SAD su Kijevu do sada dale milijarde vrednu vojnu pomoć. Da li to može da spreči upad ruske vojske? I kako tumačiti izjave američkog predsednika Džozefa Bajdena? Šef američke diplomatije Entoni Blinken ovog četvrtka u Berlinu razgovara s evropskim kolegama o sukobu u Ukrajini. Prethodno je posetio Kijev i odatle upozorio Rusiju da odustane od "daljih agresivnih mera".
Ali Blinken u Evropu nije došao praznih ruku: američka vlada odobrila je paket pomoći za Ukrajinu koji se sastoji od vojne podrške u vrednosti od 200 miliona dolara. Za sada nije poznato o kojem se konkretno oružju ili opremi radi. Taj paket pomoći bio je odobren još u decembru prošle godine, ali američka vlada ga je do sada blokirala. Tada je televizijska stanica En-Bi-Si izveštavala da se želi dati više vremena diplomatiji, dakle razgovorima s Rusijom.
Prema mišljenju američke vlade, otada se povećala opasnost da bi ruski vojnici ponovo mogli da uđu u Ukrajinu. Zato je paket pomoći sada odblokiran, piše "Dojče vele" (DW).
Samo delić dosadašnje podrške
Tih 200 miliona dolara samo je mali deo onoga što su Sjedinjene Države u vojnoj opremi i oružju dale Ukrajini od 2014. godine. Prema podacima vlade u Vašingtonu, od napada Rusije na Ukrajinu i aneksije Krima do danas, SAD su za vojnu opremu i obuku vojnika u toj zemlji potrošile ukupno 2,5 milijardi dolara.
No nisu svi zapadni saveznici saglasni s tom američkom politikom. Nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok je još tokom svoje posete Vašingtonu početkom januara stavila do znanja da Berlin ima „drugačije gledište prema vojnoj podršci Ukrajini“. Nemci odbijaju isporuke oružja Ukrajini i upozoravaju na mogućnost eskalacije sukoba s Rusijom.
Vašington pak vodi drugačiju politiku. Nakon video-konferencije Vladimira Putina i Džozefa Bajdena početkom decembra, Bajdenov savetnik za bezbednost Džejk Salivan izjavio je da će SAD, u slučaju ruskog napada na Ukrajinu, pružiti dodatnu vojnu pomoć koja će biti, kako je rekao, daleko veća od svega što je do sada pruženo.
SAD su najpre davale šansu diplomatiji
Američka vlada nije uvek imala takav stav. Tako je 2014. godine, kada je Rusija napala Ukrajinu, tadašnji američki predsednik Barak Obama najpre želeo da reši problem diplomatskim putem i sankcijama.
Vojna pomoć SAD ukrajinskoj vojsci bila je ograničena na opremu. Radilo se o gas-maskama i radarima. Obama je to obrazložio tvrdnjom da, svejedno koliko se naoružavala Ukrajinu, ona nikada neće biti vojno snažna kao Rusija.
No, godinu dana kasnije, ipak je počela isporuka 230 oklopnih vojnih vozila hamvi. Vašington je tada odobrio pomoć u visini od 120 miliona dolara. Obećano je još 75 miliona dolara za dronove, radare i medicinsku opremu. Osim toga, američka vojska počela je da organizuje i obuku ukrajinskih vojnika.
Trampov vojni paket i privatni interesi
Republikanci nisu smatrali da je to dovoljno, pa su u Kongresu tražili povećanje vojne podrške. Ukrajince ubijaju, a Zapad šalje ćebad i hranu, govorio je, sada već pokojni, senator Džon Mekejn.
Tokom mandata Donalda Trampa vojna pomoć Ukrajini sve više je postala moneta za potkusurivanje na unutrašnjem planu. Kijev je, doduše, sada mogao u Vašingtonu da kupi i ofanzivno oružje, ali su američke demokrate 2020. smatrale dokazanim da je Tramp pokušao da novi vojni paket za Ukrajinu vredan 400 miliona dolara, poveže sa sopstvenim privatnim interesima.
Tvrdili su da je Tramp u jednom telefonskom razgovoru od ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog kao protivuslugu zatražio istragu o poslovnim odnosima njegovog tada mogućeg protivkandidata Bajdena i njegovog sina u Ukrajini. Američki Senat je te optužbe smatrao neosnovanim i odbio je da pokrene postupak za smenjivanje predsednika Trampa.
Zabrinutost zbog mogućeg nenamerno izazvanog rata
SAD su proteklih godina uvek iznova odobravale nove pakete vojne pomoći i isporučivale protivoklopne rakete – uvek pod uslovom da oružje sme da se skladišti samo na zapadu Ukrajine, dakle van područja sukoba – očigledno s ciljem da se spreči dalja eskalacija postojećih napetosti u odnosima s Rusijom.
