Dostupni linkovi

Nadmetanje SAD i Rusije za uticaj u Africi


Američki državni sekretar Antony Blinken i Antoinette Sithole, sestra pokojnog Hectora Pietersona u obilasku Memorijala Hectora Pietersoba u Sovetou, Južna Afrika, 7. avgust 2022.
Američki državni sekretar Antony Blinken i Antoinette Sithole, sestra pokojnog Hectora Pietersona u obilasku Memorijala Hectora Pietersoba u Sovetou, Južna Afrika, 7. avgust 2022.

Američki državni sekretar Entoni Blinken (Antony) krenuo je na turneju po Africi u nastojanju SAD da se suprotstave ruskom uticaju na tom kontinentu, gde se velike sile ponovo kao u Hladnom ratu nadmeću za pridobijanje podrške za svoje pozicije oko rata u Ukrajini, pišu svetski mediji.

Posle Lavrova i Makrona

Blinken je u nedelju, 7. avgusta, stigao u Južnu Afriku, dok Vašington pojačava diplomatske aktivnosti kako bi se suprotstavio ruskom uticaju na tom kontinentu, navodi agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Državni sekretar SAD došao je u Afriku pošto je krajem prošlog meseca ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov bio u Republici Kongo, Egiptu, Etiopiji i Ugandi.

Američki Stejt department prošlog meseca je saopštio da su afričke zemlje "geostrateški igrači i ključni partneri u najurgentnijim pitanjima našeg vremena, od promovisanja otvorenog i stabilnog međunarodnog sistema, do suočavanja s posledicama klimatskih promena, nesigurnošću hrane i globalnim pandemijama".

Fonteh Akum, šef tink-tenka Instituta za bezbednosne studije sa sedištem u Pretoriji, rekao je da će Blinkenova poseta pomoći SAD da razumeju poziciju Južne Afrike koja je odbila pozive Zapada da osudi rusku invaziju na Ukrajinu.

On je za AFP rekao da je Blinkenov cilj takođe da "dovede Južnu Afriku čvršće u zagrljaj Zapada", dodajući da SAD žele da se "drugačije angažuju i... krenu ka razumevanju afričkih postupaka u međunarodnim odnosima".

Pored Lavrova u Africi je prošlog meseca bio francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) koji je posetio Benin, Kameron i Gvineju Bisao.

Blinkenova poseta posle Lavrova i Makrona "u suštini pokazuje da Afrika ulazi u fazu u kojoj postoji još jedna runda nadmetanja velikih sila za kontinent", rekao je Akum.

Posle Južne Afrike, Blinken putuje u Demokratsku Republiku Kongo s ciljem da ojača podršku za najveću podsaharsku zemlju koja nastoji da okrene stranicu posle decenija sukoba. Zatim će posetiti Ruandu koja je u napetim odnosima s DR Kongom zbog optužbi da podržava pobunjeničku grupu M23 na istoku te zemlje.

'Novi hladni rat'

Posete Africi ruskih, francuskih i američkih lidera u cilju traženje podrške za svoje pozicije po pitanju Ukrajine, prema nekim ocenama, predstavlja najintenzivnije nadmetanje za uticaj na tom kontinentu od Hladnog rata, ukazuje Asošiejtid pres (Associated Press).

U afričkim zemljama prošlog meseca su takođe bili šefica Američke agencije za međunarodni razvoj Samanta Pauer (Samantha Power) i ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama Linda Tomas-Grinfild (Thomas-Greenfield).

"Kao da se novi hladni rat odvija u Africi, gde suparničke strane pokušavaju da steknu uticaj", rekao je Vilijam Gumede (William), direktor fondacije za promociju dobrog upravljanja Demokrasi vorks (Democracy Works).

Uticaj Moskve u Africi bio je vidljiv u martu tokom glasanja u UN za osudu ruske invazije na Ukrajinu. Dok je 28 afričkih država glasalo za rezoluciju, 25 je ili bilo uzdržano ili uopšte nije glasalo.

Lavrova je u Ugandi srdačno primio predsednik Joveri Museveni koji je godinama bio saveznik SAD, ali je odbio da kritikuje Rusiju zbog invazije na Ukrajinu. Museveni je čak po izbijanju rata sugerisao da se postupci ruskog predsednika Vladimira Putina mogu razumeti pošto je Ukrajina u sferi uticaja Rusije.

Šef ruske diplomatije je izrazio podršku reformi Saveta bezbednosti UN kako bi se afričkim zemljama dala stalna mesta i veći uticaj u tom telu svetske organizacije.

Rusija, kako navodi AP, takođe pokušava da pridobije afričko javno mnjenje preko svoje državne televizijske mreže RT koja je najavila da će otvoriti novi biro u Johanesburgu.

RT je u martu uklonjen s najveće afričke televizijske platforme Multičojs (Multichoice), sa sedištem u Johanesburgu, pošto su Evropska unija i Velika Britanija uvele sankcije Rusiji. Zasad nije jasno da li će osnivanje novog biroa omogućiti RT-u da nastavi emitovanje u Africi preko Multičojsa koji tvrdi da ima skoro 22 miliona pretplatnika na kontinentu.

Makron je tokom turneje optužio Kremlj da koristi televizijske kanale poput RT-a za širenje propagande.

Ruska meka i tvrda moć

Jedan od mnogih razloga zašto neke afričke zemlje nisu zauzele stav o ratu u Ukrajini je istorijski odnos kontinenta s bivšim Sovjetskim Savezom koji je diplomatski, finansijski i vojno podržavao nekoliko pokreta za nezavisnost u Africi protiv evropskih kolonijalnih gospodara, ukazuje Frans24 (France24).

Sada Moskva u Africi pored meke moći, koja uključuje korišćenje društvenih mreža i zvaničnih medija za širenje antizapadne i antidemokratske propagande, raspolaže i tvrdom moći u vidu Vagner grupe (Wagner Group), paramilitarne organizacije s očiglednim vezama s Moskvom koja je prisutna u mnogim afričkim zemljama, uključujući Centralnoafričku Republiku, Sudan i Mali, ističe francuska televizija, dodajući da je Vagner pod sankcijama Evropske unije zbog podsticanja nasilja, pljačke prirodnih resursa i zastrašivanja civila.

Izazov s kojim se Blinken suočava, zajedno s drugim zapadnim silama, prema Frans24, jeste to što mnoge afričke zemlje jednostavno ne žele da se upliću u nešto što se čini kao novi hladni rat između SAD i Rusije, niti žele da zauzmu definitivan stav.

Teodor Marfi (Theodore Murphy), direktor programa za Afriku u Evropskom savetu za spoljne odnose, nedavno je ocenio da je Zapad napravio stratešku grešku "zatraživši od afričkih zemalja da izaberu stranu u odnosu na Ukrajinu", jer to omogućava Rusiji da zauzme antikolonijalnu poziciju, dok istovremeno šalje nezvaničnu vojnu podršku i ima jake ekonomske veze s tim kontinentom.

Prema navodima ruske novinska agencija TASS, Lavrov je u članku "za afričke medije" objavljenom na sajtu ruskog ministarstva spoljnih poslova naveo da Rusija "nikome ništa ne nameće niti (govori) drugima kako da žive", poštujući suverenitet afričkih država i njihovo neotuđivo pravo da same određuju put svog razvoja.

Optužbe ko je kriv za poskupljenje hrane

Pridobijanje uticaja u Africi neće biti lak zadatak za šefa američke diplomatije, ocenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Ruska invazija je ubrzala rast cena hrane koji je posebno ugrozio afričke zemlje, od kojih većina uvozi prehrambene proizvode, ukazuje američki list, dodajući da visoki troškovi za gorivo i hranu, zajedno sa sušom, sukobima i ekonomskima poremećajima usled pandemije COVID-19 pogoršavaju siromaštvo i nemire, dovodeći milione na ivicu gladi.

Afrička unija se takođe žalila evropskim liderima da je plaćanje ruske hrane otežano otkako je većina velikih ruskih banaka uklonjena iz platnog sistema Swift. U razgovoru s visokim afričkim zvaničnicima prošlog meseca, ambasadorka SAD u UN Tomas-Grinfild je više puta okrivila Rusiju za krizu s hranom. S druge strane, šef ruske diplomatije Lavrov okrivio je Evropu i SAD za visoke cene hrane.

Lavrov je takođe zahvalio afričkim vladama što se nisu pridružile zapadnim sankcijama Rusiji zbog rata u Ukrajini i ponudio na prodaju rusku naftu, uprkos upozorenjima SAD da bi takve transakcije predstavljale kršenje sankcija.

Južna Afrika je dosad pažljivo je izbegavala da izabere stranu oko sukoba u Ukrajini i analitičari kažu da je malo je verovatno da će se promeniti stav Pretorije.

Vlade u Africi će, kako navodi Volstrit džurnal, verovatno tražiti više detalja o infrastrukturnom fondu vrednom 600 milijardi dolara koji su SAD i saveznici objavili na junskom samitu Grupe sedam razvijenih ekonomija, koji bi trebalo da bude rival kineskoj inicijativi Pojas i put.

Nova strategija SAD

Tokom Blinkenove posete Africi, SAD su u ponedeljak, 8. avgusta, objavile novi strateški dokument za podsaharsku Afriku, s naglaskom na značaj regiona i pretnje koje predstavljaju Kina i Rusija i obećanjem da će proširiti saradnju u oblasti odbrane s afričkim zemljama koje slično misle, ukazuje Rojters (Reuters).

Nova strategija se nadovezala na Blinkenov govor u novembru kada je izložio pristup administracije Džoa Bajdena (Joe Biden) Africi.

Blinken je tada rekao da će Vašington morati da radi drugačije kako bi pomogao Africi u njenim infrastrukturnim potrebama i da je vreme da prestane da tretira kontinent kao geopolitički predmet, već pre samostalnog igrača.

On je takođe Blinken pozvao afričke lidere da se čuvaju od porasta ekstremizma, autoritarizma i korupcije.

U novom dokumentu se navodi da će u skladu sa Strategijom nacionalne odbrane SAD iz 2022. Pentagon sarađivati s afričkim partnerima "kako bi razotkrio i istakao rizike" kineskih i ruskih negativnih aktivnosti u Africi.

Vašington bi takođe trebalo da preispita načine kako da sarađuje s afričkim vojskama, posebno u programima koji pomažu u izgradnji institucionalnih kapaciteta, borbi protiv korupcije i unapređenju reformi.

Prema novoj strategiji, SAD će raditi na izgradnji afričkih kapaciteta u borbi protiv klimatskih promena i sa vladama i sa regionalnim telima, uključujući Afričku uniju, na podršci održivom razvoju, što uključuje digitalizaciju finansijskih usluga, ulaganje u zdravstvene sisteme i poboljšanja u lancima snabdevanja ključne robe.

U dokumentu se navodi da američki saveznici i partneri u Evropi, na Bliskom istoku i u Indo-Pacifiku smatraju Afriku integralnom za svoju nacionalnu bezbednost i da su posvećeni saradnji s Vašingtonom.

Nasuprot tome, navodi se u dokumentu, Kina vidi Afriku "kao važnu arenu za osporavanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, unapređenje sopstvenih uskih komercijalnih i geopolitičkih interesa, podrivanje transparentnosti i otvorenosti i slabljenje odnosa SAD s afričkim narodima i vladama".

Rusija vidi Afriku kao "povoljno okruženje za paradržavne kompanije i privatne vojne kompanije koje često podstiču nestabilnost zarad strateške i finansijske koristi", navodi se u dokumentu.

Africi su potrebne milijarde dolara za puteve, železnicu, brane i električnu energiju, ukazuje Rojters, dodajući da je poslednje decenije dobija ogromne sume od Kine, koja uglavnom ne vezuje davanje novca za političke uslove ili uslove u vezi s ljudskim pravima.

Vašington tvrdi da su kineske pozajmice predatorske i da vode do potencijalnih dužničkih zamki. SAD su se uglavnom fokusirale se na omogućavanje privatnih investicija, ali američki zvaničnici priznaju da treba više da se ubrza pomoć Africi.

S druge strane, Bajdenova administracija je pod kritikama da ne vodi računa o Africi, što je, kako navodi Rojters, uobičajena pritužba na američku spoljnu politiku SAD, ali sada ima dodatnu težinu s obzirom na produbljivanje političkih i ekonomskih veza Kine s tim kontinentom.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG