Dostupni linkovi

Ubistvo djeteta u sirijskom kampu Al-Hol poziv na međunarodnu akciju


Kamp Al-Hol, 2021.
Kamp Al-Hol, 2021.

Najmanje jedno dijete je ubijeno, a troje ozlijeđeno u pucnjavi policijskih snaga sirijsko-kurdske autonomne uprave, u ponedjeljak, 7. februara, u kampu Al-Hol, na sjeveroistoku zemlje, potvrdio je Amnesty International (AI). Povrijeđene su i tri žene.

Asajiš, kurdske snage koje kontroliraju prostrani kamp na sjeveroistoku Sirije i drže ga zatvorenim, iz nejasnih razloga, piše AI, otvorio je vatru na žene i djecu unutar Aneksa, dijela kampa u kojem su smještene sve žene i djeca iz stranih zemalja (osim Iraka i Sirije), prema pojedincima koji poznaju situaciju u logoru.

"Smrt djeteta u Al-Holu šalje jeziv podsjetnik svijetu na mučne uvjete u kojima deseci hiljada djece već godinama žive. Sramotno međunarodno nepostupanje prema sudbini ove djece ima posljedice. U ovom slučaju to je rezultiralo strijeljanjem djece", rekla je Diana Semaan, istraživačica Amnesty Internationala za Siriju.

"Države s državljanima u Al-Holu moraju poduzeti značajne mjere kako bi okončale užase u kampu i vratile u domovinu desetke hiljada djece koja tamo žive. Vlade moraju prestati ignorirati svoje međunarodne obaveze o ljudskim pravima i poduzeti sve mjere kako bi podržale pravo svakog djeteta na život, opstanak i razvoj".

Amnesty International poziva Autonomnu upravu da pokrene brzu i učinkovitu istragu incidenta s pucnjavom, pusti svu djecu koja su proizvoljno zadržana i prekine praksu odvajanja djece od njihovih majki i skrbnika.

"Međunarodna zajednica mora podržati Autonomnu upravu u zaštiti života i prava djece u kampu Al-Hol i osigurati da se sirijska djeca, njihove majke i skrbnici mogu vratiti na sigurno", poručili su.

Odgovarajući na izvješća da je najmanje jedno strano dijete ubijeno u incidentu u aneksu Al-Hola, u ponedjeljak, 7. februara, Sonia Khush iz Save the Childrena u Siriji je rekla je kako su zgroženi, te da je "najnoviji incident oštar podsjetnik na opasnosti s kojima se djeca svakodnevno susreću u kampu. Al Hol nije mjesto za djecu".

Kurdske snage su rekle da su žene u kampu pokušale oteti jednu od stražarica i da je pri tome izbio požar i neredi u kojima je nastradalo dijete.

Aneks za strane državljane u kampu Al-Hol, u kojemu su oko 2.000 žena i 8.000 djece, smatra se mjestom u kojem je i dalje veliki broj pristalica terorističke grupe "Islamska država".

Oko 50.000 Sirijaca i Iračana također se nalazi u Al-Holu. Gotovo 20.000 njih su djeca.

Užasni uvjeti u kampovima

Od 2019. godine, kada je okončan sukob s oružanom grupom "Islamska država" u Siriji, oko 60.000 Sirijaca, Iračana i državljana trećih zemalja, uglavnom žena i djece, zatočeno je u kampu Al-Hol bez pristupa propisanom postupku, navodi Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava.

U kampu su smješteni pojedinci različitog stepena pripadnosti IS-u, ali i hiljade pojedinaca bez ikakve povezanosti koji su hrlili u logor bježeći od sukoba.
Tokom posljednje dvije godine, djeca u kampu Al-Hol živjela su u užasnim uvjetima, bez odgovarajućeg pristupa hrani, čistoj vodi i osnovnim uslugama poput zdravstvene skrbi i obrazovanja.

Autonomna uprava samovoljno pritvara dvanaestogodišnje dječake, odvaja dvogodišnju djecu od njihovih skrbnika i ograničava pristup zdravstvenoj skrbi.
Povećani dječiji rad, nasilje i ubojstva ozbiljno su utjecali na rast i razvoj djece.

UNICEF se susreo s djecom zatvorenicima koja su preživjela napad na zatvor za militante "Islamske države"

Krajem januara stotine djece držane u pritvorskom centru za odrasle u Hasaki bile su zarobljene s ograničenim pristupom hrani i medicinskoj pomoći tokom deset dana razmjene vatre između Sirijskih demokratskih snaga (SDF) i IS-a.
Prema UNICEF-u, djeca se i dalje drže u zatvorima za odrasle u teškim životnim uvjetima.

