Ekonomisti o istupima Siniše Malog: Javni dug ima tendenciju rasta, Srbija zaduženija od mnogih u okruženju 1Screenshot/Pink

U jednom krajnje neobičnom nastupu juče je ministar finansija Siniša Mali na TV Pinku odgovorio na „laži i i licemerje“ pisanja „opozicionih medija“, odnosno na tekst u listu Danas o stanju javnog duga Republike Srbije.

Nastup je bio neobičan jer je ministar odgovorio na „laži i i licemerje“ identičnim podacima koji su navedeni u „problematičnom“ tekstu.

Najupečatljiviji primer toga je kada je ministar nakon objavljivanja naslovne strane Danasa sa naslovom „Dug Srbije dostigao 31,5 milijardi evra“ objasnio da je „javni dug Srbije iznosio 31,5 milijardi evra“.

Dalje je ministar razotkrivao i ostale brojke poput one da je odnos javnog duga i BDP-a 53 odsto, da je pre 10 godina taj odnos bio 52,5 odsto, kada je dug bio 17,7 milijardi evra naspram današnjih 31,5 milijarde i tako dalje.

Nije ni čudo što su sve brojke iste s obzirom na to da su u tekstu korišteni podaci Ministarstva finansija.

Međutim, pitanje je šta je ministra nateralo da porani u emisiju kod Jovane Jeremić i tamo raskrinka podatke sopstvenog ministarstva.

Ekonomista Saša Đogović ističe da vlast ima problem sa uvozom energenata, a pre svega električne energije.

„Javni dug ima tendenciju rasta i do kraja ove godine i u sledećoj godini. Deo duga će biti iskorišten za plaćanje starih dugova koji dospevaju, a drugi deo za finansiranje deficita u situaciji kada moguće ulazimo u fazu stagflacije.

Ako EU, a posebno Nemačka uđu u takvu fazu, ni mi to ne možemo da izbegnemo, jer nam je EU najveći trgovinski partner i odatle dolazi najviše investicija“, upozorava Đogović.

Stagflacija je situacija sa visokom inflacijom dok ekonomska aktivnost stagnira ili čak pada.

„Ako se ne bude racionalno postupalo sa sredstvima možemo u srednjem roku da uđemo u krizu javnog duga. Za sada nismo u toj situaciji, ove godine imamo privredni rast, ali ako dođe do pogoršanja u ekonomiji s obzirom na geopolitičke okolnosti, naredne godine možemo se naći u stagflaciji.

Tada možemo da dođemo u opasnost da javni dug pređe 60 odsto BDP-a“, napominje on dodajući da svako novo zaduženje predstavlja sve veći teret.

Ministar finansija se u svom objašnjavanju situacije s javnim dugom dotakao i nekih evropskih zemalja, poput Grčke čiji je javni dug i preko 100 odsto BDP-a, želeći da istakne koliko je ovih naših 53,5 odsto prema procenjenom BDP-u koji će biti na kraju godine preko 60 milijardi evra, u stvari malo.

Naravno, ministar nije napomenuo da u našem, srpskom Zakonu o budžetskom sistemu stoji ograničenje javnog duga na 45 odsto BDP-a.

Taj zakon je donet 2011. godine usred krize, a objašnjenje zašto je taj nivo niži nego što je mastrihtskim pravilima predviđeno za članice evrozone, to što je manje razvijenim otvorenim ekonomijama dovoljno veliko opterećenje.

I ekonomista Milan Kovačević ističe da parametar javnog duga od 60 odsto prema BDP-u nije za svakog.

„Nije dobro tako se držati tog pravila, jer nemaju sve zemlje jednako razvijen izvoz i prilive deviza. Osim toga u EU postoji solidarnost članica, pa ne bi Grčka mogla da izađe iz krize sama da nije bila u evrozoni“, smatra Kovačević dodajući treba govoriti o tome koliki je javni dug, kakav je njegov teret, odnosno kolike su kamate, kao i o tome u kojoj je valuti.

„Dug i servisiranje duga nisu sta stvar. Neko ko ima jak izvoz i priliv deviza može lako da servisira i veći dug, a neko poput nas čiji uvoz raste brže od izvoza nije u toj situaciji“, napominje on.

„Što se tiče ministra Malog, on je sklon da sakriva podatke značajne za javnost i da nateže podatke kako bi pokazao da je uspešan“, zaključuje Kovačević.

Na kraju, prosek javnog duga prema BDP-u evrozone u prvom kvartalu, prema Evrostatu, iznosio je 95,6 odsto, što je izuzetno visoko u poređenju sa nama.

Međutim, ako pogledamo dug zemalja Centralne i Istočne Evrope, sa nama uporedivih, vidimo da nemamo baš tako nizak dug kakvim ga je ministar hteo predstaviti.

Ubedljivo najniži dug u odnosu na BDP imala je Estonija, svega 17,6 odsto, a malo je zaduženija Bugarska sa 22,9 odsto.

Javni dug Češke i Letonije je iznosio 42,8 odsto BDP-a, Litvanije 40,3 odsto, a Rumunije 48,4 odsto. Zaduženiji od nas bili su Mađari čiji je javni dug iznosio 77,4 odsto BDP-a i Slovačka sa 63,1 odsto BDP-a. Javni dug Srbije na kraju prvog tromesečja iznosio je 52,2 odsto BDP-a.

 

Nikezić: Plate i penzije obezvređene inflacijom

Ministar finansija Siniša Mali jutros je najavio povećanje penzija u Srbiji od 1. novembra za devet odsto, a od 1. januara za još 12 odsto.
On je u gostovanju u Jutarnjem dnevniku RTS rekao i da će plate u javnom sektoru od 1. januara biti povećane za 12,5 odsto, kao i da je i minimalna zarada povećana za 14,3 odsto i da će sledeće godine prvi put preći 40.000 dinara.

Dušan Nikezić, potpredsednik Stranke slobode i pravde obratio se ministru Malom, tvrdnjom da najavljeno povećanje plata i penzija neće nadomestiti obezvređena primanja.

„Radnici koji primaju minimalac će ove godine izgubiti 32.000 dinara, prosečan penzioner 23.000 dinara, a zaposleni u javnom sektoru 72.000 dinara, čak i ako uzmemo u obzir zvaničnu, potcenjenu stopu inflacije. To znači da će, uprkos najavljenom povećanju, skoro tri miliona ljudi ove godine, zbog podivljale inflacije, izgubiti gotovo celu jednu platu, odnosno penziju“, poručio je Nikezić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari