1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Mediji

Ruski TV-rat protiv Ukrajine: uvod u stvarni sukob?

15. februar 2022.

Rusi ne bi bili iznenađeni ako Rusija napadne Ukrajinu. Državni mediji godinama su pripremali teren, nazivajući Ukrajince „nacistima“ i „neprijateljima“ Rusije. Putin govori i o naznakama genocida na istoku Ukrajine.

https://p.dw.com/p/471Us
Foto: Alexander Nemenov/AFP/Getty Images

Da li građani Rusije žele rat protiv Ukrajine? To se pitanje vrti otkako su ruske trupe raspoređene na granici sa Ukrajinom. I to je pitanje koje je za Denisa Volkova veoma osetljivo.

Razmišlja na trenutak prije nego što daje odgovor. „Nismo tako postavili pitanje“, kaže za DW taj istraživač javnog mnjenja iz poznatog moskovskog centra „Levada“. Potom dodaje: „To je marginalan stav. Možda neko i tako razmišlja, ali malo je onih koji stvarno žele i pozivaju na rat.“Ovde pronađite sve naše tekstove o krizi u Ukrajini 

Anketa: 40 odsto misli da je rat moguć

U ruskim medijima, međutim, to nije tabu-tema. Naprotiv. Desni populista i poslanik u skupštini Vladimir Žirinovski, rado viđen gost u političkim tok-šou emisijama, već godinama naglas razmišlja o napadu na Ukrajinu. U jednom intervjuu za novine krajem decembra on se založio za korišćenje „vojne sile“ ako Ukrajina ne odgovori na bezbednosne zahteve Rusije.

Vladimir Žirinovski, desni populista
Vladimir Žirinovski, desni populista Foto: Reuters/S. Pivovarov

Pre nekoliko godina Žirinovski je u emisiji na državnom kanalu „Rossija 1“ maštao o nuklearnoj bombi koja bi bila bačena na rezidenciju tadašnjeg ukrajinskog predsednika Petra Porošenka u Kijevu. I na društvenim mrežama, ljudi se na sličan način poigravaju takvim razmišljanjima i spekulišu o „oslobađanju Ukrajine“, kako je to nedavno tvitao jedan ruski novinar.

Nejasno je koliko je takvo raspoloženje rašireno u ruskom društvu. Ne bi svi od otprilike 7,5 odsto onih koji su 2021. glasali za stranku Žirinovskog LDPR pozdravili rat protiv Ukrajine. Denis Volkov zna i druge podatke i oni ga teraju na razmišljanje: 36 odsto Rusa smatra „prilično verovatnim“ da bi trenutne napetosti mogle da dovedu do rata između Rusije i Ukrajine. Četiri odsto njih čak smatra da je takav rat „neizbežan“ – ako je verovati istraživanju javnog mnjenja koje je „Levada“ sprovela krajem prošle godine.

Denis Volkov, istraživač javnog mnjenja
Denis Volkov, istraživač javnog mnjenjaFoto: privat

„To je više nego inače, taj broj je veoma porastao“, kaže Volkov. „Većina ne želi rat, boji ga se, ali ima osećaj da je rat blizu.“

Odgovornost za rat prebačena je na Zapad. Ako bi došlo do rata sa Ukrajinom, svaki drugi Rus bi za to okrivio SAD i zemlje NATO, a 16 odsto bi krivilo Ukrajinu. Samo četiri odsto stanovnika Rusije smatralo bi da je njihova zemlja ratni huškač, odnosno pokretač rata sa Ukrajinom.

Kako je Ukrajina postala stalna tema u ruskim medijima?

Takva mišljenja odražavaju sliku koja godinama kruži ruskim medijima, a koja se posebno širi na državnoj televiziji. „Ta tema (Ukrajina i mogući rat) do građana dolazi putem televizije, koja je za dve trećine Rusa najvažniji izvor informacija“, kaže Volkov.