"Unatoč nekim od osnovnih usluga koje sada postoje, situacija ove djece je nevjerovatno nesigurna. Djeca uopće ne bi trebala biti tamo. UNICEF trenutno radi na hitnom pružanju sigurnosti i skrbi za djecu, dok nastavljamo pozivati sve sudionike da hitno pronađu dugoročna rješenja u najboljem interesu djece", saopćili su iz UNICEF-a.

Navedeno je da UNICEF priznaje napore lokalnih vlasti da stabiliziraju situaciju u zatvoru i izvan njega.

"UNICEF potvrđuje da je spreman pomoći u podršci za pronalazak sigurnog mjestu na sjeveroistoku Sirije za brigu o najranjivijoj djeci – od kojih su neka od 12 godina. Djeca nikada ne bi smjela biti u pritvoru zbog povezanosti s naoružanim skupinama. Djecu koja je povezana s oružanim skupinama i koju regrutiraju uvijek treba tretirati kao žrtve sukoba", saopćili su.

"UNICEF nastavlja pozivati na hitno oslobađanje djece u zatvoru Ghwayran i svim pritvorskim centrima na sjeveroistoku Sirije, te na njihovu predaju djelatnicima zaštite djece. Pozivamo države da vrate djecu u matične zemlje, u skladu s njihovim najboljim interesima", rekli su, dodajući da je UNICEF spreman olakšati brzu i sistemsku repatrijaciju strane djece i reintegraciju djece u Siriji u njihove zajednice.

"Vrijeme je za djelovanje sada. Za desetke hiljada djece zarobljene na sjeveroistoku Sirije, svaki dan je važan. Trenutni tempo repatrijacije i reintegracije djece zaglavljene na sjeveroistoku Sirije je prespor. Ovo je neprihvatljivo", zaključili su iz UNICEF-a.

U zatvorima na sjeveroistoku Sirije smješteni su osumnjičeni militanti "Islamske države" nakon što je grupa teritorijalno poražena 2019. godine.

Dječaci su naknadno odvođeni iz kampova, gdje su bili s majkama, u zatvore, pod izgovorom da im je potrebna rehabilitacija.

HRW: Nepoznata sudbina stotina dječaka zarobljenih u opsadi

Oružane snage pod vodstvom Kurda na sjeveroistoku Sirije trebale bi osigurati humano postupanje prema svim muškarcima i dječacima koje su evakuirali ili ponovno zarobili iz zatvora koji je "Islamska država" napala i držala pod opsadom nekoliko dana, saopćio je Human Rights Watch 5. februara.

Međunarodna organizacija upozorava da bi regionalni borci, ali i američke i britanske snage koje ih podržavaju, trebale procijeniti jesu li njihove snage poštivale ratne zakone tokom operacija za ponovno zauzimanje zatvora i poduzele sve izvedive mjere za zaštitu civila tokom operacija pronalaska pripadnika "Islamske države" i odbjeglih zatočenika.

Militanti su napali zatvor 20. januara. Kurdske Sirijske demokratske snage (SDF) priopćile su da su 30. januara nakon bitke vratile punu kontrolu nad zatvorom.

U zatvoru je bilo oko 4.000 muškaraca osumnjičenih da su bili militanti "Islamske države", uključujući 700 dječaka, većinom iz Sirije i Iraka, i desetak drugih zemalja.
Stranci su gotovo tri godine nezakonito zatočeni u teškim uvjetima, ocjenjuje HRW.

"Sirijske demokratske snage počele su evakuirati muškarce i dječake iz opkoljenog zatvora prije nekoliko dana, ali svijet još uvijek nema pojma koliko ih je živih ili mrtvih", rekla je Letta Tayler, pomoćnica ravnatelja za krizne situacije i sukobe Human Rights Watcha.

"Pritvorske vlasti na sjeveroistoku Sirije trebale bi prekinuti šutnju o sudbini ovih zatočenika, uključujući stotine djece koja su bila žrtve 'Islamske države'."

Demokratska snage bi trebale odmah dopustiti međunarodnim humanitarnim skupinama da posjete zatočenike i pruže im neophodnu skrb.

Trebali bi javno objaviti koliko je zatočenika, uključujući djecu, ubijeno, ranjeno i evakuirano tokom bitke za ponovnu kontrolu zatvora.

Koalicija protiv "Islamske države" predvođena SAD-om rekla je da se zatočenici drže u sigurnijoj ustanovi, za koju su dva izvora rekla za Human Rights Watch da je novi zatvor koji financira Ujedinjeno Kraljevstvo u blizini zatvora koji je napadnut.
Oko 300 zatočenika prebačeno je 24. januara u zatvor Alaya u gradu Kamišli, priopćeno je iz Informativnog centra Rojava za Human Rights Watch, ali nije jasno jesu li ostali tamo.

