Da li je Milica Zavetnica srpska Đorđa Meloni i može li do mesta premijerke? 1foto: EPA-EFE/ETTORE FERRARI; BETAPHOTO/EMIL VAS/EV; Medija centar

Dolazak na premijersko mesto italijanske desničarke Đorđe Meloni, nameće pitanje da li rejting jedine parlamentarne liderke desnice u Srbiji Milice Đurđević Stamenkvoski ima potencija za rast koji bi je u jednom momentu doveo i na poziciju predsednice Vlade.

Ivo Čolović, programski direktor CeSID-a, kaže da je činjenica da je rejting predsednice Zavetnika u poslednjih par godina od relativno skromnih rejtinga došla do parlamentarnog statusa, ali da njen dalji rast će zavisiti od više faktora.

– U poslednjih par godina u Srbiji beležimo rast desno orijentisanih političkih partija. Na neki način, ovo je i očekivano, jer su dugi niz godina bile gušene snagom SNS, koja je praktično sve desne pokrete i partije pokrila svojoj senkom i uticajem u tom delu građanstva. Međutim, kada je došla prva velika kriza koja je radikalizovala javno mnjenje, u ovom slučaju sukob u Ukrajini, došlo je do snaženja desnice u Srbiji, što se videlo i po rezultatima izbora, navodi naš sagovornik.

Iako postoje vidljive ideološke razlike italjanske i srpske desničarke, Đurđević Stamenkovski jedina je u široj javnosti profilisana liderka neke desne opcije.

Stranka koju predvodi doživela je veliki rast od parlamentarnih izbora 2020. godine, kada su Zavetnici osvojili 1,43 odsto, dok su na ovogodišnjim izborima osvojili 3,72 odsto glasova i 10 poslaničkih mesta, a dobili su i 4 odbornika u Skupštini grada Beograda.

Čolović dodaje da rast rejtinga predsednice Zavetnike se može objasniti pojačanim aktivnostima Zavetnika, ali i kvalitetom njenih javnih nastupa koji su bili dosta konkretni, i koji su izazvali pozitivne reakcije kod jednog dela javnosti.

Ipak, prepreka Đurđević Stamenkovski može biti to što je društvo u Srbiji autoritarno, te to može biti problem za nju kao žensku osobu koja se našla u tom delu ideološkog spektra, kaže naš sagovornik koji napominje da „vidimo da se za sada ona u tome dobro snalazi i da je dobro percipirana od strane građana“.

– Da li će rasti njen rejting zavisi od toga kakav će biti njen položaj u parlamentu i kako će ljudi videti njene nastupe. Sada ima šanse da se predstavi na malo većoj političkoj sceni što za nju i političku opciju koju predstavlja može biti dodatna šansa ali i izazov. Osim toga, njen, kao i rejting Zavetnika, donekle zavisi i od situacije u kojoj će se Srbija naći u narednom periodu – ukoliko ekonomska i politčka situacije budu teže, prirodno je da rejting desnih političkih partije raste, ukazuje programski direktor CeSID-a.

Upitan da li predsednicu Zavetnika u tome može sprečiti kritike dela nacionalistički orijentisan glasača da je trojanski konj vlasti Aleksandra Vučića Čolović odgovara da to zavisi od toga kako će u Skupštini nastupati u odnosu na vladajuću koaliciju.

– Ako građani ne budu razlikovali politiku koju Zavetnici sprovode od one koju zastupa vladajuća koalicija, postavlja se pitanje zbog čega bi im neko dao podršku? Ne bi bio prvi puta da jedna politička opcija, prateći politiku jače stranke koja je uz to na vlasti, počne da gubi sopstvenu svrhu, a samim tim i glasove. Od kursa Zavetnika u parlamentu, zavisi i budućnost ove stranke, smatra Čolović.

Desničarske stranke u Srbiji su mahom razjedinjene. Zavetnici su na izbori išli samostalno, postavši tako jedina opcija koja je u Skupštinu nakon trećeaprilskih izbora ušla bez da je nastupila u okviru koalicije. Iako su sa Dverima sklopili politički blok, on se zaustavio na protivljenju uvođenja sankcije Rusiji, a nije poznato da su nakon nekoliko konferencija Zavetnici i Dverjani imali zajedničke aktivnosti.

Eventualno ujedinjavanje desno orijentisanih stranaka i pokreta na srpskoj političkoj sceni zavisiće i od sujeta lidera ovih opcija, podvlači Čolović.

Objašnjava da kada je reč o eventualanom preuzimanju liderske pozicije među desničarima u Srbiji, mi smo generalno država u kojoj svaka politička opcija ima svog izrazitog lidera koji vrlo teško prepušta tu poziciju.

– Mislim da dobar deo koalicionih sporazuma u Srbiji propada zbog sujeta lidera koji se nalazi na čelu političkih partija i pokreta i koji veruju da su upravo oni ti koji treba da predvode šire stranačke koalicije. Ukoliko pomire svoje sujete, pretpostavljam da i na desnom političkom spketru mogu da dogovore ko će ih predvoditi. Da li će to biti Đurđević Stamenkovski, Miloš Jovanović ili Boško Obradović zavisi od datog momenta, istraživanja javnog mnjenja i rejtinga pojedinih lidera. U ovom trenutku takva koalicija nije na vidiku, kaže naš sagovornik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari