Vladajuća koalicija "Crno na bijelo", Građanskog pokreta URA i Saveza građana Civis, podnijela je Skupštini Crne Gore Inicijativu 31 poslanika za izglasavanje nepovjerenja Vladi premijera Zdravka Krivokapića.
Osim četiri poslanika te dvije partije, Inicijativu je potpisalo 27 poslanika iz opozicije, uključujući Demokratsku partiju socijalista (DPS) i stranke manjinskih naroda.
"Ako se utvrdi da ova vlada nema podršku, mi nudimo manjinsku vladu, bez učešća DPS i Demokratskog fronta (DF)", saopštili su iz URA-e, rekavši da očekuju široku političku podršku toj inicijativi.
URA je predložila manjinsku vladu kao odgovor na višemjesečnu krizu, budući da Krivokapićeva Vlada nema podršku parlamentarne većine, koja ju je izabrala 4. decembra 2020. godine.
Vlada je izgubila podršku, u prvom redu prosrpskog DF-a, polovinom prošle godine, između ostalog, zbog usvajanja Rezolucije o Srebrenici u crnogorskoj Skupštini, kao i razrješenja ministra Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici, čemu se ta partija protivila.
Krivokapićeva Vlada je izabrana nakon parlamentarnih izbora avgusta 2020. godine na kojima je smijenjena 30-ogodišnja vlast DPS-a, Mila Đukanovića, koji je i dalje predsjednik države.
Vlast su formirali prosrpski DF, Demokrate i URA.
Šta su vjerovatne opcije?
Nakon što je i zvanično potvrđeno da je prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi ušao u parlamentarnu proceduru, politički analitičar Zlatko Vujović i bivši ministar pravde, advokat Dragan Šoć procjenjuju da je realno da će Krivokapićeva Vlada pasti, a da bi Crna Gora, kao prelazno rješenje, mogla dobiti novu, manjinsku Vladu.
Šoć ne isključuje mogućnost da će doći do smjene trenutne Vlade jer, kako ocjenjuje, opozicioni DPS ima svaki politički rezon da podrži inicijativu URA-e.
"DPS bi moguće podržao u određenom momentu i manjinsku Vladu, kao prelazno rješenje do izbora. Stanje koje je sada očigledno nije održivo, jer imamo Vladu koju je, maltene, svako rušio, ali ona nikako da padne, jer niko nije smio da preuzme političku odgovornost za njen pad", mišljenja je Šoć.
DPS je podržao inicijativu za smjenu aktuelne Vlade, a pozdravio je "spremnost dijela parlamentarne većine da sa predstavnicima manjinskih partija predlažu rješenja koja bi vodila deblokadi institucija i ubrzanju pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom".
Politički analitičar Zlatko Vujović, osim smjene aktuelne Vlade i velikih šansi za formiranje manjinske Vlade, vidi i druge moguće scenarije i pravce u kojima bi situacija mogla da se razvije.
"Pod pretpostavkom pada Vlade i formiranja manjinske, moguće je da ćemo imati zatezanja u pregovorima o formiranju manjinske Vlade. Može se desiti da ona ne potraje dugo i da se brzo dođe do njene rekonstrukcije ili, na kraju, do izbora", kaže Vujović za RSE.
Za Dragana Šoća je koncept manjinske Vlade dugoročno neodrživ i predstavlja samo prelazno rješenje za izlazak iz političke krize u kojoj se Crna Gora nalazi.
Povoljna okolnost za taj model je što evidentno ima podršku Zapada, ističe Šoć.
"Prema signalima, postoji izvjesna saglasnost Zapada za takvo rješenje kao međukorak ka nekoj političkoj stabilizaciji. Pri tom bi DPS ipak morao značajno da se promijeni, a bogami i DF bi morao da se pročisti, jer se očigledno te dvije grupacije vide kao neprihvatljivi ekstremi", konstatuje Šoć.
Prijedlog potpredsjednika aktuelne Vlade Dritana Abazovića za formiranje manjinske isključuje učešće u Vladi vladajućeg DF-a i opozicionog DPS-a, ali je svim partijama, uključujući i te dvije, poslat poziv za parlamentarnu podršku.
Šta nakon eventualne smjene aktuelne Vlade?
Nakon podnesene Inicijative, predsjednik parlamenta je u obavezi da zakaže vanrednu sjednicu Skupštine Crne Gore sa glasanjem o povjerenju Vladi, kao jedinom tačkom dnevnog reda.
Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je lider vladajućih Demokrata, koji se protive smjeni aktuelne i formiranju manjinske Vlade.
Za smjenu je neophodna natpolovična većina 41 od 81 poslanika, koliko ih ima u crnogorskom parlamentu. Podrškom DPS-a toj inicijativi obezbijeđen je neophodan broj glasova.
"Ako pretpostavimo da će Vladi biti izglasano nepovjerenje, slijedeći potez je na predsjedniku države Milu Đukanoviću da obavi konsultacije sa političkim partijama, a koje treba da ga uvjere da imaju najmanje 41 poslanika spremnog da glasa za novu Vladu", objašnjava Vujović proceduru za izbor nove Vlade, koja je propisana Ustavom.
On navodi da predsjednik države u daljoj proceduri treba dati mandat kandidatu koga podržava najmanje 41 poslanik i koji ima rok 90 dana da sastavi Vladu.
"Nakon toga, ide se na zakazivanje sjednice Skupštine na kojoj će se glasati o mandataru i sastavu njegove Vlade", pojašnjava analitičar Vujović.
DF i Demokrate bi mogli pozvati pristalice na proteste
Na najavu URA-e da će pokrenuti pitanje povjerenja Krivokapićevoj Vladi i eventualno formirati manjinsku Vladu, održani su manji protesti 19.januara u Podgorici a dan ranije u Beranama i Pljevljima, na sjeveru Crne Gore.
U prvoj reakciji, nakon Inicijative za smjenu Vlade, lider Demokrata Aleksa Bečić ju je nazvao "izdajom epskih razmjera, izdajom vijeka kakvu ne pamti Crna Gora".
Zlatko Vujović smatra da DF i Demokrate neće mirno sjediti dok im vlast izmiče, već očekuje da će pod plaštom sprječavanja "krađe izborne volje građana" pozvati pristalice na proteste.
"Vjerujem da će pokušati da dignu političke tenzije, organizuju proteste da bi odgovornost za neuspjeh ove vlasti prenijeli na partije većine (URA i Civis) koje su odlučile da sa njima više ne sarađuju. Ipak, ne očekujem veliku dramu", riječi su Vujovića.
Vujović smatra da bi manjinska Vlada, uz podršku 40 poslanika opozicije i manjinskih naroda, imala stabilnu većinu od najmanje 44 poslanika i podršku Zapada.
"Protiv te Vlade bi bili samo zvanični Beograd, Moskva i Srpska pravoslavna crkva(SPC)", dodaje Vujović.
Aktuelna Vlada bliska je SPC na čiji je predlog Krivokapić i izabran za premijera.
Dragan Šoć smatra da promjena strukture Vlade u koju bi ušle partije manjinskih naroda, ne bi trebalo da dovede do pojačanih nacionalnih tenzija s obzirom da je i dosadašnja vlast "držala otvorena vrata" za manjinske partije.
"Prema tome, to ne bi trebalo da bude problem ni za koga", smatra Šoć.
Šoć konstatuje da je dobro da se lagano razara ekstremizam u DF-u i DPS-u, kao najjačim strukturama na političkoj sceni.
"Mislim da je ta priča prilično na zalasku i da je samo pitanje vremena, odnosno nekoliko izbornih ciklusa, da će i jedni i drugi ekstremi otići na marginu gdje im je i mjesto", ocjenjuje Šoć.
Hronologija krize
Od izbora Vlade 4. decembra 2020. u Skupštini, premijer Krivokapić je na udaru vladajućeg DF-a, koji ga je, iako je glasao za njegov izbor, ubrzo optužio da je Vladu eksperata formirao po nalogu stranih ambasada.
Odnosi Vlade i DF-a ušli su u novi krug političke krize u maju 2021. kada je premijer odbio da potpiše Temeljni ugovor sa SPC-om, a lideri DF-a su rekli da Vlada više nema njihovo povjerenje. Krivokapić nije "izašao u susret" ni zahtjevu DF da zakaže popis stanovništva tokom 2021.
Kriza je kulminirala u junu prošle godine, kada je na prijedlog Vlade smijenjen ministar pravde Vladimir Leposavić zbog negiranja genocida u Srebrenici, a čemu se protivio DF. Ta smjena je podržana i glasovima DPS-a.
DF je bio i protiv usvajanja Rezolucije o Srebrenici, zbog čega je veći dio njihovih poslanika, nakon usvajanja, napustio Skupštinu i zatražio ostavku Vlade.
Iako DF ima 27 poslanika u Skupštini, što je dovoljno za pokretanje inicijative za smjenu Vlade, DF nikada nije pokrenuo tu proceduru.
DF je u septembru 2021. od premijera zatražio smjenu ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina, zbog njihovog navodnog oklijevanja da policija razbije proteste građana tokom ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 5. septembra. Tome se oštro usprotivio potpredsjednik Vlade i lider URA-e Dritan Abazović i najavio da će u slučaju smjene ministara srušiti Vladu.
Početkom septembra DF, koji je od početka bio nezadovoljan što u Vladi nema svojih predstavnika, uz podršku Demokrata predlaže, a premijer prihvata, prijedlog o rekonstrukciji Vlade u koju bi ušli političari. Tome se usprotivila URA i prijedlog je propao.
Da Vlada, odnosno dio ministara nema podršku parlamentarne većine, postalo je jasno krajem decembra, kada je Skupština usvojila Interpelacije za razrješenje ministara Đorđa Radulovića, Aleksandra Stijovića i Vesna Bratić.
Uprkos volji Skupštine, Krivokapić je odbio da postupi po Interpelacijama za smjenu tri ministra.
Facebook Forum