Nakon dolaska predsednika Bajdena na vlast, odobrena je pomoć od 600 miliona dolara, recimo za plovila obalske straže, oklopna vozila, vatreno oružje i municiju.
Na konferenciji za novinare povodom prve godišnjice od dolaska na vlast, Bajden je upozorio svog ruskog kolegu da neće uspeti da zavlada svetom bez masivnog atomskog rata. Američki predsednik je tom prilikom izrazio zabrinutost da bi moglo da dođe do "nenamerno izazvanog rata".
Šta je Bajden hteo da kaže?
Bajden se ove srede pak pobrinuo za iritacije kada je na konferenciji za novinare dao do znanja da bi sankcije NATO Rusiji mogle da zavise od razmera ruskog napada na Ukrajinu.
"Jedno je ako se radi o malom prodoru", rekao je Bajden.
"Ali ako stvarno urade ono za šta su sposobne oružane snage razmeštene uz granicu, onda će to za Rusiju biti katastrofa", dodao je on.
Američka televizijska stanica Si-En-En potom je citirala neimenovani izvor u ukrajinskoj vladi koji je rekao da je "šokiran" time što američki predsednik Bajden pravi razliku između ograničenog prodora i masovnog upada u zemlju.
Džen Psaki, portparolka Bele kuće, odmah se potrudila da pojasni.
"Predsednik Bajden je ruskom predsedniku jasno stavio do znanja: ako ruske oružane snage pređu ukrajinsku granicu, to je nova invazija i na to će Sjedinjene Države i njihovi saveznici reagovati brzo, oštro i složno", navela je ona.
Ona je takođe istakla da američki predsednik zna da Rusija raspolaže "opsežnim instrumentima za agresiju“ i mimo vojnih akcija. Kao primere je navela kibernetičke napade i paravojne taktike. Džen Psaki je dodala da je Bajden naglasio da će i na takve agresije Rusa "biti odgovoreno odlučno i zajednički".
Opasnost od toga da se jedna strana preračuna
Američki predsednik u svakom slučaju polazi od toga da će Putin u nekom obliku napasti Ukrajinu. To mišljenje dele i mnogi drugi u Vašingtonu.
Ali to bi značilo da je čitava vojna oprema u vrednosti od ukupno 2,5 milijardi dolara promašila svoj cilj: zastrašivanje ruskog predsednika. Za sada se ne može prepoznati na koji način SAD i Rusija nameravaju da pronađu izlaz iz ove situacije. I velika je opasnost da bi jedna strana pri tome mogla da se preračuna.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Francuska može da izdvoji samo dve brigade za podršku Oružanim snagama Ukrajine, što će biti kap u čaši u poređenju sa veličinom i snagom ruske vojske, rekao je pukovnik Aleksandar Vautraver na TV kanalu LCI, prenosi RIA Novosti.
Trideset odsto velikih američkih organizacija istražuje nove rasporede rada, kao što su četvorodnevne radne sedmice, pokazala je KPMG-ova anketa “Outlook Pulse Survey” za 2024. godinu.
U centralnom delu Sjedinjenih Američkih Država, koji je poznat po razornim tornadima, ovogodišnja sezona tornada je potpuno drugačija od svih prethodnih.
Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih pitanja saopštila da je Pojas Gaze "praktično odsečen" od spoljašnje humanitarne pomoći zbog zatvaranja dva granična prelaza kod gradova Rafa i Kerem Šalom.
Swiffer proizvodi kreirani su da vam olakšaju svakodnevni život i u jednom zamahu uklone prašinu kako biste se mogli vratiti stvarima koje su vam zaista važne.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Tokom praznika javijaju se problemi sa varenjem zbog preteranog unosa hrane, a farmaceuti iz Apoteke Beograd ističu da povećani unos hrane i pića predstavlja stres za ceo organizam.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
Members of the Service for Combating Organized Crime (SBPOK) of the Serbian Ministry of Internal Affairs, with the assistance of the Special Anti-Terrorist Unit (SAJ), arrested a nine-member organized criminal group.
President of China, Xi Jinping, will pay an official visit to Serbia today and tomorrow, and he will be hosted by the President of Serbia, Aleksandar Vučić.
Israeli tanks and troops entered the southern Gaza city of Rafah, where they came within 200 meters of the Egyptian border, Palestinian and Egyptian officials said on condition of anonymity, as AP reports.
Sledeća generacija Alfa Romeo automobila započeće novim Giulia modelom, i bez obzira na to što stiže za dve godine, Stellantis je već otkrio dosta o njemu.
Komentari 8
Pogledaj komentare