Može li odluka o rehabilitaciji Kalabića da utiče na drugačiju interpretaciju događaja tokom Drugog svetskog rata u školama? 1foto wikipedia

Odluka Višeg suda u Valjevu koji je rehabilitovao Nikolu Kalabića otvorila je pitanje da li takve presude mogu da utiču na promenu interpretacije nekih istorijskih događaja u školama. Sagovornici Danasa su saglasni da nikakve sudske odluke ne mogu zameniti naučne činjenice.

– Nastava istorije je utemeljena u rezultatima istraživanja istoričara i počiva na naučnoj metodologiji, a ne na sudskim presudama ili političkim dekretima – kaže za Danas Marko Šuica, profesor na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu, odgovarajući na pitanje da li odluka o rehabilitaciji Kalabića može da utiče na to u kom kontekstu će ga nastavnici istorije ubuduće pominjati na časovim.

Profesor Šuica, koji je jedan od najcenjenijih stručnjaka za metodiku nastave istorije, ističe da argumentacija istorijske nauke i logika pravnog postupka ne moraju da budu usaglašeni. Napominje da je istorija kao školski predmet definisana programima nastave i učenja i drugim normativnim dokumentima propisanim od strane države koji se ne menjaju prema dnevno-političkim potrebama ili odlukama sudova.

– Sudski procesi rehabilitacije određenih kontroverznih ličnosti koje pripadaju političkoj, klerikalnoj ili vojnoj istoriji, uključujući i ratne zločince, ne bi trebalo da imaju uticaja na nastavu, bar u onom delu koji se odnosi na upoznavanje učenika sa istorijskim činjenicama i naučnim interpretacijama relevantnih istorijskih izvora – navodi Šuica.

Promene u pristupu nastavnika ne očekuje ni nastavnik istorije u Osmoj gimnaziji u Beogradu Aleksandar Markov, koji ukazuje da među njegovim kolegama, ali i istoričarima koji ne rade u školama, nema saglasnosti o nekim temama.

– Suštinski se neće ništa promeniti. Kolege koje veličaju četnički pokret i vide ga kao oslobodilački i dalje će ga tako predstavljati učenicima, a oni drugi će takođe zadržati svoj stav, uz dodatno pojašnjenje da je sudskom odlukom, koja ne može biti iznad onoga što je stav nauke, Kalabić rehabilitovan. Ne znam da li se Kalabićevo ime nalazi u udžbenicima istorije pošto imamo više izdavača, ali verujem da ga većina kolega pominje na časovima. Ja lično na četnički pokret gledam onako kako sam učio i kako ga nauka vidi, kao na kolaboracionistički, ali ako kažem učenicima da je Nikola Kalabić kolaboracionista posle ove presude rizikujem da me njegova porodica tuži jer je sud utvrdio da nije – kaže Markov, uz opasku „da je sreća što Hitler nije poreklom iz naših krajeva jer bi verovatno nekom sudskom odlukom i on bio rehabilitovan“.

Njegov kolega iz Dvanaeste beogradske gimnazije Petar Panić napominje da je Kalabić rehabilitovan samo zato što nije imao pravično suđenje.

– Nije se dovodilo u pitanje da li je on vršio zločine ili nije, već da li mu je za to suđeno pošto je označen kao kvisling, ali nigde nema sudske presude. Ako smo pravna država onda mora da se sudi. Njemu se nije sudilo i to je razlog njegove rehabilitacije, a ne istorijski. Njegova istorijska uloga je nešto drugo. Narativ kaže da smo imali dva antifašistička i oslobodilačka pokreta i od toga ne odstupamo. Po mojoj interpretaciji zločini su činjeni na svim stranama, i četnici i partizani i ljotićevci i nedićevci…samo je pitanje interpretacije profesora. Ali mi ne možemo posle ovoga da kažemo da Kalabić nije zločinac, to ne smemo da kažemo, to nam naša nauka ne dozvoljava. Postoje pisma u kojima se on hvali da je poklao neke ljude u Aranđelovcu. On je pravno rehabilitovan zašto što nije imao pravo na pravično suđenje. Ako su ga imali jedan Gering i Rudolf Hes, onda je mogao i Nikola Kalabić – kaže Panić.

Marko Šuica smatra da sudske odluke o rehabilitaciji poput ove, mogu i treba da imaju svoje refleksije u obrazovanju mladih.

– To se odnosi na onaj deo nastave u kome bi se raspravljalo o značaju istorije za savremeno društvo, njenoj kompleksnosti, manipulacijama, kao i pojavi političke revizije istorije koja podrazumeva i sudske rehabilitacije pojedinih ličnosti – kaže Šuica.

On dodaje da bi ovakav pristupi bio prihvatljiv i podsticajan za učenike starijeg uzrasta srednjih škola koji treba da promišljaju smisao i važnost učenja o prošlosti i načinima na koji ona utiče na njihov život i društvo koje ih okružuje.

– Što se tiče stavova samih učenika, njih su i ranije oblikovali različiti društveni činioci, modeli i odnosi. Sudska presuda o kojoj je danas reč može u manjoj meri doprineti širenju alternativnih istorijskih narativa i određene propagande, ali verovatno neće značajnije povećati interesovanja mladih za ovakve istorijske teme i ličnosti – smatra profesor Šuica.

A koliko generacije današnih đaka interesuje tema četničkog i partizanskog pokreta?

– Jesu zainteresovani, ali mladi danas svoje stavove uglavnom formiraju na nekim formumima, Jutjub kanalima i kroz medije koji su im bliski. Mladi su danas buntovni, revolucionarni, skloni izraženo nacionalističkim stavovima i uglavnom naginju na četničku stranu, ali ne na osnovu onoga što su pročitali u literaturi, već što su čuli u porodici ili saznali iz izvora na internetu. U zavisnosti od toga da li se bavimo srednjovekovnom Srbijom reći će da nam je bečka škola pisala istoriju, a ako je u pitanju Drugi  svetski rat, onda je po njima to komunistička verzija istorije – kaže Aleksandar Markov.

Petar Panić iznosi svoje iskustvo iz učinice:

– Imate dve grupe učenika, jedne koji uopšte nisu zainteresovani, o tome ništa o ne znaju, niti ih to dotiče, a druga grupa đaka je ekstremno zainteresovana i polarizovana. Oni imaju svoje mišljenje i narativ koji stiču pre škole, sve to „vuku“ iz porodice, a u školi traže od profesora da potvrdi da su u pravu. Ako potvrdim ono što oni misle ja sam super nastavnik – objašnjava Panić.

Kalabić se ne pominje u školskim programima

U nastavnim programima istorije za osnovnu i srednju školu se ne navodi ime Nikole Kalabića. U udžbenicima se, u zavisnosti od izdavača, uz generala Dragoljuba Dražu Mihailovića, najčeće pominju Dragiša Vasić, Aleksandar Mišić, sin vojvode Mišića i potpukovnik Veselin Misita.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari