Vesti

Kraj jezika - Još jednom o Vitgenštajnu07.07.2022. 08:40


Na poziv raspisan početkom 2022. pod naslovom “Kraj jezika - Još jednom o Vitgenštajnu” odazvalo se više od 40 umetnika iz obe zemlje.

 

 

U okviru konferencije posvećene filozofu Ludvigu Vitgenštajnu (1899-1951) koja je uz podršku Austrijskog kulturnog foruma održana na Filozofskom Fakultetu u Beogradu pod naslovom “Svet i reč - Vitgenštajn” u dvorištu Kapetan Mišinog zdanja priređena je promocija portala za umetnost i nauku Lichtfelder.org. Nastao u znak sećanja na umetnicu i matematičarku Maricu Radojčić, pod pokroviteljstvom Austrijskog kulturnog foruma, Štrajerske kulturne incijative i pokrajne Štajerske, ovaj veb sajt kroz tematske izložbe onlajn povezuje umetnike sa savremene austrijske i srpske umetničke scene.

Na poziv raspisan početkom 2022. pod naslovom “Kraj jezika - Još jednom o Vitgenštajnu” odazvalo se više od 40 umetnika iz obe zemlje. Njihovi radovi su u selekciji kustoskinja Danijele Vageneder-Stelchamer (AT) i Aleksandre Lazar (UK-SRB) objavljeni na ovom portalu na adresi https://lichtfelder.org/open-call/.

Varijacije o jeziku, filozofiji i umetnosti sa podnaslovima: “Šta je na prvom mestu - jezik, govor ili spoznaja”; “Daleko od razuma,daleko od čula - piktogrami našeg doba” i “Propozicija 2.022-stvarni svet?”, pronašle su izraz u radovima koji od artikulacije jezika stižu do njegovih likovnih i formativnih svojstava u komunikaciji, medijima i interpersonalnim relacijama.

Skupu u bašti kap. Mišinog zdanja kome su prisustvovali filozofi i umetnici, otvorio je Adrijan Faeiks, direktor Austrijskog Kulturnog foruma u Beogradu istakavši  Vitgenštajnovu relevantnost 100 godina posle njegove smrti i 70 godina. nakon objavljivanja Traktata. Uspostavljanje dijaloga i mosta, ne samo između austrijskih i srpskih umetnika, već i između savremene umetnosti i filozofije, bio je jedan od ciljeva projekta. Kvalitet radova i neočekivani načini na koji uključuju Vitgenštajnovu misao o jeziku u savremenom kontekstu nesumnjivo su pokazali važnost ovog pristupa,zaključio je Faeiks.


O najboljim radovima u selekciji koju krasi atmosfera istraživanja i u sferi eksperimentalnog zvuka, skulptura, instalacija, kolaža neobičnih dimenzija, art aplikacija, teorijskih diskursa, fotografija, crteža i bio umetnosti odlučivao je srpsko - austrijski žiri u sastavu: dr Nina Mihaljinac (SRB), Jelena Glišić (SRB), Doris Jauk-Hinc (AT) i dr Alojzija Mozer (AT).

Prvom nagradom koju dodeljuje kompanija Viner Štediše ovenčan je rad Vanje Novaković iz Novog Sada pod naslovom “Scroll it” (aplikacija), koja na otvoren način provocira jednu od najvećih zavisnosti skoro svakog pojedinca u digitalnom svetu. Dve ravnopravne druge nagrade, pod pokroviteljstvom iste kompanije osvojili su Johen Holer za kompleksnu i impresivnu strukturu “Vitgenštajn generator” i Miljana Niković za video “Two simple letters” u kome na savremen, poetski način ispituje govor i mogućnosti njegove vokalne i emocionalne transpozicije. Posebne pohvale dobili su Lana Vasiljević za seriju “Ltd. (piktogrami našeg doba)” i Boris Burić za “Dve reči”. Dok serija “Ltd” skreće pažnju na novojezik korporativne realnosti koja čini neizostavni deo naše svakodnevne percepcije i utiče na nju, “Dve reči” Borisa Burića evociraju neke od Vitgenštajnovih teza o svedenim osnovama artikulacije kroz jezik i njegov vizuelni izraz. Najoriginalniji eksperimentalni umetnički doprinos dala je, po mišljenju žirija, Gerda Lampalcer koja se u trominutnom videu “Thoughts Are Free / Die Gedanken sind frei” poigrava ograničenjima i slobodom jezika i mišljenja, unutar geopolitičkih podela. Priznanje za umetničku izuzetnost pripalo je Izabeli Kolhuber za “Aus dem Gesetz / From the Law” svitak koji tekst austrijskog zakona o autorskim pravima predstavlja kao gustu mrežu apstraktne teksture, naglašenih skulpturalne izražajnosti, u čijem se tkanju realizuje pozicija “jezika u jeziku” kao i razmatranje na temu originalnosti. Specijalnim priznanjem sajta Lichtfelder nagrađena je Anita Vitek za “Unvorhersehbare Ereignisse / Unforeseeable Occurrences” koji u raskošnim kompozicijama kolažnog tipa na upčatljiv način razmatra odnos realnosti i reprezentacije, još jednom redefinišući 80-te godine XX veka, uz refleksije na pop art, popularnu kulturu i produkciju slika digitalnog doba.

U doba kada AI sriče svoj sistem saznanja putem kodova, gradeći tehnološke alternative čak i kreativnim procesima ljudskih bića, dela pristigla na ovaj konkurs pružila su uvid u međuprostore u kojima umetničko traganje još uvek zadržava primat. To su prostori ironijske kritike, refleksivne opservacije i slobodnog korišćenja jezika izvan uobičajenih matrica.

 

Pretraga




Prijava na mailing listu

Unesite vašu e-mail adresu

Unesite kod

Nečitljiv kod? Generišite novi

Zašto se prijaviti?

Garancija privatnosti.