Ukrajina je godinama stalna tema na ruskoj televiziji. Intenzivno izveštavanje počelo je nakon „Narandžaste revolucije“ u Ukrajini 2004. godine, koju je Kremlj doživeo kao državni udar za koji je nadahnuće dao Zapad. Do tada su se Ukrajina i Ukrajinci još uvek smatrali „strateškim partnerima“ i „braćom“.

Na „Narandžastu revoluciju“ u Kijevu (arhivska fotografija iz oktobra 2004.) u Moskvi se gledalo sa sumnjama
Na „Narandžastu revoluciju“ u Kijevu (arhivska fotografija iz oktobra 2004.) u Moskvi se gledalo sa sumnjamaFoto: Sergey Dolzhenko/picture-alliance/dpa

Ruski rat protiv Gruzije 2008, u kojem je Ukrajina podržala Tbilisi, bio je još jedna prekretnica. Ubrzo nakon toga ideja o ratu u Ukrajini ušla je u ruski, ali i ukrajinski medijski prostor. Objavljeno je nekoliko stručnih knjiga koje proriču „pad projekta zvanog Ukrajina“. U to vreme se činilo da su takve knjige proizvod maloumnih.

Zaštita Rusa u Ukrajini kao osnovna teza

Uoči aneksije Krima 2014. Ukrajina je bila na svim kanalima u Rusiji. Kao i 2004, protesti opozicije predstavljeni su kao državni udar. Izveštaji o navodnoj opasnosti za Ukrajince koji govore ruski jezik sve više su stavljani u prvi plan. S time se u velikoj meri preterivalo: nije bilo ni napada, ni pretnji „ukrajinskim Rusima“, s izuzetkom nekolicine desnih populista. Za predsednika Vladimira Putina, međutim, to je bio razlog za aneksiju. Šef Kremlja je, nakon pripajanja Krima, rekao da je hteo da zaštiti Ruse.

Otada je izveštavanje o Ukrajini, nakon unutrašnjopolitičkih događaja, jedna od centralnih tema u ruskim medijima. Mnogi posmatrači pokušavali su da odgonetnu šta se krije iza takvog izveštavanja o Ukrajini i gledajući unazad to sada deluje kao pokušaj stavljanja javnog mnjenja u svojevrsni „stend-baj-modus“, odnosno stanje pripravnosti u slučaju sukoba.

Borbe u istočnoj Ukrajini 2015.
Borbe u istočnoj Ukrajini 2015.Foto: Imago/Itar-Tass/N. Muravyev

Ukrajina kao „marioneta Zapada i neprijatelj Rusije“

Važan sastavni deo mnogih tok-šou emisija su ukrajinski „eksperti“ koje vređaju i nazivaju „idiotima“. Osnovne teze se godinama ne menjaju: Ukrajina je slaba, propala država u kojoj ukrajinski „nacisti“ određuju i diktiraju dnevni red. Ili ovo: Ukrajina je „marioneta Zapada“ i „neprijatelj Rusije“. Rezultat svega je zamor od Ukrajine, koji konstatuju istraživači javnog mnjenja poput Denisa Volkova. Ali i ovo: Ukrajina, kako pokazuju ankete, zauzima drugo mesto na listi zemalja „neprijatelja Rusije“ – iza SAD, a ispred Velike Britanije.

Tokom aktuelne krize u ruskim medijima ponovno se čuju pozivi na zaštitu „Rusa“ u Ukrajini. Misli se pritom na Ukrajince koji govore ruski jezik i žive na jugu i istoku zemlje, a pre svega na stanovnike separatističkih republika Donjeck i Lugansk. Stotine hiljada njih je od 2019. dobilo rusko državljanstvo. Krajem decembra 2021. predsednik Putin prvi put je govorio o naznakama „genocida“ u istočnoj Ukrajini. Separatisti su već najavili da bi mogli da potraže od Rusije vojnu pomoć. Bio bi to razvoj događaja koji bi naišao na plodno tlo u ruskim medijima.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.