Dostupni linkovi

G7 o pomoći Ukrajini, inflaciji i snabdevanju hranom


Srušene zgrade u Mariupolju
Srušene zgrade u Mariupolju

Finansijski lideri G7 će se fokusirati na samitu u četvrtak i petak, 19. i 20. maja, kako da pomognu Ukrajini da pokrije budžetske troškove, uz rekonstrukciju nakon rata. Rast inflacije na globalnom planu, klimatske promene, lanci snabdevanja i poskupljenje hrane takođe su visoko na dnevnom redu.

Ministri finansija i guverneri centralnih banaka Sjedinjenih Država, Japana, Kanade, Britanije, Nemačke, Francuske i Italije - G7 - održaće razgovore dok se Ukrajina, koju je Rusija napala 24. februara, nastoji da se odbrani.

Rat u Ukrajini primorava zapadne lidere da preispitaju višedecenijske odnose sa Rusijom ne samo u pogledu bezbednosti, već i energetskih, prehrambenih i globalnih saveza za snabdevanje, od mikročipova do retkih metala.

"Ukrajina zasenjuje ove sastanke. Ali postoje druga pitanja o kojima se mora razgovarati," rekao je zvaničnik G7, koji je tražio da ostane neimenovan, dodajući da su dug, međunarodno oporezivanje, klimatske promene i globalno zdravlje teme za raspravu.

Ukrajina procenjuje da joj je potrebno 5 milijardi dolara mesečno da bi isplaćivala plate javnih službenika i administracija radila uprkos svakodnevnom razaranju koje čine ruske snage.

Rusija svoje akcije u Ukrajini naziva „specijalnom operacijom“ čiji cilj nije okukpacija ukrajinske teritorije, već uništavanje njenih vojnih resursa i eliminacija “neonacista”.

Kratkoročni finansijski paket koji će dogovoriti G7 pokrio bi tromesečne potrebe Ukrajine.

Evropska komisija ponudila je u sredu do 9 milijardi evra (9,44 milijarde dolara) zajmova Ukrajini, finansiranih iz zaduživanja koja garantuju vlade članice evropskog bloka, za pokrivanje potreba Kijeva do kraja juna.

Komisija je takođe predložila osnivanje fonda neodređene veličine grantova i zajmova za Ukrajinu, koje bi eventualno zajednički pozajmila EU, kako bi se finansirala rekonstrukcija zemlje nakon završetka rata.

Neki ekonomisti procenjuju da će za to biti potrebno između 500 milijardi evra i 2 triliona evra (524 milijarde do 2,09 triliona dolara), pri čemu se procene često menjaju u zavisnosti od dužine sukoba i obima razaranja.

Imajući u vidu te troškove, EU razmatra ne samo novi projekat zajedničkog zaduživanja, po uzoru na fond za oporavak od pandemije, već i konfiskaciju sada zamrznute ruske imovine u EU, kao izvore finansiranja.

Neke zemlje poput Nemačke, međutim, kažu da bi ta ideja, iako politički interesantna, bila na klimavim pravnim osnovama.

Američki zvaničnici naglašavaju da je prerano za planiranje finansiranja za masivni plan obnove Ukrajine. Vašington želi da se razgovori fokusiraju na ispunjavanje neposrednih budžetskih potreba Kijeva u naredna tri meseca.

"Na kraju krajeva, ove potrebe za obnovom se tiču budućnosti," rekao je zvaničnik američkog Ministarstva finansija. "Zbog toga smo više fokusirani na budžetske potrebe Ukrajine u naredna tri meseca nego na rekonstrukciju, Maršalove planove i konfiskaciju imovine," kazao je ovaj zvaničnik.

Izvor: Reuters

XS
SM
MD
LG