DENACIFIKACIJA VOJSKE

Nacistički simbol (crno sunce) na uniformama pojedinih ukrajinskih vojnika, koji je objavio čak i NATO, igrom slučaja dao je i simbolično objašnjenje Putinove denacifikacije Ukrajine.

 

Jedan detalj na uniformama ukrajinskih vojnika, teško uočljiv i prepoznatljiv samo upućenima, pokrenuo je ovih dana polemiku na društvenim mrežama, a potom i u medijima, da li zaista treba denacifikovati ukrajinsku vojsku, kako to zahteva Vladimir Putin.

crno sunce

Zahvaljujući fotografijama ukrajinskih vojnika sa simbolom „crno sunce”, koje su počele da se pojavljuju na društvenim medijima, a za objavljivanje jedne od njih zaslužan je upravo NATO, pokrenuta je rasprava o upotrebi ovog nacističkog simbola i tome kako se on našao na uniformama ukrajinskih vojnika. Tako je tri nedelje posle početka rata u Ukrajini Putinov cilj denacifikacije ukrajinske vojske dobio svoje konkretno objašnjenje.

Želeći da ženama iz Ukrajine čestita 8. mart, NATO je na svom tviter nalogu objavio kolaž fotografija žena koje obavljaju različite poslove. Na jednoj slici nalazi se devojka koja na uniformi nosi simbol „crnog sunca”, „sunčanog točka”, koji su koristili nacisti i u nekim svojim obredima satanisti. Sastoji se od dva kruga u kojima je simetrično raspoređeno dvanaest simbola sunčevih zraka, sličnih simbolima koje je koristio SS u svom logotipu. Pošto su reagovali korisnici na „Tviteru”, upozoravajući da je to nacistički simbol, NATO je tvit uklonio sa svog naloga. Portparol alijanse je za Bi-Bi-Si, koji je prvi objavio ovu vest, rekao da je objava s fotografijom, koja je preuzeta iz arhive jedne međunarodne organizacije, uklonjena kada su shvatili da „sadrži simbol koji ne možemo da potvrdimo kao zvaničan”.

black_sun

Na drugoj fotografiji, koju je napravila ukrajinska foto-reporterka Anastasija Vlasova, a na „Tviteru” je objavio „Geti imidžiz”, simbol „crnog sunca” se vidi na opremi ukrajinskog vojnika koji pomaže pri evakuaciji civila u blizini Kijeva. Britanska agencija piše da simbol u drugačijim verzijama koriste različite kulture širom sveta, među njima drevne nordijske i keltske zajednice. Takođe, citira američku organizaciju ADL, koja se bori protiv antisemitizma, da se ne sme odmah pretpostaviti da simbol nužno označava rasizam ili „belu nadmoć”, ali da „crno sunce” jeste jedan od nekoliko evropskih simbola koje su preuzeli nacisti u pokušaju da stvore idealizovanu arijevsku rasu.

Bi-Bi-Si navodi i izveštaj organizacije za zaštitu ljudskih prava „Fridom haus”, u kom se navodi da se „crno sunce” često koristi u Ukrajini kao simbol ekstremne desničarske ideologije i da je sastavni deo vojnih oznaka bataljona „Azov”, „nacionalističkog bataljona koji se borio protiv proruskih separatističkih grupa na istoku zemlje”. Ovaj bataljon su u početku činile dobrovoljne ekstremne snage, ali je potom uvršten u redovan sastav ukrajinske armije, a naređenja prima od komandanata Nacionalne garde.

Simbol „crnog sunca” koriste neofašisti, neonacisti, ekstremne desničarske organizacije i pripadnici grupa i pokreta koji smatraju da je bela rasa nadmoćna i jedina vredna opstanka. Simbol se često pojavljuje na njihovim zastavama, majicama, posterima, veb-stranicama i u ekstremističkim publikacijama koje se dovode u vezu s takvim grupama. Podaci ukazuju da savremene ekstremno desničarske grupe ovaj simbol često nazivaju i „sunčani točak”.

Istorijat kaže da je Hajnrih Himler – komandant SS jedinica i drugi najmoćniji čovek nacističke Nemačke, koji je bio zadužen za osmišljavanje i rukovođenje sprovođenjem „konačnog rešenja jevrejskog pitanja” – zaslužan za uvođenje ovog simbola kao nacističkog. On je 1933. godine kupio zamak Vevelzburg u blizini Paderborna u Nemačkoj kako bi u njemu napravio ekskluzivni centar SS-a. Himler je naredio da se zamak proširi i obnovi u ceremonijalne svrhe. Tada je na belom mermernom podu „generalske dvorane” napravljen ovaj simbol sa 12 tamnozelenih granitnih „sunčevih zraka”, poput onih koji su korišteni u logotipu SS-a.

Posle Drugog svetskog rata brojne grupe i pojedinci krajnje desnice koristili su ovaj simbol u svojoj propagandi. Jedan od takvih primera je i terorista Brenton Tarant, koji je 2019. godine tokom molitve u džamiji napao vernike u australijskom gradu Krajstčerču, ubivši 51 osobu i ranivši njih 40.

Izvor: Politika.rs