Dostupni linkovi

Ruski vojnik kazao na suđenju da nije hteo da ubije ukrajinskog civila


Ruski vojnik Vadim Šišimarin tokom suđenja za ratne zločine
Ruski vojnik Vadim Šišimarin tokom suđenja za ratne zločine

Ruski 21-godišnji vojnik rekao je sudu u petak, 20. maja, da nije želeo da ubije nenaoružanog civila i da se iskreno pokajao, iznoseći završnu reč na prvom suđenju za ratne zločine nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.

Vadim Šišimarin, komandir tenka, izjasnio se krivim za ubistvo Oleksandra Šelipova, 62-godišnjeg civila, u severoistočnom ukrajinskom selu Čupakivka 28. februara.

"Iskreno se kajem. Bio sam tada nervozan, nisam hteo da ubijem... tako se dogodilo", rekao je Šišimarin.

On je optužen da je iz automobila ispalio nekoliko hitaca iz jurišne puške u glavu civila nakon što mu je naređeno da to učini.

Advokat odbrane Viktor Ovsijanikov rekao je na suđenju da je Šišimarin ispalio metke tek nakon što je dva puta odbio da izvrši naređenje da puca i da je samo jedan od tri do četiri metka pogodio metu.

On je istakao da je Šišimarin ispalio metke iz straha za sopstvenu bezbednost dovodeći u pitanje opužnicu da je optuženi nameravao da ubije.

"Sedeo je na prozoru automobila... auto se kretao velikom brzinom sa probušenom gumom," rekao je Ovsijanikov.

"Zaključujem da je Šišimarin pucao bez cilja i nije imao nameru da ubije civila i da je naređenje izvršio ne sa ciljem da ubije osobu, već formalno, u nadi da (meci) neće pogoditi," rekao je advokat odbrane.

On je dodao da "da ne bi trebalo da ovaj mladić bude na optuženičkoj klupi, već više rukovodstvo druge zemlje za koje mislim da je krivo za pokretanje ovog rata".

Državni tužilac Andrij Sinjuk rekao je da ovi argumenti nisu promenili suštinu slučaja.

"Sud će analizirati sve dokaze i saopštiti svoju odluku. Argumenti odbrane ni na koji način ne pobijaju ono što smo mi prezentirali i ne pobijaju... krivicu samog Šišimarina," rekao je tužilac.

Sudija bi mogao da izrekne presudu u ponedeljak. Državni tužilac zatražio je doživotnu kaznu zatvora za Šišimarina.

Kremlj je saopštio da nema informacije o suđenju i da odsustvo njegovog diplomatskog predstavništva u Ukrajini ograničava mogućnost pružanja pomoći.

Ukrajina je optužila Rusiju za svirepost i brutalnost nad civilima tokom invazije navodeći da je identifikovala više od 10.000 mogućih ratnih zločina. Rusija je negirala da je ciljala civile ili umešanost u ratne zločine.

Ukrajinski glavni tužilac Irina Venediktova je prošlog meseca identifikovala 10 vojnika 64. mehanizovane pješadijske brigade Oružanih snaga Rusije, rekavši da su osumnjičeni za "okrutnost prema civilima i druge ratne zločine" u Buči, dodajući da ukrajinski istražitelji nastavljaju prikupljanje dokaza.

Povlačenje ruskih snaga iz Buče i drugih gradova u blizini Kijeva otkrilo je potresne dokaze o brutalnim ubistvima, mučenju, masovnim grobnicama i neselektivnom gađanju civila u borbama.

Savet UN za ljudska prava (UNHRC) je 12. maja velikom većinom odobrio rezoluciju o pokretanju istrage o navodima o zloupotrebama od strane ruskih trupa u oblastima Ukrajine koje su privremeno kontrolisale.

U rezoluciji UNHRC-a navode se očigledni slučajevi mučenja i seksualnog zlostavljanja, zajedno sa drugim zločinima koje je dokumentovao tim UN-a na terenu.

Izvor: Reuters

XS
SM
MD
LG