"Svi su na sigurnim mjestima. Dobivaju dobru skrb", rekao je za Human Rights Watch Siyamend Ali, medijski zapovjednik SDF-a, ali nije naveo nikakve detalje.
Sirijske demokratske snage priopćile su da su militanti koristili zatočene dječake kao živi štit tokom desetodnevne bitke te da su poduzeli korake da zaštite djecu u svojim protunapadima na zatvor, ali nisu pojasnili koji su to koraci.

Izvještaji o ubijenoj djeci

Usred zatvorske bitke, dvojica stranih zatočenika koji su još uvijek bili u zatvoru rekli su Human Rights Watchu da su mnogi zatočenici ubijeni u borbama, uključujući djecu.

Kanadski zatočenik rekao je kako vjeruje da je ubijeno "desetke" djece i opisao dijete koje mu je krvarilo u naručju.

Sedamnaestogodišnji australski dječak koji je rekao da je pogođen u glavu i ruku u zračnom napadu procijenio je da je najmanje 15 do 20 djece ubijeno, uključujući dvoje prijatelja tinejdžera za koje je rekao da su oboreni ispred njega.

"Samo sam sjedio u svojoj ćeliji i dogodila se eksplozija", rekao je australski dječak u paničnoj poruci usred opsade.
Tražio je da se ne identificira po imenu, ali Human Rights Watch je potvrdio njegov identitet.

"Pucalo se na našu zgradu [ćelijski blok]. Istrčao sam s prijateljima i na putu su moji prijatelji poginuli ispred mene, 14-godišnjak, 15-godišnjak…"

"Nastavio sam trčati", rekao je australski dječak, ali "ozlijedio sam glavu i ruku. Izgubio sam puno krvi".

Dječak je rekao da je vidio "mnogo tijela, mrtva tijela i mnogo ozlijeđenih ljudi koji vrište od boli".

Dodao je: "Ovdje nema liječnika, nema nikoga ko mi može pomoći. jako se bojim. Trebam pomoć. Molim vas".

Kanađanin, kao i zatvorenik koji se opisao kao 18-godišnji američki državljanin, rekli su za Human Rights Watch da su muškarci i dječaci u zatvoru ostali bez hrane, vode za piće i lijekova.

"Umiremo od gladi. žedni smo. Nema hrane, nema vode, nema uopće medicinske opreme", rekao je 18-godišnjak.

"Uplašeni smo. Samo nam treba neko ko će nam pomoći da izađemo odavde, da nas odvede na sigurno".

Dječaci su držani odvojeno od odraslih, ali kada se desio napad, nastao je haos i odrasli i djeca su pomiješani zajedno, uključujući ozlijeđene i druge zatočenike kojima je bila potrebna njega, kao što su osobe s tuberkulozom ili mentalnim zdravstvenim problemima, rekao je kanadski zatvorenik.

Human Rights Watch je od 2020. primao izvješća o smrtonosnim izbijanjima tuberkuloze i akutnoj nestašici lijekova i drugih potrepština u ovom, ali i drugim zatvorima za osumnjičene militante na sjeveroistoku Sirije.

Human Rights Watch izgubio je kontakt sa zatočenicima 26. januara.

Kurdske snage trebale bi surađivati s humanitarnim skupinama kako bi obavijestile članove obitelji o tome jesu li njihovi članovi obitelji u zatvoru, mrtvi ili ozlijeđeni, rekao je Human Rights Watch.

Mnogi članovi obitelji godinama se nisu čuli sa svojim zatvorenim rođacima.

"Molim se da postoji način da se zna da je on dobro", rekla je za Human Rights Watch žena koja je povezana sa zatvorenikom sa Zapada koji je bio zatočen u zatvoru u kojem je bila pobuna.

Procjenjuje se da je u zatvorima u Siriji, dijelu zemlje koji kontroliraju kurdske snage, više od 12.000 zatvorenika iz više od 50 zemalja. Tačan broj maloljetnika nije poznat.

Humanitarne organizacije, kao i kurdske vlasti i Sjedinjene Američke Države više puta su pozivale vlade da repatriraju državljane, posebno maloljetne osobe.

Većinu, ako ne i sve zatočene strane dječake, roditelji su doveli u Siriju.

Prema međunarodnom pravu, svu djecu povezanu s oružanim skupinama treba tretirati prije svega kao žrtve i pritvoriti ih samo kao iznimnu krajnju mjeru, navodi HRW.

Iako je koalicija predvođena SAD-om potrošila milione dolara na poboljšanje sigurnosti i drugih uvjeta u zatvorima, a Ujedinjeno Kraljevstvo 20 miliona američkih dolara na izgradnju obližnjeg zatvora, "ove mjere ne mijenjaju činjenicu da je pritvor na neodređeno vrijeme bez sudske revizije protuzakonit", rekli su iz Human Rights Watcha.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG