Najnovije vesti
Slobodno vreme
Njegov lik se nalazi na najvećoj srpskoj novčanici: Bio je prvi SLOBODAN u Srbiji, a njegovo ime nosi plato ispred Pravnog fakulteta

Njegov lik se nalazi na najvećoj srpskoj novčanici: Bio je prvi SLOBODAN u Srbiji, a njegovo ime nosi plato ispred Pravnog fakulteta

Prosečan Srbin najverovatnije zna imena svih ličnosti koje se nalaze na novčanicama od 10 do 5.000 dinara. Međutim, kako se novčanica sa najvećim apoenom viđa najređe, mnogi zastanu na pitanju - ko se nalazi na novčanici od 5.000 dinara?

Slušaj vest
0:00/ 0:00
Pravni fakultet Beograd Foto: O. Bunić / Ringier
Pravni fakultet Beograd

U pitanju je Slobodan Jovanović, čovek koji je prvi poneo to ime u Srbiji. Bio je potpredsednik Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije, a zatim i njen predsednik, profesor i rektor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije, profesor javnog prava i dekan Pravnog fakulteta u Beogradu. Tokom Balkanskih ratova 1912. i 1913. godine bio je šef Pres biroa pri Vrhovnoj komandi Srpske vojske.

Svoje najpoznatije delo "Istorije Srbije 1838 - 1903" pisao je čak dve decenije.

Težište njegovog naučnog zanimanja bilo je ustavno pravo, dok su se glavni istorijski radovi odnosili na politički, ustavni i diplomatski razvoj Srbije u drugoj polovini 19. veka.

Rođen 3. decembra 1869. godine u Novom Sadu, školovao se i formirao u poslednje dve decenije 19. veka, veka nacionalnog romantizma i vere u prosvećenost, nauku i progres, što je u velikoj meri imalo uticaja na njegov rad. Pravni fakultet završio je u Ženevi, da bi potom u Parizu nastavio s izučavanjem državnog prava.

U toku svoje profesorske karijere Slobodan Jovanović predaje ustavno pravo na Pravnom fakultetu pune 43 godine. Bio je i rektor Beogradskog univerziteta, redovni član Srpske akademije nauka i njen predsednik (1928–31). Na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine bio je u sastavu jugoslovenske delegacije.

Za predsednika Srpskog kulturnog kluba izabran je 1936. godine. Tokom 1942–43. godine Slobodan Jovanović je bio predsednik jugoslovenske vlade u izbeglištvu, zbog čega mu je 1946. godine suđeno u odsustvu, kada mu je oduzeto državljanstvo i celokupna imovina.

Od 1941. godine živeo je u Londonu, gde je i umro 12. decembra 1958. godine, u izgnanstvu koje mu je bilo nametnuto.

Tokom celog života neumorno je radio. Među njegova značajnija dela spadaju: O Suverenosti, Osnovi pravne teorije o državi, Engleski parlamentarizam, Iz istorije političkih doktrina, Političke i pravne rasprave, Ustavno pravo Kraljevine Srbije.

Pročitajte još

Počasni ili dopisni član niza naučnih i književnih institucija u inostranstvu, Slobodan Jovanović je jedan od naših najvećih političara i državnika 20. veka, istoričar, književnik, filozof, diplomata i naš najveći i najcenjeniji teoretičar prava.

Slobodan Jovanović umro je u Londonu 12. decembra 1958. gde je i sahranjen, u izgnanstvu koje mu je bilo nametnuto, bez državljanstva i svoje domovine. Rehabilitovan je tek 2007. godine odlukom Okružnog suda u Beogradu, a 2011. uz najveće počasti njegovi posmrtni ostaci preneti su u Beograd, gde je sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju.

Ime Slobodana Jovanovića nosi plato ispred Pravnog fakulteta u Beogradu, a njegov lik nalazi se na najvećoj novčanici Narodne banke Srbije od pet hiljada dinara.