasti i tom prilikom potpisati sporazum o njihovom pripajanju Ruskoj Federaciji, potvrđujući tako ranija upozorenja zapadnih obaveštajnih službi.

Slušaj vest
0:00/ 0:00
. Foto: AP/ Mikhail Klimentyev, AP/ Russian Defense Ministry Press Service, Shutterstock / Ringier
.

Portparol Dmitrij Peskov rekao je da će Putin prisustvovati ceremoniji u Kremlju na kojoj će regioni zvanično biti priključeni Rusiji.

Blic preporučuje

Referendumi o pripajanju Rusiji koji se odvijali u okupiranim teritorijama Ukrajine - samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk i okupiranih regija Herson i Zaporožje – završeni su u utorak.

Proruske separatističke vlasti u Ukrajini saopštile su prve rezultate referenduma prema kojima je većina glasala "za" pripajanje Ruskoj Federaciji.

Foto: Russian Presidential Press Service / Tanjug/AP

Vlasti svake od četiri regije – Luganska, Donjecka, Hersona i Zaporožija – potvrdile su da se "za" pripajanje Rusiji izjasnilo između 96 i 98 odsto birača na referendumima koje je međunarodna zajednica nazvala "lakrdijom".

Zapadne zemlje nazvale su glasanje kršenjem ukrajinskih zakona i međunarodnog prava bez minimuma demokratskih standarda.

Zapadni mediji procenjivali su da se očekuje podrška pridruživanju Rusiji iznositi od oko 80 do 90. Potom bi separatisti trebalo da podnesu službeni zahtev ruskom predsedniku Putinu da uđu u sastav teritorija Rusije. Kremlj je dao do znanja da bi se to moglo dogoditi brzo.

Ko kontroliše šta u Ukrajini?

Rusija kontroliše više od 90.000 kvadratnih kilometara teritorije ili oko 15 odsto ukupne površine Ukrajine - otprilike veličine Portugala ili Jordana.

Rusija je anektirala Кrim 2014. i sa tim poluostrvom i teritorijom u četiri druga regiona, Rusija bi dobila područje približno iste veličine kao američka savezna država Pensilvanija.

Ako Rusija uključi četiri regiona u svoj sastav, onda bi se Ukrajina – a potencijalno i njeni zapadni podržavaoci – iz ruske perspektive, borili protiv same Rusije.

To bi povećalo rizik od direktne vojne konfrontacije između Rusije i vojnog saveza NATO, scenario za koji je američki predsednik Džo Bajden rekao da bi mogao da dovede do Trećeg svetskog rata, jer članice NATO-a snabdevaju oružjem Ukrajinu i daju joj obaveštajne podatke.

Foto: Kommersant Photo Agency / ddp USA / Profimedia

Ruska nuklearna doktrina dozvoljava upotrebu takvog oružja ako je napadnuta nuklearnim ili drugim oružjem za masovno uništenje, ili ako se ruska država suoči sa egzistencijalnom pretnjom od konvencionalnog oružja.

Šta to znači za Ukrajinu?

Aneksijom ovih delova Ukrajina, zajedno sa Krimom, Ukrajina bi u potpunosti izgubila izlaz na Azovsko more.

- U stvarnosti, Rusija već kontroliše Azovsko more jer kontroliše jedinu ulaznu tačku – Кerčki moreuz - rekao je za AFP Igor Delano, zamenik direktora Francusko-ruske opservatorije u Moskvi.

Ali od 2014. godine, kada je Rusija anektirala Кrim, Moskva sledi teoriju "teritorijalnog kontinuiteta", nastojeći da poveže crnomorsko poluostrvo sa separatističkim teritorijama na istoku Ukrajine, koje je Moskva nedavno priznala kao nezavisne.

Foto: Sergei Ilnitsky / EPA;

Rusija je u maju 2018. izgradila most preko Кerčkog moreuza, fizički povezujući poluostrvo Кrim sa Rusijom i tako okružujući Azovsko more.

Od tada su tenzije samo rasle.

Кrajem 2018. godine ruska mornarica je otvorila vatru, a zatim zarobila tri ukrajinska vojna broda koji su pokušavali da stignu do Mariupolja preko Кerčkog moreuza.

NATO je uzalud tražio da Rusija garantuje slobodu prilaza ukrajinskim lukama kroz Azovsko more.

Takve pretenzije na more koje Moskva smatra svojim – kao i prisustvo NATO brodova u Crnom moru – samo su razbesneli Rusiju.

Ipak, ako Rusija već u praksi kontroliše Azovsko more, zašto joj je potrebno da kontroliše ukrajinsku teritoriju koja se graniči sa njim?

- Sve što se sada dešava ima simbolično značenje. Cilj je da se pokaže da je Rusija velika sila. Ukrajina je poslednje mesto gde je to moguće pokazati - rekao je politički analitičar Aleksej Malašenko iz Istraživačkog instituta Dijalog civilizacija.

Ako Rusija uspe da preuzme kontrolu nad Azovskim morem, "neće biti odgovorna nikome i može tamo da postavi bilo šta – nuklearne podmornice, na primer“, dodao je on.