Vakcinacija studenataFoto: Beta/Saša Đorđević

U Srbiji 55 odsto stanovništva nije primilo nijednu dozu vakcine protiv kovida, 45 odsto je dobilo dve, a oko jedne trećine tri doze. Sa ponovnim skokom broja zaraženih i najavama da veći talasi tek dolaze na jesen, u ovoj poslednjoj grupi pojavilo se pitanje kada je vreme za četvrtu ili drugu buster dozu.

Dr Miloš Marković, profesor imunologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, u razgovoru za Danas vraća priču na početak i kaže da je izuzetno važno da upravo oni koji nisu primili vakcinu to sada učine. Kako dodaje, svestan je da svuda u svetu, pa i u Srbiji među ljudima postoji određeni zamor od vakcinacije, ali sve je više dokaza o milionima života koje je vakcinacija spasila od kada je počela da se primenjuje krajem 2020. godine.

– Postoji percepcija kod mnogih ljudi da su vakcine omanule u ovoj pandemiji. Međutim, potpuno je jasno da su vakcine izuzetno efikasne u sprečavanju teških formi bolesti i smrtnih ishoda, što je i bio primarni cilj prilikom njihovog dizajniranja. Takođe, vakcine u određenoj meri sprečavaju i pojavu produženog kovida kod osoba koje su preležale infekciju. U prilog tome govori i nedavni rad iz Lanseta u kojem je procenjeno da su u toku prve godine primene, vakcine spasile između 14 i 20 miliona života u svetu, odnosno oko 45,000 u Srbiji. To dovoljno govori – navodi prof. dr Marković.

Odgovarajući na pitanje o četvrtoj dozi, on ističe preporuke koje su dale zvanične institucije u zemlji.

– Prema Stručno-metodološkom uputstvu, čiji je autor Institut za javno zdravlje Srbije, četvrta doza je preporučena osobama zaposlenim u zdravstvenim ustanovama (koje zbog prirode svog posla imaju veći rizik od obolevanja), starijima od 60 godina i osobama sa primarnim i sekundarnim imunodeficijencijama. Imunodeficijencija je opšti naziv za neadekvatno funkcionisanje imunskog sistema, pri čemu su primarne imunodeficijencije urođene i retke, dok su sekundarne relativno česte i one nastaju tokom života iz nekog razloga, vrlo često i terapije pojedinih bolesti, kao što su autoimunske bolesti. Kod svakoga ko ima ozbiljnije hronične bolesti, imunski sistem ne funkcioniše u potpunosti kako bi trebalo i ta stanja bi mogla da se podvedu pod sekundarne imunodeficijencije. Te se preporuke zapravo u priličnoj meri poklapaju sa preporukama koje važe u svetu.

Imunolog odgovara na pitanje ko i kad treba da primi četvrtu dozu vakcine protiv korone 1
foto privatna arhiva

U Stručno metodološkom upustvu Batuta stoji da drugu buster dozu vakcine protiv kovid-19 mogu primiti sve osobe uzrasta 18 godina i starije, kod kojih je od davanja prve buster doze prošlo najmanje pet meseci, pri čemu se druga buster doza prvenstveno preporučuje kod kategorija koje ste pomenuli. Da li osobe koje nisu obuhvaćene ovim kategorijama (mlađi ljudi na primer) treba da prime četvrtu dozu?

Generalno, svako će imati određenu korist od četvrte doze, pri čemu neće imati štetu. Dovoljno je doza dato do sada da znamo da su sve vakcine protiv kovida veoma bezbedne i da o tome ljudi ne treba da brinu. Radovi iz Izreala i još nekih zemalja pokazali su solidan povoljan efekat četvrte doze, naročito kod grupa kao što su stariji od 60, osobe sa hroničnim bolestima, ili ljudi koji žive u staračkim domovima. Ja mislim da četvrtu dozu treba racionalno davati onim ljudima kod kojih su pokazane koristi od tog davanja. U svetu postoje različite preporuke – u Americi se drugi buster preporučuje svim starijim od 50 godinama, a i mlađim imunokompromitovnim osobama sa hroničnim bolestima, dok Evropska agencija za lekove četvrtu dozu preporučuje starijima od 80 uz ogradu da svaka država treba da načini sopstvenu procenu na osnovu lokalne epidemiološke situacije… Međutim, mi ne možemo Srbiju u potpunosti porediti sa tim državama. Na Zapadu su davane samo RNK (Fajzer i Moderna) i vektorske vakcine (AstraZeneka i Džonson i Džonson). Kod nas je najveći deo građana koji je vakcinisan primio inaktivisanu Sinofarm vakcinu, koja je manje efikasnosti od navedenih vakcina i za koju postoji mnogo manje podataka, što je uostalom slučaj i za vektorsku Sputnjik V vakcinu. To je još jedan aspekt koji treba da se uzme u obzir kada se razmišlja o dobijanju četvrte doze.

Šta bi bila vaša preporuka?

Kao što sam već rekao, postoji uputstvo Batuta koje je u skladu sa preporukama iz sveta i to treba slediti. Kada mene neko pita za savet, ja onda tu osobu pitam koju je vakcinu primila i da li je preležala bolest i kada. Ako je neko preležao omikron od januara i vakcinisan je, ne mislim da treba da dobije četvrtu dozu u ovom trenutku. Ako se radi o starijoj ili imunokompromitovanoj osobi koja ne zna da je imala kovid ili je još ranije preležala kovid tokom 2020. godine, a potom je vakcinisana sa sve tri doze, ja bih rekao da treba da se primi četvrta doza. Mislim i da je veoma važno da osobe koje su dobile samo inaktivisanu Sinofarm vakcinu, dobiju RNK vakcinu kao četvrtu dozu u cilju što bolje zaštite od omikron soja virusa.

Kada primiti četvrtu dozu – sada ili sačekati eventualno dolazak izmenjene vakcine prilagođene omikronu?

Moguće je da će se izmenjene vakcine sa omikron sojem u Srbiji pojaviti na jesen, možda već u oktobru. Preporuke SZO i savetodavnog tela Američke agencije za lekove (FDA) su da izmenjene vakcine treba da sadrže i originalni soj virusa i varijante omikrona, bilo one prvobitne, bilo ove sadašnje dominantne podvarijante omikrona, a sve sa ciljem kako bi se postigao što širi imunski odgovor, odnosno kako bi se stvorila zaštita koja bi eventualno delovala i protiv nekih budućih podvarijanti koje bi se mogle pojaviti u skoroj budućnosti. Što se tiče odluke o vremenu za četvrtu dozu, mogu vam dati lični primer – ja sam primio tri doze i imao sam kovid u martu. Trenutno ne razmišljam o četvrtoj dozi, ali i te kako ću o tome razmišljati na jesen kada se kod nas pojavi izmenjena vakcina. Možemo reći da svako ko je dobio bar jednu dozu RNK vakcine i preležao bolest, u ovom trenutku nije kandidat za četvrtu dozu. Mislim da je razumno sačekati jesen i onda videti da li će se pojaviti unapređena vakcina i kakva će biti epidemiološka situacija u tom trenutku. Za one kategorije građana koje sam prethodno pomenuo, starije i imunokompromitovane, ima smisla da odmah dobiju četvrtu dozu da bi izbegli rizik da dobiju kovid u međuvremenu dok se ne pojave izmenjene vakcine. Ali da budemo do kraja jasni, mi pričamo o četvrtoj dozi u situaciji u kojoj je 45 odsto populacije vakcinisano. Dakle 55 odsto njih još uvek nije dobilo nijednu dozu.

I po svoj prilici neće ako nisu do sada.

Ali treba da dobiju, čak iako su preležali kovid. Jer pokazalo se da je ubedljivo najbolja zaštita hibridni imunitet – imunitet koji se stiče kombinacijom vakcinacije i preležane bolesti. Svako ko je preležao kovid, a nije do sada vakcinisan, treba da dobije vakcinu, idealno dve doze RNK vakcine. I još uvek nije kasno, jer pandemija nije gotova i virus neće nestati. Kod kovida se pokazalo da bolji imunitet daju vakcine nego preležana bolest, a najbolja opcija je i vakcinacija i preležana bolest, bez obzira šta je nastupilo prvo, što, naravno, ne znači da sada savetujem vakcinisane ljude da se namerno zaraze. Ali, u svakom slučaju, savetujem one nevakcinisane osobe koji su preležale kovid da se vakcinišu.

Kako vidite skok zaraženih kome svedočimo poslednji dana, čega je to posledice – odsustva mera ili dolaska novih podvarijanti omikrona?

Skok zaraženih je moguće povezati sa pojavom i širenjem zaraznijih podvarijanti omikrona koje su detektovane u Srbiji, ali za koje nemamo tačne podatke koliko su zapravo raširene. Jer ako pogledate ništa se značajno poslednjih nedelja nije promenilo. Mere se ne primenjuju već duže vreme, ali sada imamo skok zaraženih. Logično objašnjenje jeste da ove zaraznije podvarijante omikrona počinju da dominiraju. Neizvesno je šta će biti na jesen. Tri važna faktora će na to uticati – slabljenje imuniteta tokom vremena, pojava novih podvarijanti za koje niko ne zna kako će se dalje ponašati, kao što niko ne zna da li će se možda pojaviti neki potpuno novi soj, i naravno zima koja pogoduje širenju respiratornih patogena. Realno je da na jesen imamo i još više zaraženih, ali ne očekujem katastrofičan scenario i ponovo zatrpane bolnice.

Pomenuli ste mogućnost pojave novog soja. Može li nam se desiti da se pojavi soj koji bi bio opasniji odnosno koji bi davao teži oblik bolesti?

To je teoretski moguće ali je manje verovatno. Ovakav razvoj događaja sa omikronom se očekivao. Mislim da niko nije mogao da predvidi da će omikron tako brzo da se proširi i menja, ali moglo je da se predvidi slabljenje bolesti koju virus izaziva tokom vremena, jer sa evolutivne tačke virusu nije cilj da ubije svog domaćina, njegov cilj je da opstane, a opstaje ako se širi, što mu je opet lakše ako izaziva blažu bolest. Ljudi koji imaju blaže kliničke slike šetaju, druže se, prenose virus. Oni koji teško obole završavaju u bolnici gde dalje nemaju koga da zaraze. Virusu to ne odgovara. Međutim, mi moramo da shvatimo da kada se nešto lako prenosi, bez obzira na to što daje relativno laku formu bolesti, kada vama oboli ogroman broj ljudi, i dalje u apsolutnim brojkama imate veliki broj obolelih, ali i umrlih. Najveći stepen hospitalizacije, pa i smrtnosti, čak i kod dece za koju se smatra da imaju blažu formu bolesti, bila je baš u vreme omikrona u velikom broju zemalja. Jedan posto sa teškom kliničkom slikom od hiljadu obolelih i jedan posto od milion u apsolutnim brojevima nije isto. A da ne pominjemo postkovid sindrom koji je relativno čest, a javlja se i kod osoba koje su imale blagu formu bolesti. Zato je neprihvatljiv taj neozbiljan pristup, koji je prisutan kod mnogih ljudi, da je omikron blag i da nema više opasnosti od kovida.

Vakcina za decu uzrasta šest godina i stariju je odobrena u Srbiji. Šta je vaša preporuka u pogledu vakcinacije dece protiv kovida?

Moja ćerka je vakcinisana sa 12 godina još u avgustu prošle godine i mislim da to dovoljno govori. Moja mlađa deca bi sada po postojećim preporukama mogla da budu vakcinisana. Ali su imala koronu pre par meseci, tako da mislim da nema razloga za to u ovom trenutku. Dakle moja preporuka za decu koja su od januara imala kovid da za sada nema potrebe, ali da u kasnijem periodu to treba razmotriti, pogotovu kada izmenjene vakcine budu dostupne i za decu. Sva imunokompromitovana deca sa hroničnim bolestima treba neizostavno da budu vakcinisana, bez obzira da li su imala kovid. Inače za vakcinaciju dece su odobrene samo RNK vakcine, pri čemu su obe RNK vakcine (Fajzer i Moderna) nedavno u Americi odobrene za davanje svoj deci uzrasta od šest meseci i starijoj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari