Dostupni linkovi

Švedska i Finska potpisale protokole o pristupanju NATO-u


Ministar vanjskih poslova Finske Pekka Haavisto rukuje se sa ministricom vanjskih poslova Švedske Ann Linde, u prisustvu generalnog sekretata NATO-a Jensa Stoltenberga nakon potpisivanja pristupnih protokola u sjedištu Alijanse u Briselu, Belgija, 5. jula 2022.
Ministar vanjskih poslova Finske Pekka Haavisto rukuje se sa ministricom vanjskih poslova Švedske Ann Linde, u prisustvu generalnog sekretata NATO-a Jensa Stoltenberga nakon potpisivanja pristupnih protokola u sjedištu Alijanse u Briselu, Belgija, 5. jula 2022.

Švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde i ministar vanjskih poslova Finske Pekka Haavisto potpisali su pristupne protokole za članstvo u NATO savezu u Briselu.

"Kao buduća članica, Švedska će doprinijeti sigurnosti svih članica", navela je ministrica Linde u uvodnom obraćanju.

"Sa 32 nacije za stolom, bit ćemo još jači i naši ljudi će biti još sigurniji dok se suočavamo s najvećom sigurnosnom krizom u posljednjih nekoliko decenija", naveo je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.

Dodao je da dijele vrijednosti i da su snage Alijanse interoperabilne sa Švedskom i Finskom. Zahvalio se svim članicama koje su tako brzo prihvatile dvije zemlje, naročito Turskoj.

Dvije države sada imaju status zvanica, a Ann Linde je istakla kako se nada da će put do njihovog punopravnog članstva biti brz.

Nakon potpisivanja, protokol o pristupanju mora biti ratifikovan u svih 30 država članica NATO-a.

"Različite zemlje imaju različite procedure, pa sam pažljiv u predviđanju kada bi to moglo biti gotovo..ali računam na saveznike da proces bude brz i jednostavan", izjavio je Stoltenberg dodajući da se radi o "mjesecima".

Podcrtao je da su ovo bili najbrži pregovori o pristupanju u historiji NATO-a.

Zbog invazije Rusije na Ukrajinu, Švedska i Finska su odustale od svoje tradicionalne neutralnosti, a NATO ih je zvanično pozvao da se pridruže najvećem vojnom savezu 29. juna na samitu u Madridu.

"Pristupanje Finske i Švedske učiniće saveznike sigurnijim, NATO jačim, a euroatlantski prostor sigurnijim", saopšteno je ranije iz NATO-a.

Ključne prednosti koje država dobija pristupanjem NATO-u su vojna zaštita, vježbe i određeno oružje, i u najekstremnijim situacijama garancija da će imati čitav pakt iza sebe ako ih neka država koja nije članica napadne.

Turska je prijetila ulaganjem veta na ulazak dvije države u NATO.

Zvanična Ankara je zahtijevala da ove nordijske zemlje prestanu podržavati kurdske grupe, kao što je PKK (Radnička partija Kurdistana), i da ukinu zabranu prodaje dijela oružja Turskoj. Embargo na oružje je uveden nakon turske ofanzive na kurdske snage YPG-a u sjevernoj Siriji 2019. godine.

Na kraju su potpisali sporazum kojim Finska i Švedska potvrđuju da je PKK teroristička organizacija. Osim toga, obećali su da neće podržavati mrežu prognanog turskog islamskog sveštenika (imama) Fethullaha Gullena.

Turska ovu mrežu naziva FETO i označava je kao još jednu terorističku grupu.

Finska i Švedska su pristale da riješe turske zahtjeve za izručenje osoba koje Turska smatra teroristima, rekavši da će to učiniti u skladu s Evropskom konvencijom o ekstradiciji.

XS
SM
MD
LG