Kako prepoznati simptome anksioznosti i dobiti pomoć 1Foto: Pixabay/Fotorech

Mnogim ljudima je poznat osećaj suvih usta, opsedajućih misli i treperavog srca i stomaka, što su glavna obeležja anksioznosti.

Kao često privremena i potpuno prirodna reakcija na pretnju, ovi odgovori organizma mogu da budu od pomoći u određenim situacijama, pomognu izoštravanju uma i da pošalju krv u one delove tela u kojima je potrebno da brže cirkuliše.

Ali dok stres obično nestaje kada je pretnja prošla, anksiozost ostaje i često je neproporcionalna izazovima sa kojima se suočavamo, piše Gardijan.

Ako se to nastavi mesecima i počne da utiče na svakodneven aktivnosti, može da se postavi dijagnoza anksioznog poremećaja.

I pre pandemije kovida 19, procenjuje se da je pet na svakih sto ljudi u Engleskoj imalo iskustvo redovne ili nekontrolisane zabrinutosti zbog više stvari u životima – što je stanje poznato kao generalizovani anksiozni poremećaj (GAP).

Uvođenje prvog lokdauna u Velikoj Britaniji u martu 2020. dovelo je do porasta prisustva anksioznosti u opštoj populaciji za 31 odsto, kao posledica socijalne izolacije, neizvosnosti u vezi budućnosti i opasnosti od bolesti ili smrti koju su mnogi ljudi osećali, pokazalo je najnovije istraživanje.

To je izazov koji “ne može da nestane preko noći”, kaže vodeći autor istraživanja, doktor Gema Tejlor sa Univerziteta u Batu.

Posebna studija, sprovedena na leto 2021, utvrdila je da je petina ispitanika i dalje patila od onoga što su istraživači nazvali “kovid 19 sindrom anksioznosti” – stanje povećane zabrinutosti, simptom prekomernog proveravanja i izbegavanja javnih prostora zbog straha od zaraze.

Dijagnozu anksioznosti obično daje lekar opšte prakse, na osnovu simptoma pacijenta i toga koliko dugo ih imaju.

U slučaju GAP, kriterijumi za dijagnozu uključuju najmanje šest meseci prekomerne zabrinutosti zbog svakodnevim pitanja koja je neproporcionalna bilo kojem postojećem riziku i izaziva stres i probleme u svakodnevnom životu.

Simptomi mogu da uključuju nemir ili nervozu, lako zamaranje, slabu koncentraciju, iritantnost, napetost mišića ili poremećaj spavanja i imaju tendenciju da su prisutni najveći deo vremena.

Mađutim, anksioznost je, u suštini, opšti termin koji može da opiše brojne različite poremećaje anksioznosti, uključujući manje uobičajena stanja, kao što su fobije i panični poremećaji.

OKP

Jednu grupu anksioznih poremećaja karakterišu repetitivne misli ili kompulzije, a verovatno najpoznatiji od njih je opsesivno-kompulsivni poremećaj (OKP).

Otprilike jedan na svakih 50 ljudi pati od OKP u nekom trenutku u životu, a za razliku od GAP, koji je gotovo dvostruko češći kod žena nego kod muškaraca, OKP pogađa oba pola podjednako.

Oni koji imaju ovaj poremećaj učestalo doživaljvaju nedobrodošle misli, slike, potrebe, brige ili sumnje (opsesije) zbog kojih mogu da se osećaju veoma anksiozno ili neprijatno.

Oni takođe imaju tendenciju da se prepuštaju repetitivnim aktivnostima (kompulzijama) kako bi smanjili anksioznost, kao što je stalno proveravanje medicinskih simptoma na internetu, ili da li su vrata zaključana.

Zdravstvene anksioznosti

Povezani sa OKP su poremećaju zbog kojih ljudi doživljavaju opsednutost i kompulsivnost u vezi sa bolestima.

Tu spada i takzvani telesni dismorfni poremećaj, odnosno opsesije povezane sa njihovim fizičkim izgledom.

Fobije

Fobije podrazumevaju da strah ili anksioznost neke osobe izaziva neka određena situacija ili predmet, na primer psi, letenje, klovnovi ili injekcije.

Procenjuje se da 10 miliona ljudi u Velikoj Britaniji ima fobije.

Jednostavne fobije, kao što su strah od letenja ili paukova, obično počinju tokom detinjstva, dok se kompleksne fobije obično razvijaju kasnije tokom života.

Na primer, socijalna fobija (poznata i kao socijalni anskiozni poremećaj) često počinje tokom puberteta i povezana je sa intenzivnim strahom ili zabrinutošću u društvenim situacijama – uključujući i vreme pre i posle određenog društvenog događaja.

Agorafobija se, s druge strane, obično javlja u kasnim tinejdžerskim ili početkom dvadesetih godina, iako se kompleksne fobije većinom nastavljaju dugi niz godina.

Agorafobija je više od straha od otvorenih prostora – oni koji pate od nje mogu da osećaju anksioznost zbog toga što su se našli na mestima ili u situacijama za koje smatraju da je teško iz njih izaći, ili gde ne bi mogli da dobiju pomoć ako imaju napad panike, iznenadnu epizodu intenzivnog straha koji izaziva ozbiljne fizičke odgovore, a ponekad bez očiglednog razloga.

Panični poremećaj

Ako neko ima napade panike koji naizgled dolaze bez razloga, bez bilo kakvog vidnog okidača, toj osobi može da se postavi dijagnoza paničnog poremećaja.

Ovaj poremećaj često postoji istovremeno sa agorafobijom, a u nekim slučajevima strah od mogućeg paničnog napada sam po sebi može da izazove napad.

Kako se procenjuje, prisustvo paničnog poremećaja sa agorafobijom ili bez nje je oko 1,7 odsto.

PTSP

Postoje mnogi tipovi anksioznih poremećaja, ali finalni je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), koji se ističe zbog toga što nastaje posle doživaljaja ili svedočenja traumatičnom doživaljaju ili ozbiljoj povredi.

Oko 50 odsto ljudi će doživeti traumu u nekom trenutku u životu, ali samo petina njih će razviti PTSP.

Simptomi obično počinju u roku od tri meseca posle traumatičnog doživaljaj, ali u nekim slučajevima mogu da se jave tek godinama kasnije i mogu da uključuju flešbekove ili košmare zbog kojih osoba ima osećaj kao da ponovo preživljava strah i anksioznost koju je doživela u vreme događaja.

Kao i drugi poremećaji anksioznosti, PTSP može ozbiljno da naruši sposobnost osobe da funkcioniše u društvenom ili porodičnom životu, što ponekad rezoltira problemima u vezama ili na poslu.

Gde dobiti pomoć

Dobra vest je da postoje efikasni tretmani za sve ove anksiozne poremećaje, zbog čega je važno zatražiti pomoć.

Ako mislite da vaša ili anksioznost nekog prijatelja ili člana porodice postaje problematične, potražite pomoć lekara opšte prakse, koji može da obezbedi lečenje ili da izda uput za specijalistu u zdravstvenom sistemu.

Privatno lečenje je takođe opcija, iako mnogo skuplja.

Pomoć mogu da pruže i različite dobrotvorne organizacije koje imaju grupe za podršku u kojima pojedinci dele svoja iskustva u vezi anksioznosti i strategijama za borbu protiv nje u pozitivnom okruženju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari