Svijet

Ukrajina: Svaka varnica može dovesti do nepopravljivih posljedica

Ukrajina: Svaka varnica može dovesti do nepopravljivih posljedica
Foto: Tanjug | Svaka varnica može dovesti do nepopravljivih posljedica

KIJEV - Raspletu ukrajinskog čvora i dalje se ne nazire kraj. Vlasti samoproglašene Narodne Republike Lugansk (LNR) saopštile su danas da su dva civila poginula u pokušaju oružanih snaga Ukrajine da se probiju kod sela Pionerskoje, nedaleko od granice s Rusijom, a u Voronješkoj oblasti u Rusiji proglašena je vanredna situacija zbog priliva građana koji se evakuišu iz oblasti u kojima su tenzije najizraženije.

Za to vrijeme nastavljaju se optužbe Vašingtona da se Moskva sprema za rat, uprkos konstantnim odgovorima da to nije istina.

Britanski premijer Boris Džonson otišao je danas i korak dalje, navodeći da Rusija planira nešto što bi mogao biti po obimu najveći rat u Evropi od 1945. godine. Zaprijetio je da će SAD i Velika Britanija onemogućiti ruskim kompanijama pristup američkim dolarima i britanskim funtama ukoliko Kremlj naredi invaziju na Ukrajinu.

S druge strane, portparol Kremlja Dmitrij Peskov poručio je danas da je Rusija, koja je preživjela toliko ratova, posljednja država u Evropi koja uopšte želi da izgovori riječ "rat".

"Moskva poziva Zapad na razum. Pozivamo vas da se zapitate koja je svrha da Rusija nekoga napada? Pozivamo vas da se sjetite istorije. Pa, tako da kažem, neki na Zapadu ne stoje baš dobro sa istorijom, kao što smo se nedavno uvjerili. Ali podsjećamo vas da Rusija nikada tokom svoje istorije nije nikoga napala", rekao je on za TV Rusija 1.  Dodao je da predsjednik Rusije Vladimir Putin ne obraća pažnju na zapadne izjave o datumima navodne ruske invazije na Ukrajinu, ali je istakao da je to element provokacije i da dovodi do eskalacije tenzija.

Upozorio je da su tenzije na liniji dodira u Donbasu eskalirale do maksimuma i da svaka varnica ili manja planirana provokacija može dovesti do nepopravljivih posljedica.

Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, smatra da ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski ne shvata da Zapadu nije potrebna jaka Ukrajina.

"Nerazumijevanje predsjednika Ukrajine da Zapadu nije potrebna jaka njegova zemlja i diskusije o tome zašto se novac daje samo pod uslovima da Kijev sprovede reforme, katastrofa je državnosti", napisala je danas Zaharova na Telegramu.

Kako bi dokazao da je spreman da sarađuje s ciljem rješavanja krize, Zelenski je u subotu pozvao Putina da se sastanu i razgovaraju.

"Ne znam šta predsjednik Ruske Federacije želi, tako da predlažem sastanak", kazao je Zelenski na minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, gdje se sastao i s američkom potpredsjednicom Kamalom Haris, prenijela je agencija AP.

Ukrajinski predsjednik je dodao da Rusija može da izabere lokaciju sastanka.

"Ukrajina će nastaviti da slijedi samo diplomatski put radi mirnog rješenja", naveo je Zelenski, koji je na toj konferenciji kazao da bi Ukrajina mogla da odustane od svog višedecenijskog statusa nenuklearne nacije i anulira odluku koju je donijela kada se odrekla svog atomskog oružja poslije raspada Sovjetskog Saveza.

Istakao je da se Ukrajina 1994. godine pridružila Budimpeštanskom memorandumu i odrekla se svog nuklearnog naoružanja u zamjenu za bezbjednosne garancije, sugerišući da bi taj potez mogao biti poništen u slučaju prijetnje od susjedne Rusije, prenila je "Russia Today".

Stoltenberg: Ako hoćete manje NATOa, dobićete više

Ako Rusija želi da nas podijeli, dobiće, zapravo, potpuno suprotno, dobiće kohezivniju Sjevernoatlantsku alijansu, izjavio je generalni sekretar NATOa Jens Stoltenberg proteklog vikenda na minhenskoj konferenciji o bezbjednosti.

"Ako Rusija želi manje snaga NATOa kod svojih granica, dobiće suprotno  dobiće više NATOa", rekao je on.

Ponovo je pozvao Rusiju da povuče svoje snage s granica Ukrajine i otpočne diplomatske pregovore u cilju rješavanja krize.

Makron i Putin razgovarali skoro dva sata

Predsjednik Francuske Emanuel Makron razgovarao je danas s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom o krizi u Ukrajini.

"Telefonski razgovor s predsjednikom Putinom trajao je jedan sat i 45 minuta", navela je Jelisejska palata.

Poslije Putina, Makron je trebalo da telefonski razgovara i s predsjednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim. Prema navodima francuskog predsjedništva, novi razgovor Putina i Makrona, poslije njihovog sastanka 7. februara u Moskvi, predstavlja posljednje moguće i neophodne napore da se izbjegne veliki sukob u Ukrajini, prenijeli su francuski mediji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije