BANJALUKA - Savez amaterskih kulturno-umjetničkih društava (SAKUD RS) održao je seminar za rukovodioce folklornih ansambala u periodu od 18. do 20. februara u prostorijama Radničkog kulturno-umjetničkog društva "Pelagić" u Banjaluci, a rukovodioce još jedan seminar na istom mjestu očekuje u periodu od 11. do 13. marta tekuće godine.
Oba seminara podržali su Ministarstvo prosvjete i kulture RS, a ovaj drugi i Fond za izbjegla i raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu iz Novog Sada.
Ovim povodom Momčilo Vesović, predsjednik SAKUD RS, govorio je kako o samim seminarima, tako i o ulozi saveza na čijem je čelu u očuvanju nematerijalne kulturne baštine Republike Srpske.
"SAKUD RS ima planski osmišljenu edukaciju rukovodilaca folklora koji rade sa djecom i odraslima. Sve s ciljem sinhronizacije i pravilne prezentacije naše kulturne baštine. U tom smislu, ove godine predviđena su zasada tri seminara. Jedan je već održan. To je bilo 18, 19. i 20. februara u prostorijama RKUD "Pelagić". Na seminaru je učestvovalo oko 40 rukovodilaca folklora iz cijele Republike Srpske", kaže Vesović. Na seminaru je, kako kaže, stručno obrađena tema "Pjevačka i igračka tradicija Podrinja".
"Zatim, rađena je tema labanotacije, to je učenje zapisa narodnih igara i bila je tema 'Uloga kulturno-umjetničkih društava u očuvanju narodne tradicije'. Teme su osmišljene na način da upoznamo rukovodioce sa pjevačkim kulturnim nasljeđem Republike Srpske. Ovoga puta izabrano je Podrinje. Predavači su bili prof. dr Irena Medar Tanjga, master Sanja Pupac i diplomirani etnomuzikolog Sofija Vučićević", otkriva Vesović. On ističe kakav je rukovodilac potreban da bi KUD na čijem je čelu bio kvalitetan i da bi na ispravan način prezentovao tradiciju.
"Da bi čovjek postao rukovodilac folklornog ansambla, nije dovoljno da bude samo dobar igrač, potrebno je da rukovodioci budu i edukovani, da odlaze na seminare, da pravilno uče igračke obrasce pojedinih etno-koreoloških zona kako bi to znanje mogli da prenesu djeci u sali, omladincima, srednjoškolcima, studentima i svima koji se nalaze u KUD-ovima. Ako nema učenog rukovodioca jednog ansambla, odnosno u folkloru, onda obično taj ansambl nije kvalitetan ili pogrešno prezentuje našu kulturnu tradiciju. Zbog toga je Savez tu da vrši edukaciju i da vrši određene korekcije, da uočava gdje su propusti", jasan je Vesović.
Predsjednik SAKUD RS priča da modernizacija života i tehnologija koja se pojavljuje u svim sferama naših života, ostavlja sve ono što smo ranije koristili, pa tako i tradiciju u zapećku. Uprkos tome, dodaje on, omladina je zainteresovana za tradiciju.
"Tradicija je živa stvar. Omladina je jako zainteresovana za tradiciju, jer se okuplja u kulturno-umjetničkim društvima. Zbog toga Savez i održava određene smotre da bi privukao mlade i okupio ih na način da se naša tradicija očuva i na pravilan način prezentuje", govori Vesović.
Podsjeća da je tokom prošle godine SAKUD RS stekao dva značajna statusa i to status reprezentativnog udruženja u oblasti umjetničke interpretacije kulturnog nasljeđa Republike Srpske i status od javnog interesa za Republiku Srpsku.
"U tom smislu mi ćemo ove godine pojačati naš rad. U Banjaluci, u osnovnoj školi 'Aleksa Šantić' zajedno smo udruženi sa Fondom za izbegla i raseljena lica iz Novog Sada i sa Ministarstvom prosvjete i kulture Republike Srpske, gdje realizujemo projekat očuvanja srpske kulture i tradicije kroz seminare koji će obuhvatiti objašnjenja šta je to narodna igra, kako se radi sa djecom i inače kako se stvaraju koreografije. Tu imamo niz tema", pojašnjava Vesović.
Vesović navodi da u Republici Srpskoj danas djeluje blizu dvije stotine kulturno-umjetničkih društva, da ih je, nažalost, mnogo na granici kiča, te da je stoga uloga SAKUD RS veoma bitna.
"Nekoliko je važnih komponenata našeg djelovanja, ali prije svega najbitnije su edukativna i promotivna komponenta. Mislim da nadležni ne poklanjaju dovoljno pažnje očuvanju narodne tradicije. Međutim, nas podržavaju, i na tome smo zahvalni, Ministarstvo prosvjete i kulture RS i određene lokalne zajednice, tako da mi sve češće i ostvarujemo saradnju sa lokalnim zajednicama, pošto su i oni nosioci finansiranja KUD-ova. Putem saradnje sa lokalnim zajednicama poboljšavamo rad i uslove rada KUD-ova. To je nešto što je trajni zadatak Saveza i mi na tome intenzivno radimo", zaključuje Vesović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.