Šta čeka građane BiH u nedelju: Jedan od najkomplikovanijih sistema, pred glasačima 4 izborna listića
Građani BiH u nedelju, 2. oktobra, odlučuju ko će ih u naredne četiri godine predstavljati u zakonodavnim institucijama.
Kandidati koji se bore za funkcije sa skoro svakog mesta na kojem se mogao zalepiti njihov plakat "ubeđuju" građane da su najbolji i da upravo oni zaslužuju njihov glas. Tako, sa bandera i raznih bilborda danima mašu Milorad Dodik ili Željka Cvijanović, kao i mnogi drugi koji se bore za vlast u naredne četiri godine, prenosi Srpskainfo.
Međutim, opšti izbori na kojima se biraju predsednik Republike Srpske, članovi Predsendištva BiH, ali i poslanici u parlamentima širom BiH, sve su - samo ne jednostavni.
Naime, BiH ima tri člana Predsedništva – po jednog iz redova Bošnjaka, Hrvata i Srba, koji čine tri konstitutivna naroda – 14 vlada i čak 136 ministara.
Taj sistem produkt je Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine, kojim je posle raspada Savezne Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) zaustavljen rat u BiH.
Zemlja je tada podeljena na dva entiteta: Republiku Srpsku, gde većinu čine Srbi i Federaciju BiH – u kojoj većinski žive Bošnjaci i Hrvati.
Sve to politički sistem BiH i čini jednim od najkomplikovanijih i najvećih na svetu, zbog čega birači imaju poprilično posla – svaki dobije po četiri izborna listića.
I jedni i drugi prvo glasaju na državnom nivou, birajući članove Predsedništva BiH, kao i delegate Parlamentarne skupštine BiH.
Potom ide entitetski nivo, gde oni koji žive u Federaciji biraju članove parlamenta, kao i skupštine jednog od 10 kantona u kojem žive, a na koje je Federacija podeljena.
Republika Srpska za to vreme bira predsednika i potpredsednika, kao i poslanike Narodne skupštine, piše BBC.
Iz Centralne izborne komisije BiH saopštili su da će se na izbornim listićima naći 127 političkih subjekata, od čega su 72 političke stranke, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata.
Na listićima će ukupno biti 7.257 kandidata, dodali su, a oni se mogu naći na zajedničkoj listi koja ima više od 150 stranica.
Najveći izbor prilikom glasanja za člana Predsedništva imaće glasači iz Republike Srpske, ali će izborna utakmica posebno biti zanimljiva u taboru Bošnjaka i Hrvata na teritoriji Federacije BiH, koja je jedna izborna jedinica.
Za bošnjačkog člana postoje tri kandidata: Mirsad Hadžikadić, Platforma za progres, Bakir Izetbegović, Stranka demokratske akcije (SDA) i Denis Bećirović, Ujedinjeni za slobodnu Bosnu i Hercegovinu. Izetbegović, čija je SDA u poslednjih 25 godina gotovo neprekidno na vlasti, do sada je dva puta bio član Predsedništva BiH (2010 – 2018) i takmiči se za treći mandat.
Prema zakonu, ograničen je samo broj uzastopnih mandata u izvršnoj vlasti BiH – funkcioner posle dva vezana mora da pauzira jedan, pa može opet da se kandiduje. Opozicija za to vreme prvi put ide sa idejom udruživanja oko jednog kandidata – Denisa Bećirovića, potpredsednika Socijaldemokratske partije (SDP).
Posle pet kandidata na izborima 2018, knjiga takmičara za hrvatskog člana Predsedništva spala je na dva slova: Borjanu Krišto iz Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ) i Željka Komšića, Demokratska fronta (DF). Komšić je do sada tri puta bio hrvatski član Predsedništva, prvo od 2006. do 2014. godine, a potom i od 2018, kada je pobedio Čovića.
Birači iz Republike Srpske će za to vreme birati jednu od pet opcija: Borislav Bijelić, Stranka Život, Željka Cvijanović, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Mirko Šarović, Srpska demokratska stranka (SDS), Vojin Mijatović, Ujedinjeni za slobodnu Bosnu i Hercegovinu i Nenad Nešić, Demokratski narodni savez (DNS).
Željka Cvijanović je u prethodnom mandatu bila predsednica Republike Srpske, dok je član Predsedništva iz RS bio Milorad Dodik, lider stranke. Dodik se sada kandiduje za predsednika Republike Srpske.
Članovi Predsedništva BiH biraju se na mandat od četiri godine, a drugog kruga nema. Na mestu predsjedavajućeg menjaju se na svakih osam meseci, prenosi Una.