Državno ministarstvo financija i trezora odbilo je zahtjev Centralne izborne komisije (CIK) BiH da isplati nešto više od milion maraka (oko pola miliona eura) za pripremu općih izbora, koji bi trebali biti održani u oktobru.
To je potvrdio za Radio Slobodna Evropa (RSE) u srijedu, 19. januara, zamjenik ministra financija i trezora BiH Hazim Rančić, ističući da izbori ne mogu biti financirani iz sredstava privremenog financiranja koja su planirana za prvi kvartal ove godine.
"Provođenje izbora smatra se posebnim programom i ne može se financirati iz sredstava odobrenih privremenim financiranjem", kazao je Rančić za RSE.
Za održavanje općih izbora BiH potrebno je blizu deset miliona maraka (oko pet miliona eura). Bosna i Hercegovina nema osiguran taj novac, s obzirom na to da nije usvojen budžet BiH za ovu godinu.
Zašto je država na privremenom finaciranju?
Državne institucije od prošle godine funkcioniraju na osnovu odluke Vijeća ministara BiH o privremenom financiranju. Ova odluka obnavlja se svaka tri mjeseca i ne dopušta nikakve nove troškove ili ulaganja u odnosu na posljednji državni budžet, koji je usvojen za 2020. godinu.
Za financiranje institucija BiH, od januara do marta, odobreno je 249 miliona maraka (oko 128 miliona eura).
Nakon donošenja odluke o privremenom financiranju za prvi kvartal ove godine, Ministarstvo financija BiH pozvalo je sve budžetske korisnike da dostave plan potrebnog novca za svaki mjesec.
Uz sredstva za plaće i tekuće troškove, iz CIK-a BiH je zatraženo 1.054.000 maraka za pripremu ovogodišnjih izbora. Obrazložili su to činjenicom da su i u 2020. godini, na kojoj se temelji odluka o privremenom financiranju, održani lokalni izbori u BiH i da su tada u budžet bila planirana sredstva.
No, Rančić tvrdi da, čak i da je ovaj zahtjev odobren, ne bi bilo dovoljno novca, jer lokalni izbori koštaju manje od općih izbora.
"Za lokalne izbore 2020. godine CIK-u je iz državnog budžeta za te namjene dodijeljeno četiri miliona maraka (oko dva miliona eura). To dakle ne bi bilo dovoljno za opće izbore za koje treba desetak miliona. Sredstva su bila predviđena za provođenje lokalnih, a ne općih izbora, pa Ministarstvo to knjiži kao poseban program koji nije predviđen privremenim financiranjem", pojasnio je Rančić.
Izborni zakon Bosne i Hercegovine predviđa da se lokalni izbori finansiraju 50 posto iz budžeta BiH, a 50 posto iz budžeta lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini.
Zašto je izborni proces u riziku?
Centralna izborna komisija BiH u maju bi trebala donijeti odluku o raspisivanju i održavanju općih izbora. Ukoliko ne bude usvojen budžet BiH, izborni proces bi mogao biti ugrožen, upozorili su iz CIK-a.
Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, kaže za RSE da je sredstvima privremenog financiranja bilo planiran dio izbornih priprema, poput procesa javnih nabavki.
"Budžet iz 2020. godine imao je stavku koja se odnosi na organizaciju lokalnih izbora u BiH i tada smo imali program posebne namjene za njihovu pripremu. Smatram da je ovo pravno-formalno čista situacija i da nema razloga za odbijanje našeg zahtjeva. Da imamo budžet, onda sve bilo neupitno i mogli bismo pokriti troškove, no, u ovoj situaciji organizacijski dio smo planirali pokriti kroz privremeno financiranje", kazao je Balakar.
Neusvajanje budžeta BiH jedna je od posljedica blokade rada državnih institucija, u prvom redu Predsjedništva, Parlamenta i Vijeća ministara BiH.
Šta treba znati o bojkotu?
Zastupnici, ministri i drugi politički predstavnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska ne sudjeluju u donošenju odluka u institucijama na nivou BiH od jula prošle godine.
Bojkot je počeo nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula 2021. nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.
Da bi BiH dobila budžet potrebno je da njegov nacrt usvoji Vijeće ministara BiH, a potom da ga potvrdi Predsjedništvo BiH, te odobre oba doma Parlamenta BiH.
Rančić kaže kako je jedan od razloga neutvrđivanja budžeta i blokada rada i Fiskalnog vijeća BiH. To vijeće nije usvojilo Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika, čime bi bile stvorene pretpostavke za planiranje budžeta.
Fiskalno vijeće BiH čine predsjedavajući Vijeća ministara BiH, te entitetski premijeri i ministri financija, koji su kadrovi vladajuće parlamentarne većine Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, te Stranke demokratske akcije (SDA).
"Naravno da je problem u blokadi institucija što je protuustavno i nezakonito. Nekima je to izgovor i razlog zašto nemamo budžet, ali očekujem da će institucije biti deblokirane", istaknuo je.
Osim što su blokirali donošenje državnih zakona, pa i donošenje državnog budžeta, vladajuće političke stranke iz entiteta Republike Srpska, pokrenule su i proces prenosa nadležnosti s nivoa BiH na ovaj entitet.
Narodna skupština tog entiteta je 10. decembra 2021. godine na posebnoj sjednici, usvojila Deklaraciju o ustavnim principima i četiri informacije sa zaključcima o „vraćanju“ nadležnosti sa nivoa države na entitet.
Tiču se Oružanih snaga BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu, Obavještajno-sigurnosne agencije i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Bezuspješni pregovori o izbornom zakonodavstvu
Istovremeno, izborna godina počela je u jeku pregovora o izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH, čiji uspjeh pojedini politički akteri, također, povezuju s održavanjem općih izbora u oktobru.
Posljednja runda pregovora održana je početkom decembra prošle godine, pod posredstvom Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst, dužnosnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU).
Tada su predsjednici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavili kako nije ostvaren značajan pomak u pregovorima.
Predsjednik HDZ-a BiH izjavljivao je ranije da neće biti uvjeta za održavanje općih izbora, ukoliko ne bude dogovora o izmjenama izbornog zakonodavstva.
"Ukoliko ne bude dogovora, vjerovatno neće biti ni izbora, iako neki misle da oni mogu da se organiziraju", kazao je 6. decembra prošle godine u Briselu.
Odgovarajući na novinarsko pitanje da li će bojkotirati izbore zbog nedonošenja izmjena Izbornog zakona BiH, Čović je 7. januara, pak, naveo da to za sad nije opcija, nego da je fokus na pregovorima.
Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) saopćile su 18. januara da su usaglasile prijedlog izmjena Izbornog zakona i Ustava BiH.
Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović najavio je da će ti prijedlozi biti upućeni posrednicima iz EU i SAD, kao i drugim učesnicima pregovora.
"Stranke koje predstavljaju bošnjački narod ne žele rješenje, nego žele održati postojeće stanje. Žele nas dovesti u poziciju da se raspišu izbori, a nema prostora za izmjenu Izbornog zakona", izjavio je Cvitanović.
Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”.
BiH su naložene izmjene Ustava BiH zbog toga što Jevreji, Romi i drugi "nekonstitutivni narodi" u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, ne mogu kandidovati i birati za članove Predsjedništva BiH.
Također, ne mogu biti izabrani za delegate u Domu naroda BiH, u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Na te funkcije se mogu kandidovati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda - Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH i Srbin iz entiteta Republika Srpska. Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Optužbe za ucjenjivanje
Adil Osmanović, predsjedavajući Kluba Stranke demokratske akcije (SDA) u Zastupničkom domu Parlamenta BiH ocjenjuje da su u pozadini priče o budžetu i održavanju općih izbora "pokušaji ucjene da se dobije Izborni zakon po mjeri HDZ-a BiH".
"Ukoliko se bude postupalo na ovakav način, može se desiti da nemamo budžeta za 2022. godinu. No, to se se ne smije negativno odraziti na održavanje izbora u oktobru. Očigledno je da će biti financijskih sredstava da se održe izbori, iako neko misli da to zakoči", istaknuo je Osmanović.
Presude Evropskog suda za ljudska prava može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga. Toga dosad nije bilo, tako da nijedna od ovih presuda nije implementirana.
Stranke s hrvatskim predznakom, predvođene HDZ-om BiH, traže rješenje kojim bi se garantiralo da će jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH biti izabran većinom glasova isključivo Hrvata.
S druge strane, stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.
Na “legitimnom predstavljanju” stranke okupljene u Hrvatskom narodnom saboru inzistiraju i kod neizravnog izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, a odatle i delegata u Dom naroda državnog parlamenta.
Najveća bošnjačka politička partija u BiH, Stranka demokratske akcije (SDA) zalaže se, pak, za reduciranje nadležnosti domova naroda, na način da se dogovori “katalog pitanja vitalnog nacionalnog interesa”.
Da li je novac najveći problem?
Saša Magazinović, iz opozicijske Socijaldemokratske partije (SDP) u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, kaže da se presude Evropskog suda za ljudska prava zloupotrebljavaju za ispunjavanje stranačkih ciljeva. Ističe da budžet i Izbori u BiH predstavljaju "sredstvo za ucjenu kako bi se prihvatili ultimativni zahtjevi, vizije i želje HDZ-a".
"BiH ima Izborni zakon po kojem su održani svi prethodni izbori. Da li je on dobar – nije. Mnogo toga je loše, a najgore što ne garantuje fer, slobodne i poštene izbore", ističe on.
Magazinović smatra da se može ponoviti scenarij iz 2021., što bi značilo da budžet ne bude usvojen ni u ovoj godini.
"Izbori se mogu održati samo ako se usvoji budžet ili ako ga neko nametne. Da li će visoki predstavnik u toj opciji nametnuti budžet ili neće, to ne mogu predvidjeti", ističe Magazinović za RSE.
Nenad Stevandić, zastupnik SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, kaže da su izbori "odraz legitimiteta svake vlasti i da moraju biti održani".
"Ukoliko ne budu usvojene izmjene zakona izbori se moraju održati po važećem zakonu. Mislim da niko nema legitimiteta da sjedi na nekoj funkciji bez izbora. Možda ima onih kojima to odgovara, jer ne vjeruju da će imati dobar rezultat", kaže Stevandić za RSE.
Na pitanje na koji način će biti stvoreni uvjeti usvajanje budžeta i održavanje izbora, imajući u vidu blokadu rada državnih institucija, Stevandić navodi da on ne vidi da problem u financijskom aspektu.
"Što se tiče izbora, ne sumnjam da će se pronaći pravni i finansijski mehanizam da novac bude obezbijeđen. Veliki problem su političke opstrukcije i izmjene Izbornog zakona da bismo dobili legitimno predstavljanje svakog naroda iz oba entiteta", ističe on.
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj 2022. godine, kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.
U oktobru bi se trebali birati članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
