One ipak nisu u egzistencijalnoj krizi i primat atomske energije u toj zemlji nije ugrožen.
Već nedeljama se Francuska, kao i druge evropske zemlje, kuva na temperaturama iznad 40 stepeni Celzijusa. U mnogim regionima vlada nestašica pitke vode, tlo je isušeno, šume gore. Talas vreline veliki je problem i za francuske nuklearke.
Otprilike petina od 56 reaktora morala bi u stvari da obustavi rad ili da ga barem smanji na minimum – zato što su reke u koje oni ispuštaju zagrejanu vodu koja se koristi za hlađenje reaktora, jednostavno previše tople. To pravilo je, međutim, francuska vlada suspendovala, barem do 11. septembra.
Ona je na to očigledno bila prisiljena, između ostalog i zbog toga što već nekoliko meseci više od polovine francuskih nuklearki ne radi – zbog planiranih i neplaniranih radova na održavanju. Nuklearke su u Francuskoj u normalnim okolnostima zaslužne za pokrivanje oko 70 odsto tamošnjih energetskih potreba. To je rekord u svetu, a trenutni problemi ne bi trebalo da dovedu u pitanje tu nacionalnu energetsku strategiju, iako ona kod mnogih izaziva negodovanje.
Golfeš na jugozapadu Francuske je jedna od nuklearki sa specijalnom dozvolom rada. Jedan od dva reaktora trenutno je van pogona. Kao i u još jedanaest drugih francuskih reaktora, i u Golfešu su pre nekoliko meseci otkrili koroziju i rupice na cevima koje su važne za bezbednost reaktora.
Drugi reaktor međutim radi – uprkos vrelom letu. "Jednostavno ne razumem kako može da se održava pogon ako to ima katastrofalne posledice po ekosistem", kaže za Dojče vele Žan-Pjer Delfo, član ekološke organizacije FNE86.
Neravnoteža ekosistema
"Zbog vrućine trenutno ionako mnogo manje vode teče kroz reku Garonu, manje nego u normalnim okolnostima. Golfeš vodu iz reke koristi za hlađenje. Jedan deo ispari, to znači da u reci završi manje vode. A i ta voda je šest stepeni toplija nego ranije. Tako se reka dodatno zagreva, a to uništava mikroalge. One su hrana za neke male ribe, a male ribe su hrana za veće ribe. Kompletan lanac ishrane ispada iz ravnoteže", kaže Delfo besno.
Taj 79-godišnjak je protivnik atomske energije već 50 godina. Učestvovao je na protestima protiv tog projekta još i pre početka izgradnje Golfeša. "U toploj vodi razvija se više bakterija – i onda mora da se koristi više hemikalija pre nego što tu vodu možete da koriste kao vodu iz vodovoda. I mi onda pijemo te hemikalije", dodaje Delfo.
Energetski koncern EDF, koji je nadležan za sve francuske atomske reaktore, odbio je da neko iz njihovog preduzeća govori za DW. U pismu koje je poslala portparolka te kompanije navodi se da je trenutno "vanredna situacija" i da dosadašnji uzorci na licu mesta, u blizini reaktora, nisu pokazali nikakve štetne efekte po floru i faunu.
Trenutne komplikacije, čini se, neće biti uzrok nekakve egzistencijalne krize francuskog nuklearnog sektora. Vlada namerava da uskoro u potpunosti nacionalizuje EDF, odnosno planira izgradnju novih reaktora.
Nove nuklearke, nova pitanja
A to za Anu Kreti otvara nova pitanja. Ona je šefica Katedre za klimatsku ekonomiju na pariskom Univerzitetu Dofen. "Neshvatljivo je kako bi to sve tehnološki trebalo da funkcioniše, pre svega tako kratkoročno", kaže ona za DW. "Vlada se fokusira na takozvane modularne reaktore, za koje do sada postoji četrdesetak tehnologija koje su sve još uvek u pilot-fazi. Moglo bi da potraje još pet do deset godina dok ne budemo imali model koji je spreman za plasman na tržište."
Francuska planira puštanje u pogon i dodatnih EPR-reaktora novije generacije, ali i kod njihove izgradnje postoje brojni problemi. Jedini francuski EPR-reaktor nalazi se na severu, gradi se u Flamanvilu. On je, prema navodima EDF-a, do sada koštao 13 milijardi evra. To je četiri puta više nego što je planirano. Prema podacima nacionalne Kancelarije za reviziju, troškovi su se u međuvremenu popeli na više od 19 milijardi evra. Puštanje u pogon predviđeno je za iduću godinu, deset godina nakon prvobitnog roka. I kod izgradnje EPR-ova u Velikoj Britaniji, Kini i Finskoj, sudeći po izveštajima, ima komplikacija.
I svejedno, francuska vlada je za nuklearni sektor rezervisala 150 milijardi evra – za održavanje postojećih i izgradnju novih nuklearki. "U području obnovljivih energija nema ni sličnog investicionog pomaka – iako vlada radi na zakonu koji bi trebalo da ubrza realizaciju projekata u području obnovljivih energija. A ta je tehnologija, inače, spremna za implementaciju na tržištu i troškovi su proteklih godina znatno opali", dodaje Kreti. Francuska je jedina evropska zemlja koja nije ostvarila ciljeve po pitanju obnovljivih izvora energije za 2020: bilo je planirano da oni u energetskom miksu čine 23 odsto, a u stvarnosti čine samo 19 procenata ukupno proizvedene energije.
Razlozi za nuklearke
Za takvu strategiju postoje razlozi, napominje Kristijan Egenhofer iz briselskog trusta mozgova Centar za evropsku politiku (CEPS): "Francuska u atomsku energiju investira u okviru takozvane strateške autonomije. Potrebni su nam naučnici iz nuklearnog sektora, potrebni su nam inženjeri kako bi održavali oko 100 nuklearki u EU. U suprotnom bismo te poslove morali da prepustimo američkim, kineskim ili korejskim specijalistima, a to bi predstavljalo bezbednosni problem", objašnjava taj stručnjak za DW. Cilj EU je strateška autonomija u sektoru odbrane, ali i u energetskom sektoru, a to znači da Unija po tim pitanjima ne želi da zavisi od drugih.
"Francuska, osim toga, ima problem sa električnom mrežom. Oko Pariza je sve centralizovano, tamo se potroši većina struje. Električna energija se transportuje u glavni grad, a onda se struja iz Pariza šalje u druge delove zemlje", kaže Egenhofer. "Za obnovljive energije bi nam bila potrebna decentralizovana mreža, a njena izgradnja može da potraje nekoliko godina." No, i Egenhofer sumnja da će Francuska uspeti da izgradi nove reaktore. On smatra da će i ta zemlja na duži rok da pređe na obnovljive izvore energije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Kine Si Đinping upozorio je holandskog premijera Marka Rutea da ne stvara "tehnološke barijere", nakon odluke Holandije da uvede kontrolu izvoza opreme za mikročipove.
Hrvatski Državni inspektorat povukao je sa tržišta Nestle KIT KAT Mini vafel proizvod zbog prisustva mineralnih ulja, saopštila je Agencija za poljoprivredu i hranu.
Farmaceutske kompanije prodaju lekove za dijabetes po ceni skoro 400 puta većoj od nivoa neophodnog za ostvarivanje profita, navodi se u novoj studiji organizacije Lekari bez granica (MSF).
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je u intervjuu koji je dao za CBS u napuštenoj zgradi na istoku Ukrajine rekao da će velika ruska ofanziva početi krajem maja ili u junu.
Više od sedamdesetoro dece bilo je u vrtiću u Springfildu, u Virdžiniji u vreme pucnjave, ali nijedno dete nije povređeno, rekla je policija okruga Ferfaks, javlja NBC Vašington.
Rat u Ukrajini – 763. dan. Rusija je pojačala vazdušne napade na Ukrajinu i lansirala 190 raketa različitih tipova, 140 dronova "šahed" i 700 vođenih avio-bombi za samo nedelju dana, saopštio je Kijev.
Britanski princ Hari moraće da plaća privatno obezbeđenje prilikom poseta Velikoj Britaniji, a nakon što je izgubio sudski spor protiv Ministarstva unutrašnjih poslova oko policijske zaštite.
Istraživanje Francuske nacionalne agencije za lekove i bezbednost zdravstvenih proizvoda pokazalo je da korišćenje hormonskih kontraceptivnih pilula povećava rizik od tumora na mozgu.
Konzumiranje namirnica s hranjivim materijama poput kalijuma i magnezijuma pored toga što je korisno za celokupno zdravlje može pomoći i pri snižavanju krvnog pritiska.
U Kraljevskom dvoru u Beogradu danas je održana projekcija istorijskog dokumentarno-igranog filma "33 anđela" o tragičnoj sudbini srpske dece zatočene u nacističkim logorima u Norveškoj.
Igor Jurić revealed new details of the investigation in the case of the missing Danka Ilić, explaining why the field search was suspended after 27 hours, reports Blic.
Three people were injured on Wednesday in an incident caused by supporters of the Kurdistan Workers' Party (PKK) at France's Charles de Gaulle airport in Paris.
War in Ukraine – 763rd day. Russia has intensified air attacks on Ukraine and launched 190 missiles of various types, 140 Shahed drones and 700 guided aerial bombs in just one week, Kyiv announced.
Ruska agencija za nadzor komunikacija Roskomnadzor ograničila je pristup 11 kanala platforme Telegram zbog ''terorističkog sadržaja'' u poslednja dva dana, prenela je danas agencija RIA.
Apple se ipak nije dogovorio sa kineskom kompanijom Baidu o saradnji u vezi sa veštačkom inteligencijom, uprkos prethodnim izveštajima lokalnih medija.
Otkako se pre 20 godina pojavio na tržištu, Hyundai Tucson je osvojio srca evropskih kupaca i postao jedan od najpopuranijih u svojoj klasi širom Kontinenta.
Argentinski predsednik Havijer Milei nazvao je kolumbijskog kolegu "teroristom-ubicom", što je dovelo do diplomatskih proterivanja iz ove andske zemlje.
Pacijentima obolelima od raka zabranjeno je da odlaze na lečenje uprkos tome što se njihova imena pojavljuju na ovlašćenim listama odlazaka, dok oni koji imaju dobre veze beže.
Komentari 16
Pogledaj komentare