Međunarodna organizacija rada smanjila prognozu oporavka tržišta rada za 2022. 1Foto: Pixabay/ Maxime Utopix

Međunarodna organizacija rada (MOR) prognozira da će nivo svetske nezaposlenosti u 2022. dostići broj od 207 miliona, u poređenju sa 186 miliona nezaposlenih u pretpandemijskoj 2019. godini, preneo je portal Nezavisnost.org.

U novom izveštaju o globalnim trendovima u svetskom zapošljavanju i socijalnim izgledima za 2022. MOR upozorava da se nastavlja veliki uticaj pandemije na globalna tržišta rada, što će usporiti i ukupni ekonomski oporavak.

Nova procena predviđa da će deficit u radnim satima na globalnom nivou biti ekvivalentan 52 miliona poslova sa punim radnim vremenom, u odnosu na četvrti kvartal 2019.

Prema stručnim prognozama MOR, očekuje se da će globalna nezaposlenost najmanje do 2023. godine ostati iznad nivoa od pre početka pandemije kovida-19. Ta organizacija upozorava da je ukupan uticaj pandemije na zaposlenost znatno veći nego što je predstavljeno jer je u poslednje dve godine mnogo ljudi napustilo tržište radne snage.

Izveštaj o globalnim trendovima upozorava i na velike razlike u uticaju krize na različite grupe radnika, ali i zemalja. Ukazuje se da ove razlike produbljuju nejednakosti unutar i među zemljama i slabe ekonomsko, finansijsko i socijalno tkivo skoro svake države, bez obzira na njihov različit stepen razvoja.

Sigurno je da će biti potrebne godine da se nadoknade štete, sa potencijalno dugoročnim posledicama po zaposlenost, radnu snagu, prihode domaćinstava, kao i za socijalnu i, verovatno, političku koheziju, ističe se u izveštaju.

„Ne može biti pravog oporavka od pandemije bez širokog oporavka tržišta rada. A da bi bio održiv, taj oporavak mora biti zasnovan na principima pristojnog rada – uključujući zdravlje i bezbednost, pravičnost, socijalnu zaštitu i socijalni dijalog“, izjavio je generalni direktor MOR Gaj Rajder.

Najviše ohrabruju znaci oporavka Evrope i severnoameričkog regiona, dok Jugoistočna Azija i Latinska Amerika pokazuju najnegativnije izglede. Na nacionalnom nivou, oporavak tržišta rada je najjači u zemljama sa visokim dohotkom, dok najgore prolaze privrede sa tzv. nižim srednjim prihodima, navodi se u izveštaju MOR-a.

Ocenjeno je da će nesrazmeran uticaj krize na zapošljavanje žena trajati i u narednim godinama, a zatvaranje institucija za obrazovanje i obuku „imaće kaskadne dugoročne implikacije“ za mlade ljude, posebno one koji nemaju pristup internetu.

„Dve godine nakon ove krize izgledi su i dalje krhki, a put ka oporavku je spor i neizvestan. Već vidimo potencijalno trajne štete za tržišta rada, zajedno sa zabrinjavajućim porastom siromaštva i nejednakosti. Od mnogih radnika se traži da pređu na nove vrste posla – na primer kao odgovor na produženi pad međunarodnih putovanja i turizma“, naglasio je Rajder.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari