DF hoće u vladu ali i na proteste protiv vlade 1Foto: EPA-EFE/BORIS PEJOVIC

Dritan Abazović je preuzeo na sebe “žrtvu” da bude premijer buduće manjinske vlade. Kako je kazao u intervjuu za Dojče vele, “ja nikada od nikakve odgovornosti bežao nisam. Svako ko bude vodio manjinsku vladu mora biti žrtva. Ako neko treba da se žrtvuje ja sam tu, nijedan me kamen simbolično nije zaobišao, u ovih godinu, neka me ni taj ne zaobiđe”.

Prethodno je Miloš Konatar, potpredsednik Abazovićevog pokreta URA kazao da bi do kraja nedelje trebalo da bude ostvaren napredak u formiranju manjinske vlade. Za sada je jedino opozicioni DPS dao podršku manjinskoj vladi u kojoj, kako su definitivno kazali, neće učestvovati.

Demokratski front (DF), takođe, želi da bude deo vlade iako se istovremeno solidarišu sa Demokratama i pridružuju protestima najavljenim za večeras. Lider Nove srpske demokratije, koja je deo DF, Andrija Mandić kazao je da lično neće biti deo nove manjinske vlade, ali da bi DF trebalo da bude u njoj.

“Bićemo u prilici da vidimo koja će od tri koalicione liste formirati novu parlamentarnu većinu a u međuvremenu pružamo ruku i tražimo ruku. Ukoliko nema dogovora onda mislimo da je pošteno da se rastanemo i idemo na izbore”, precizirao je Mandić.

Kazao je da su se nakon sednice na kojoj je smenjen Aleksa Bečić, predsednik parlamenta, rastali u lošoj atmosferi ali da to ne znači da ne treba razgovarati.

Poslanici DF će, kaže, iskazati solidarnost prema kolegama iz Demokrata i pridružiti se protestima.

Pitanje je da li bi ulazak DF u vladu bio prihvatljiv za manjinske stranke koje su krajem decembra potpisale Memorandum sa koalicijom „Crno na belo”, Savezom građana Civis i SNP što je tada naišlo na kritike u DF.

Takođe, i zapadni partneri su više puta kazali Abazoviću da “DF za sada nije američki partner” zbog njihove usredsređenosti na etničke podele umesto na ekonomsku obnovu.

Istovremeno Vladimir Joković, lider SNP, stiče da nova vlada, kako god se zvala treba da potpiše Temeljni ugovor sa SPC, pristupi “Otvorenom Balkanu”… To su dve ključne stvari kojima se oštro protive DPS, SDP i SD.

SDP i SD su zapretile da ne bi ni podržale, a kamoli učestvovale u vladi koja bi se bavila Temeljnim ugovorom, popisom i prihvatila inicijativu ,,Otvoreni Balkan“ iza koje stoji predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Poznat je otpor u DPS prema inicijativi “Otvoreni Balkan”.

Dakle, mnoga pitanja su još otvorena dok principi na kojima će se temeljiti nova manjinska vlada još nisu jasno definisani.

Uprkos tome, uveliko se priča da će buduća manjinska vlada verovatno imati 18 ministarstava i tri potpredsednička mesta koja su vezana za resore i biće oročena na godinu dana do predsedničkih izbora.

Prema pisanju Pobjede, koja se poziva na izvore iz URA i dve manjinske partije, ovo je plan stranaka potpisnika Memoranduma koji je počeo da predstavlja budući mandatar za sastav vlade Dritan Abazović i da će konačna kompozicija vlade biti poznata najkasnije do kraja nedelje.

Predsednik države bi trebalo da obavi konsultacije sa poslaničkim klubovima do kraja nedelje.

“Plan je da vlada ima 18 ministarstava plus tri potpredsednička mesta koja su vezana za resore. Konačna podela zavisiće od definitivnog stava SNP-a da li ulazi u vladu, ali ako uđe, kao što se očekuje, oni bi dobili šest resora, URA šest, a manjine i ostali partneri šest”, kazao je izvor Pobjede.

Abazović je već obavio konsultacije sa strankama koje su potpisale Memorandum, kao i Demosom i delovima DF i okvirno im predstavio svoj plan.

Osim Abazovića, od kadra iz stare vlade sigurno ostaje ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović koji je kandidat za potpredsednika vlade za poglavlja 23 i 24. Sekulović bi, prema tom planu, bio i ministar pravde.

Za Ministarstvo unutrašnjih poslova zainteresovan je jedan od državnih sekretara u MUP-u iz CIVIS-a, Zoran Miljanić, ali je to upitno rešenje zbog njegovog ponašanja tokom krize na Cetinju. Njegov kolega iz istog pokreta Srđan Pavićević je bio planiran za funkciju ministra zdravlja, iako nije poznato da li bi on prihvatio tu funkciju.

Otvoreno je pitanje i predsednika Skupštine. Prvi pik je bio lider SNP-a Vladimir Joković, ali događaji u Skupštini kada je SNP glasao protiv smene Bečića eliminišu Jokovića kao kandidata. Joković bi mogao da bude zainteresovan za Ministarstvo poljoprivrede.

U javnosti se pominje da će jedna od pozicija u novoj vladi biti ponuđena Aleksandru Damjanoviću (SNP), koji je donedavno rukovodio Upravom prihoda i carina.

Gotovo svakodnevno se pojavljuju razne spekulacije, ali i spiskovi na kojima su oni koji bi, navodno, mogli biti ministri u manjinskoj vladi.

Tako društvenim mrežama kruži fotografija i na “kojoj su već navodno podeljeni resori i izabrani ministri, što je sve u domenu spekulacije, jer zvaničnih informacija još nema.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari