');
Najnovije vesti
Blic Vesti Svet

"KRIM JE UKRAJINSKI" Kijev žarko želi da vrati poluostrvo pod svoje okrilje, glavni cilj bi bio - UNIŠTENJE PUTINOVOG MOSTA

Ukrajinski cilj je da se okonča rat sa Rusijom i da povrati kontrolu nad celom svojom teritorijom. Na tome insistiraju ukrajinski zvaničnici. To podrazumeva i povratak Krima kojeg je Rusija anektirala 2014. godine. Međutim, pitanje je šta bi Ukrajina morala da učini u tom slučaju i koliko je to moguće.

Slušaj vest
0:00/ 0:00
Krim Foto: AP/ UGC, Shutterstock / Ringier
Krim

Sa eksplozijama na Krimu u kojima je razorena ruska vazdušna baza i nekoliko njenih ratnih aviona, ponovo je u fokus došlo sporno poluostrvo.

Blic preporučuje

Zvanično, Kijev je odbio da potvrdi ili demantuje da su Ukrajinci umešani u eksploziju.

Ipak, mnogi veruju da je reč o ciljanom napadu Ukrajine, iako za sada nema zvanične potvrde. Pojedini zvaničnici su, pod uslovom da ostanu anonimni, rekli da su za eksploziju odgovorne specijalne snage Ukrajine.

Zvanična Moskva sa svoje strane tvrdi da se radi o „eksploziji municije“, a ne o napadu. Prema saopštenju Kremlja, municija je eksplodirala „zbog nemara“. Međutim, ako se zaista radi o napadu, onda bi to bio prvi napad na okupirani Krim od potapanja ratnog broda „Moskva“ u aprilu ove godine, piše Dojče vele.

U utorak je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski usredsredio svoje noćno obraćanje na Krim, obećavajući da će povratiti teritoriju.

- Krim je ukrajinski i nikada ga se nećemo odreći - rekao je on, ne pominjući ni vazdušnu bazu ni napad.

Volodimir Zelenski
Foto: Sergey Dolzhenko / EPA;
Volodimir Zelenski

Zelenski je rekao da je rat u toj zemlji počeo sa Krimom i da mora da se završi njegovim oslobođenjem.

- Ovaj ruski rat počeo je sa Krimom i mora da se završi sa Krimom, njegovim oslobođenjem - poručio je Zelenski.

Bombardovanje ciljeva na Krimu u suštini bi imalo potpuno drugačiji značaj za Rusiju nego rat u Donbasu ili ostatku Ukrajine. Moskva to poluostrvo, koje je 2014. anektirala kršenjem međunarodnog prava, smatra svojom teritorijom, odnosno, nakon međunarodno nepriznatog referenduma, delom Ruske Federacije. Prema tumačenju Moskve, rat bi se tako proširio na rusku teritoriju, a to bi sigurno izazvalo dalju eskalaciju sukoba.

Međutim, i Ukrajina smatra Krim svojom teritorijom.

- Oslobodićemo sva naša područja, zaista sva, uključujući i Krim - rekao je sredinom juna ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov za CNN.

Cilj je Krimski most

Da bi Ukrajina vratila Krim, jedan od glavnih ciljeva bi joj bio da prekine veze Krima i Rusije – Krimski most.

Taj most od 2018. povezuje grad Kerč na krajnjem istoku Krima s ruskim Tamanskim poluostrvom. Bez tog mosta do Krima se nije moglo stići kopnom sa ruske teritorije. Do sada je kompletno snabdevanje oko 2,3 miliona stanovnika, koliko ih tamo živi, dolazilo sa mora ili preko tog mosta.

Pitanje je međutim, da li bi i na koji način ukrajinska vojska mogla da ostvari zacrtani cilj.

General-major Oružanih snaga Ukrajine Dmitro Marčenko u intervjuu za RBC Ukrajina je rekao da će Ukrajina osloboditi Krim vojnim putem.

Krimski most
Foto: alexey nikolsky / EPA;
Krimski most

- Da. Oslobodićemo ga vojnim putem. Ovo niko nije odbacio. Krim je Ukrajina, to je naša zemlja, i tamo ima naših ljudi koji i dalje sede pod okupacijom. Niko Rusiji nije dao pravo da dođe, da uzme parče zemlje i kaže: “ovo je moje” - reko je on.

Na pitanje da li je nužno uništenje Krimskog mosta, Marčenko je rekao: "Da, to je neophodna mera kako bi im se oduzela mogućnost da obezbede rezerve i ojačaju svoje trupe sa teritorije Rusije".

U julu je general Serhij Krivonos, bivši zamenik sekretara Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu i prvi zamenik komandanta Snaga za specijalne operacije 2016-2019, prokomentarisao mogućnost udara Oružanih snaga Ukrajine na Krimski most i druge ciljeve u Rusiji sa višecevnim bacačima raketa velikog dometa.

Mapa Ukrajine i delova koji su pod okupacijom Rusije (11.08.)
Foto: liveuamap.com / screenshot
Mapa Ukrajine i delova koji su pod okupacijom Rusije (11.08.)

Istovremeno, Krivonos je napomenuo da Ukrajina ima ne samo američke raketne sisteme za višestruko lansiranje HIMARS, već i sopstvene sisteme Vilha i Vilha-M, koji imaju domet do 120 kilometara.

Glavna obaveštajna uprava pri Ministarstvu odbrane saopštila je u junu da je primila tehničku dokumentaciju o Krimskom mostu.

Kako je ranije prenela Ukrajinska novinska agencija, 16. jula je predstavnik Odbrambene obaveštajne službe Ministarstva odbrane Vadim Skibickij rekao da Oružane snage Ukrajine mogu da koriste američke višenamenske vatrene sisteme (M142 HIMARS) i druge dalekometne sisteme protiv objekata Ruske Federacije na Krimu.

Iako su Amerikanci rekli da je dogovor da se njihovo oružje koristi samo za odbranu, a ne i napad na rusku teritoriju, Krim i oni i Ukrajinci smatraju ukrajinskim.

Bivši glavnokomandujući združenih snaga NATO-a u Evropi general Filip Bridlav izjavio je 8. jula da je Krimski most legitimna meta napada Ukrajine.

Kako bi Ukrajina mogla da uništi Krimski most

Krimski most biće srušen kada ukrajinski branioci budu u stanju da zauzmu položaje na obali Azovskog mora. Ovo je izjavio ukrajinski vojni ekspert Sergej Grabski u emisiji TV kanala „FreeDom“.

Prema njegovim rečima, to je i dalje nemoguća misija, jer su sva naselja u blizini Azovskog mora privremeno okupirana.

Istovremeno, po njegovom mišljenju, "likvidacija" Krimskog mosta je više politička nego vojna odluka. Za to će ukrajinski branioci morati da izvedu specijalnu operaciju.

- Operacija koja uključuje ne samo raketne udare na sam objekat, blokiranje mosta, već i zadatak udaranja na predmostovna utvrđenja. Za to je potrebna avijacija, eventualno dejstva diverzantskih grupa i upotreba vojnih snaga, uključujući i pomorske. Ovo je velika operacija, potrebno je razumeti obim same konstrukcije ovog mosta - kaže Sergej Grabski.

Kakvo oružje bi Ukrajina mogla da upotrebi

Eksplozija na aerodromu na Krimu izazvala je mnoga pitanja, pa i ona o tome da li je sada moguć udar na Krimski most. S obzirom na to da se mogući napad na aerodrom u Sakiju desio nekih 300 kilometara od teritorije koju drže Ukrajinci, to bi značilo da možda imaju neko oružje koje do sada nisu koristili, a možda bi mogle i da njime ostvare veliki cilj.

Odbrambene snage Ukrajine ranije nisu pokazale sposobnost da gađaju ciljeve ovako daleko unutar pozicija koje drži Rusija.

Dakle, možda je ukrajinska vojska držala svoju veliku municiju šest meseci u tajnosti. Ili je možda korišćen autohtono razvijen sistem naoružanja koji su Ukrajinci u tajnosti nabavili od početka rata. Ili je to možda bilo nešto što su isporučili zapadni partneri, neoglašeno u paketima pomoći za javnu bezbednost.

Artiljerijski raketni sistem visoke mobilnosti (HIMARS) kompanije "Lokhid Martin"
Foto: Tony Overman/The Olympian / Tanjug/AP
Artiljerijski raketni sistem visoke mobilnosti (HIMARS) kompanije "Lokhid Martin"

Najistaknutiji nerešeni zahtev Kijeva je Armijski taktički raketni sistem (ATACMS), visoko precizna taktička balistička raketa, koja se može ispaliti iz bilo kog raketnog sistema za više lansiranja (MLRS) koji je poslat Ukrajini poslednjih meseci, uključujući američki M142 HIMARS. Ali na bezbednosnom forumu u Aspenu 22. jula, američki savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan odbacio je da će dati ATACMS-a Ukrajini, navodeći strah od eskalacije sa Rusijom, što bi moglo da navede Sjedinjene Države da „krenu na put ka trećem svetskom ratu. ”

Da li je ATACMS mogao tajno da bude poslat u Ukrajinu? Moguće je, ali malo verovatno, s obzirom na to da su Rusi mogli da identifikuju olupinu projektila, što bi izazvalo neke nezgodne konferencije za štampu u Beloj kući. Međutim, postoji presedan da Sjedinjene Države snabdevaju Ukrajincima sofisticiranim materijalom koji nije najavljen ni u jednom od paketa Pentagona.

Pentagon je 8. avgusta otkrio da se Ukrajini isporučuju projektili AGM-88 HARMs, sofisticirana municija za lov na radare koja cilja signalima koje emituju sistemi protivvazdušne odbrane, uništavajući ih ili ih barem primoravajući da prestanu da rade. Otkriće je usledilo nakon vizuelnih dokaza o tome kako su Rusi našli ostatke AGM-88 na terenu.

Projektili ATACMS
Foto: EyePress News, Shutterstock Editorial / Profimedia
Projektili ATACMS

Ukrajinci su takođe dali poruke – moguće lažne - o napadu kao deo svog programa psihološkog ratovanja. Jedan neimenovani zvaničnik rekao je za "Njujork tajms" da je „korišćen uređaj isključivo ukrajinske proizvodnje“ za napad na Saki.

Najverovatniji kandidat među ovim sistemima bio bi Hrim-2, balistička raketa za koju se zna da je u razvoju u Ukrajini, ali nije poznato da je dostigla operativni status. Sa dometom na papiru od preko 480 kilometara i bojevom glavom od oko 500 kilograma, projektil bi imao dvostruko veću destruktivnu sposobnost i veći domet od najsofisticiranijeg ATACMS-a koji trenutno proizvodi Sjedinjene Države.

Međutim, postoji jedan problem - Hrim-2 još nije spreman. To otvara intrigantnu mogućnost da su Sjedinjene Države ili neki drugi zapadni partner dali tehničku ili finansijsku pomoć da se taj projekat privede kraju.

Tomas Tajner, bivši specijalista za artiljeriju u italijanskoj vojsci, rekao je za "Jahu Njuz" da bi jedna od glavnih prednosti koju bi SAD mogle da pruže domaćoj ukrajinskoj raketi bili GPS sistemi za navođenje kako bi se poboljšala preciznost ciljanja.

Ruska vojska ispred NE Zaporožje u Energodaru, Ukrajina
Foto: Sergei Ilnitsky / EPA;
Ruska vojska ispred NE Zaporožje u Energodaru, Ukrajina

- Američki GPS sistemi za navođenje su toliko tajni da ih SAD nikome nisu prodale. Projektile možete dobiti samo sa instaliranim kompletom za navođenje – rekao je on.

Međutim, možda Ukrajini uopšte nisu potrebne supermoderne rakete dalekog dometa da bi napale Krimski most.

"Vašington post" je citirao neimenovanog ukrajinskog zvaničnika kojeg je intervjuisao, a koji je izjavio da su ukrajinske specijalne snage odgovorne za napad na Saki. Ako je to tačno, onda ne samo da su ukrajinski komandosi u stanju da se infiltriraju na Krim kopnom, morem ili vazduhom, već to mogu da učine neotkriveno i upotrebei neki oblik municije da izvedu veliku eksploziju. Nije bilo glasne pucnjave niti izveštaja o vatrenom okršaju u blizini vazdušne baze Saki, niti izveštaja o žrtvama ili ratnim zarobljenicima nagoveštenih sa obe strane. Dakle, to ukazuje na to da su ukrajinski specijalci uspeli i da se izvuku nakon misije.

Bez obzira na oružje ili taktiku koju su Ukrajinci koristili da udare na vazdušnu bazu Saki, sama činjenica da su to mogli da urade značajno podiže ranjivost Rusije na bojnom polju. Istovremeno ukazuje i na to da možda ukrajinske pretnje da će uništiti Krimski most nisu prazne.

"Pipnete li Krim"

Nedavno je Dmitrij Medvedev, zamenik čelnika Saveta bezbednosti Rusije zapretio "uništenjem" Ukrajine, ako reši da napadne Krim.

- Pojedini egzaltirani, krvavi klovnovi koji periodično iskaču sa nekim izjavama i pokušavaju da nam prete, misleći na napad na Krim i tako dalje. S tim u vezi, želim da kažem da je sasvim očigledno, oni shvataju posledice takve izjave. A posledice su očigledne da ako se ovako nešto desi, za sve njih odmah će nastupiti sudnji dan. Veoma brzo i teško. Biće veoma teško sakriti se - istakao je Medvedev.